autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Urušavanje koruptivnog sustava vlasti u pravosuđu

AUTOR: Ivica Grčar / 25.01.2024.

Ivica Grčar

Suci i državnoodvjetnički dužnosnici počeli su 22. siječnja 2024. godine provoditi tzv. ”mjere upozorenja” (fiškalska izvedenica za tobože neovisnim sucima i državnoodvjetničkim dužnosnicima nedopušteni štrajk protiv njihova ”poslodavca” – Vlade Republike Hrvatske).

Mjerama upozorenja (čitaj nedopuštenim štrajkom) suci i državnoodvjetnički dužnosnici nastoje iznuditi povećanje plaća ”sukladno postignutim standardima u državama članicama Europske unije”.

Početak tzv. ”mjera upozorenja” tempiran je uoči predstojećih izbora na kojima bi suci i državnoodvjetnički dužnosnici trebali biti birani/imenovani za predsjednike i članove izbornih povjerenstava.

Udruge (promućurnih) hrvatskih sudaca (UHS) i Udruga (isto promućurnih) hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika (UHDD) očekuju da će od Vlade lakše iznuditi povišice, jer bi usporeni rad (tzv. ”mjere upozorenja”) sudaca i državnoodvjetničkih dužnosnika članova i predsjednika izbornih povjerenstava mogao dovesti u pitanje vjerodostojnost izbornih povjerenstava i regularnost predstojećih izbora.

No u razgovoru s novinarima premijer Plenković je najavio da neće popustiti pritiscima sudaca i državnoodvjetničkih dužnosnika, te da će ustreba li, pripremiti ”na brzaka” izborni sustav u kojemu će umjesto sudaca i državnoodvjetničkih dužnosnika predsjednici i članovi izbornih povjerenstava biti i ljudi izvan hrvatskog pravosuđa, iz gospodarstva, znanosti, obrazovanja, zdravstva itd.

Apsurdno je, naime, da suci i državnoodvjetnički dužnosnici u njima nedopuštenom štrajku zahtijevaju povišice svojih plaća ”sukladno postignutim standardima u državama članicama Europske unije”, zanemarujući činjenicu da većina građana Republike Hrvatske nema povjerenja u njih niti njihov rad, kao što građani u većini ”država članica Europske unije” imaju povjerenja u tamošnja sudišta.

I možda bitnije, provođenje tzv. ”mjera upozorenja” ukazuje da je Vlada ili ”izgubila” utjecaj u sudstvu i državnoodvjetničkom sustavu, ili se tek radi o ”igrokazu” kako bi se javnosti uoči predstojećih izbora prikazalo da su sudstvo i državnoodvjetnički sustav sve neovisniji od Vlade i da građani mogu u nadolazećim izborima imati povjerenja u suce predsjednike i članove inače izbornih povjerenstava.

Istodobno s provođenjem tzv. ”mjera upozorenja” provodi se i postupak izbora/imenovanja glavnog državnog odvjetnika (javnog tužitelja). Prema svemu sudeći ”glavni favorit” za državnog odvjetnika je Ivan Turudić, prokušani HDZ-ov kadar.

Davne 1999. godine Ivan Turudić je bio pomoćnik Zvonimira Šeparovića, tadašnjeg ministra pravosuđa u HDZ-ovoj vladi.

Da podsjetim, u to vrijeme radeći temu kao slobodni novinar za Večernji list uputio sam novinarsko pitanje Ministarstvu pravosuđa zamolivši komentar o tvrdnjama bankara da su izloženi pravosudnom reketarenju (iznuđivanju velikih iznosa novca na osnovi problematičnih presuda).

Dopisom tog Ministarstva (Klasa: 700-01/99-01/537 Ur. broj: 514-05-02/1-99-2 od 20. prosinca 1999. godine) odgovorio je Ivan Turudić, tadašnji pomoćnik ministra.

U odgovoru je Turudić kao disciplinirani stranački vojnik naveo da je: ”naziv ‘problematična sudska presuda’ nedopustiv”, te u nastavku ”postojanje ‘pravosudnog reketa’ nam nije poznato”.

Objavio sam nakon toga članak pod naslovom ”Bankari optužuju dio sudstva za korupciju”, u prilogu Poslovni svijet Večernjeg lista od 22. prosinca 1999. godine, i potom članak ”Pravosudni reket težak najmanje 150 milijuna DEM”, isto u Poslovnom svijetu Večernjeg lista od 7. veljače 2000. godine.

Državno odvjetništvo bi trebalo biti neovisno. No nakon što je ukinuto Državno pravobraniteljstvo u sudskim postupcima zakonski obvezno ”državu” na sudu mora zastupati i paralelno voditi sudske postupke protiv ”države” isto Državno odvjetništvo.

Nema tu ni riječi o neovisnosti Državnog odvjetništva ako ga vode isključivo prokušani HDZ-ovi kadrovi i ako unatoč sukobu interesa ta institucija mora na sudu istodobno optuživati i braniti ”državu”.

