Dolazak Bartolomeja je snažan poticaj miru i ekumenizmu

Kao što smo objavili u petak, 2. rujna, prvi u Hrvatskoj i regiji, koncem ovoga tjedna u Hrvatsku stiže ekumenski (carigradski) patrijarh Bartolomej. Pozvao ga je gospodin Jovan Ćulibrk, vladika pakračko-slavonski. Čim smo vijest objavili, s Autografa su je prenijeli svi oni koji razumiju što vijest jest i svi koji imaju minimalnu političku, religijsku i inu kulturu shvativši koliko je to važna stvar – da među nama boravi prvi čovjek pravoslavnog svijeta.

Moram priznati da se nisam nadao da će vijest ignorirati HRT i da sam ostao šokiran vidjevši, zapravo čuvši preko telefona od djelatnika HINE, da vijest ”ne žele objaviti”!! Pustili su je u eter nekih dvanaest sati nakon što smo je mi donijeli, tek kada je u gluho doba noći nekome koji se tada dosađivao pred nos stiglo priopćenje mitropolije zagrebačko-ljubljanske.

Ako se zgražamo nad neprofesionalnošću državne novinske agencije, što tek kazati o činjenici da je vijest ignorirala i Informativna katolička agencija IKA, tijelo Hrvatske biskupske konferencije?!

Da, to je ta ista institucija, katolička naime, koja je objavila jučer (iz pera diletantskog i neupućenog novinara Slavka Antunovića, kasnije sam vidio da je lik i strahoviti fanatik i turbonacionalist) da je Majka Terezija rođena u Albaniji!!! Nije, znate, rođena je u Skopju, u MAKEDONIJI, hvala lijepa na pitanju, pa je rečeni Antunović stao na stražnje noge kada je upozoren na tu vrstu kulturocida.

Ako se zgražamo nad neprofesionalnošću državne novinske agencije, što tek kazati o činjenici da je vijest ignorirala i Informativna katolička agencija IKA, tijelo Hrvatske biskupske konferencije?! (…) je li, da li dati prostora tom nekakvom Bartolomeju ili ne?!

Ika je trznula, i to tek među najavama, kada joj je rečeno što će u vezi toga učiniti požeški biskup. Dakle, vijest za njih nije da Bartolomej stiže u Hrvatsku već da biskup Auntun Škvorčević napušta svoj dvor u Požegi. Blagodarimo. Pripazimo malo na pristup IKE:

”U prigodi 75. obljetnice početka djelovanja koncentracijskog logora u Jasenovcu u subotu 10. rujna požeški biskup Antun Škvorčević sudjelovat će na arhijerejskoj liturgiji koju će predvoditi ekumenski patrijarh Bartolomej iz Konstantinopola, a potom će u Pakracu sudjelovati na blagoslovu obnovljenog južnog krila Vladičanskog doma i križa sv. Ivana Vladimira prigodom 1000. obljetnice njegove smrti”.

Dakle, crno na bijelo: to je to takozvano katoličko novinarstvo. Ujutro će cenzurirati misu i propovijed pape Franje u Domu svete Marte ako kaže nešto što ne odgovara ušima Bozanića ili nekog drugog šefića, popodne će se raspravljati je li, da li dati prostora tom nekakvom Bartolomeju ili ne (nota bene: Bartolomej i papa Franjo ne da se druže, već intenzivno i javno promoviraju mir i ekumenizam: zar ste već zaboravili što su nedavno poručili s otoka Lezbosa u zagrljaju s izbjeglicama?).

Gospodi iz HINE i IKE (na HRT ne valja trošiti riječi) što da kažem nego Oh, my God.

Dobro ste pročitali: Papa kanonizira Majku Tereziju a lik, siroti novinarčić koji godinama samo vergla o svetima i misama, ne zna gdje je ona rođena; Bartolomej dolazi u Hrvatsku i, hej, ekipa na Kaptolu kaže otprilike ono što i Zoran Milanović za pozdrav ”Za Dom, spremni” – da im se živo fućka. No, dobro.

Ponovimo najvažnije, što smo objavili u subotu, o programu boravka patrijarha Bartolomeja u našoj zemlji.

Patrijarh ekumenski i carigradski Bartolomej u petak, 9. rujna će otvoriti Znanstvenu konferenciju koja se pod nazivom ”Novomučenici: perspektiva II.” održava u Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji ”Katarina Kantakuzina Branković” u Zagrebu.

Prenoseći pozdrave patrijarha Bartolomeja i izraze njegove očinske brige i podrške, mitropolit zagrebačko-ljubljanski g. dr. Porfirije Perić je izjavio da Bartolomej dobro poznaje prilike u Hrvatskoj i stoga za pravoslavne Srbe predstavlja najveću radost što su prvi put u dosadašnjoj povijesti u prilici biti domaćini prvom čovjeku pravoslavlja

Osim poglavara dvije Crkve, u radu Konferencije će sudjelovati najeminentniji stručnjaci za problem holokausta: Efraim Zuroff, direktor Centra ”Simon Wiesenthal” u Jeruzalemu; Ruta Vaganaite, iz Litve, autor bestselera ”Naši ljudi” (Our People); protojerej Aleksandar Zin iz Rusije, povjesničari, sociolozi, teolozi i drugi eksperti za holokaust iz Poljske, Rusije, Republike Srpske (BiH), Rumunjske, Hrvatske, Izraela i Srbije. Radnim dijelom Konferencije predsjedavat će episkop slavonski g. Jovan Ćulibrk.

Prenoseći pozdrave patrijarha Bartolomeja i izraze njegove očinske brige i podrške, mitropolit zagrebačko-ljubljanski g. dr. Porfirije Perić je izjavio da Bartolomej dobro poznaje prilike u Hrvatskoj i stoga za pravoslavne Srbe predstavlja najveću radost što su prvi put u dosadašnjoj povijesti u prilici biti domaćini prvom čovjeku pravoslavlja.

Predviđeno je da patrijarh s arhijerejima i učesnicima Konferencije istoga dana posjeti područje na kojem je bio logor smrti Jasenovac i prisustvuje večernjoj u hramu svetog Ilije u Mlaki.

U subotu, 10. rujna, patrijarh Bartolomej i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej će povodom obilježavanja 75 godina od stradanja Svetih mučenika jasenovačkih, služiti liturgiju u hramu Rođenja svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu.

Istoga dana, u 13,00 sati Bartolomej će blagosloviti obnovljeni episkopski dvor u Pakracu.

Pojasnimo još malo povod dolaska. Ideja simpozija ”Novomučenici: poliperspektiva”, koji se održava po drugi put, je (kako nam je rekao vladika Jovan) da se usporede iskustva crkava, vjera i naroda koji se temelje na biblijskom predanju, a svoje stradanje – pogotovo u 20. stoljeću – doživljavaju kao mučeništvo.

Što je mučeništvo, a što nije? Gdje su njegove granice? Što ono zapravo predstavlja? O tome za ove dvije godine, koliko traje ova rasprava među pravoslavnim i drugim stručnjacima, govore duhovne i akademske ličnosti iz Izraela, Rusije, Italije, Libanona, Srbije, Litve, Crne Gore, Turske, uključujući, dakle, i carigradskog patrijarha Bartolomeja, čime cijeli skup dobiva jednu zaista impresivnu međunarodnu dimenziju, te izaslanika Jermenskog Katolikosa iz Bejruta, direktora Centra ”Simon Wiesenthal”, itd.

Apostolske noge Bartolomeja pohode Hrvatsku (a osobito Jasenovac) da bi donijele mir