Hrvatsko sudstvo i cjelokupno pravosuđe ovakvim kakvo jest stvoreno je uglavnom ”po mjeri” HDZ-a uz potporu tzv. sigurnosnih provjera sigurnosno obavještajnih službi. Najistaknutiji ”kadrovici” hrvatskog sudstva nakon ostavke tadašnjeg ministra pravosuđa Ivice Crnića bili su Miroslav Šeparović, Đuro Sessa i iz ”pozadine” Vladimir Šeks, sve osobe lojalne HDZ-u.

Da podsjetim, prema istraživanjima raspoloženja javnosti koje provodi Eurobarometar u ime Komisije EU-a, građani Republike Hrvatske nemaju povjerenja u sudstvo ”ekipirano po mjeri HDZ-a”. Čak 68 posto građana u Hrvatskoj ne vjeruje sudstvu zbog miješanja ili pritiska Vlade ili političara u sudske postupke, zatim 65 posto građana sudstvu ne vjeruje zbog pritisaka na sudstvo u Hrvatskoj iz ekonomskih ili drugih interesa, a 50 posto građana smatra da hrvatski suci zapravo ni nemaju položaj i poziciju koje bi jamčile njihovu neovisnost.

Stoga je osnovano pitanje je li to stvarni sukob vlade i sudskih i državnoodvjetničkih dužnosnika zbog plaća, ili samo agitpropovsko obmanjivanje javnosti da izbore u Hrvatskoj uredno provode i nadziru tobože nepristrani suci i državnoodvjetnički dužnosnici?

Nakon brojnih koruptivnih afera, međutim, javnost se sve ”glasnije” pita zašto bi uopće izlazila na birališta koja ”kontroliraju” suci i državnoodvjetnički dužnosnici u koje javnost i inače nema povjerenja?

Otkazivanje dosadašnje bespogovorne poslušnosti hrvatskog sudišta premijeru Plenkoviću i strankama na vlasti, međutim, čini i sve očitijim urušavanje političkog i pravnog poretka i vlasti u Republici Hrvatskoj. Politički i pravni (HDZ-ov) poredak više ne ruše samo snage prevrata izvana, nego ga iznutra ruše i rovare i dužnosnici tog poretka.

U većini dosadašnjih objavljenih analiza koruptivnog sustava vlasti u hrvatskom sudištu izbjegavalo se analizirati ”umreženost” odvjetnika kao neizostavnog dijela svakog pravnog poretka i pravosudnog sustava.

Prvi neprikriveni ”ispad” u javnosti koji je ukazivao na izravni pritisak vlasti na neovisnost odvjetnika, koliko se sjećam, uslijedio je objavljivanjem na web stranici Hrvatske odvjetničke komore: ”da svaki odvjetnik, zajednički odvjetnički ured, odnosno odvjetničko društvo, moraju popuniti ‘Informativni upitnik’ u vezi sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. siječnja 2010. godine”, (pogledati članak: ”HOK traži da odvjetnici postanu doušnici financijskih inspektora”, objavljen u poslovnom tjedniku Lider, 4. veljače 2010. godine).

Začuđen ravnodušnošću odvjetnika na takvo kršenje zakonskih odredbi i Kodeksa o profesionalnoj odvjetničkoj tajni, ponovno sam nakon skoro dvije godine objavio o toj temi članak, jer se pokazalo da: ”od malih ‘no name’ odvjetnika Ministarstvo financija ustrajno zahtijeva da budu doušnici, a na otvorene izjave velikih odvjetnika da neće denuncirati svoje klijente ne usude se ni osvrnuti” (Lider, 7. studenoga 2011. godine: ”U Ministarstvu financija boje se odvjetnika Prodanovića i Nobila”).

Na ove članke podsjetile su me nedavne lamentacije premijera Plenkovića o ”odvjetnicima ljevičarima Prodanoviću i Nobilu”, koje su samo ukazale na to da odvjetnici Prodanović i Nobilo ni do danas nisu pristali biti ”umreženi” kao doušnici Vlade i raznih kompromitiranih državnih službi.

Uostalom, nije bivši premijer tadašnje isto HDZ-ove Vlade Ivo Sanader nakon uhićenja angažirao odvjetnika Čedu Prodanovića zbog toga što je sklon ljevičarima, nego zbog toga jer se dotad pokazalo da se odvjetnika Čedu Prodanovića ne može zastrašiti niti ”potkupiti” nemoralnim ponudama hrvatskih vlasti, jednako tako kao ni odvjetnika Nobila.

Ovi primjeri pokazuju da ima i odvjetnika koji ne pristaju na nemoralne ”ponude” umreženih sudaca i državnih vlasti da ”cinkaju i prodaju” svoje klijente zauzvrat za porezne i ostale povlastice ili ustupke u sporovima velike vrijednosti u kojima zastupaju banke i ostale imućne klijente, primjerice, bogatije i od Ive Sanadera.

Podsjetio bih i na svojevrsnu pobunu manjeg dijela odvjetnika kada je njih 74 odlučilo zastupati Jerinu Malešević u sudskom postupku protiv Republike Hrvatske zbog prijevare na šalteru u zagrebačkoj Gruntovnici.

A Jerinu Malešević sam zapazio kao prvu hrvatsku odvjetnicu koja je nakon 28 godina rada u odvjetništvu zatražila da ju se briše iz imenika odvjetnika, jer u hrvatskom pravosuđu ”više ne može pružati vjeru klijentima da će njihov pravni interes riješiti efikasno i pravedno”, (s obzirom na to da, ”zahvaljujući” Sessi kao ”komesaru za hrvatsko sudstvo” ni vlastiti pravni interes nije bila u mogućnosti zaštititi u hrvatskom sudstvu, (pogledati članak: ”Kako Državno sudbeno vijeće umrežava hrvatsko sudstvo”, Autograf.hr, 20. travnja 2023. godine).

U nemogućnosti preciznije provjere zbog nedostupnih informacija i podataka, procjenjujem da ipak prevladavaju ”popustljiviji” odvjetnici, pa je nužan oprez klijenta prilikom angažiranja odvjetnika radi zastupanja u sudskim postupcima radi zaštite osobnih pravnih interesa. Da se ne dogodi da kao klijent plaćate odvjetniku doušniku troškove što vas prijavljuje (denuncira) policiji Ministarstva financija i ostalim službama državne represije.

Državne službe i sudstvo nastoje podmićivati odvjetnike teško vidljivim poreznim povlasticama, ili ”uzvratnim” ustupcima u drugim sudskim sporovima velike vrijednosti, najčešće da povjerljive informacije o svojim klijentima ”dostave” sigurnosnim službama, USKOK-u ili financijskoj policiji Ministarstva financija.

Gospodarski centri moći, osobito banke, podmićuju odvjetnike najčešće prekomjerno povlaštenim kreditima (tzv. ”VIP krediti”) koje namještaju ili odobravaju radi zametanja ”tragova” odvjetničkim ”punicama ili tastovima”.

Na korupciju ukazuju i ”slabo uočljive” presude kojima se odvjetnicima priznaju ili uskraćuju prava na naknade odvjetničkih troškova za zastupanja u sudskim postupcima najčešće na istom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

Primjerice, potpuno oprečne presude dvaju županijskih sudova o istom meritumu, Županijskog suda u Puli (posl. br. Gž-1468/2023 od 21. prosinca 2023. godine) i Županijskog suda u Sisku (posl. br. Gž-447/2020 od 15. siječnja 2024. godine).

U jednom postupku je radi naknade troškova zastupanja odvjetnik Zvonimir Perša tužio privatnu osobu bivšu klijenticu, a u drugome su odvjetnice Ana Trošelj i Sandra Zorc tužile bivšu klijenticu Parner banku isto radi naknade troškova zastupanja.

I Županijski sud u Puli je odvjetniku Perši priznao pravo na naknadu troška zastupanja od privatne osobe, a Županijski sud u Sisku, naravno, odvjetnicama Trošelj/Zorc nije priznao pravo na naplatu troškova od tužene Partner banke.

Zanimljivo je i da se u obje presude i Županijski sud u Puli i Županijski sud u Sisku pozivaju na iste odluke Ustavnog suda (U-III-1932/2022 i U-III-5607/2020 od 24. ožujka 2021. godine te praksu suda EU-a).

U spomenutim odlukama Ustavnog suda petlja se nešto o (ne)priznavanju troškovnika odvjetnika sa ili bez izdanog računa posebno za svaki iskazani trošak u troškovniku, kao i o tome mogu li odvjetnici ”za svoj račun” predlagati zapljene novca s računa u bankama samo na osnovu svojih troškovnika (bez izdanih računa) i ovjeravati troškovnike kod javnih bilježnika kao da su i odvjetnički troškovnici vjerodostojna knjigovodstvena isprava.

Dosta komplicirano, ali vjerojatno ne slučajno. U tako kompliciranoj primjeni moguće je selektivno lojalnim odvjetnicima priznavati ”prava legalnog” izbjegavanja PDV-a, a nekima koji nisu lojalni ista se ”prava” mogu uskraćivati.

Slično je i s predlaganjem odvjetnika za zapljene (izvansudske ovrhe) novca drugih pravnih i fizičkih osoba s računa u bankama.

Podsjeća me sve to na izjavu Miroslava Kutle koji je na pitanje zašto se nije blagovremeno obuzdao i odustao od ”preinvestiranja”, objasnio da je to bilo slično kao i vožnja biciklom, ”ako se zaustaviš – padneš”.

Može li se zaustaviti proces urušavanja pravnog i političkog poretka u Republici Hrvatskoj zbog korupcije?

Izborima na kojima su suci predsjednici i članovi izbornih povjerenstava, mislim, sigurno ne može.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
     Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
     Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
     Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
     Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
     Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
     Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
     Mediji u koruptivnoj mreži vlasti
     Nelagoda u javnosti zbog hrvatske pristranosti
     Peticija HND-a radi zaštite ''ficleka'' iz kaznenih istraga

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija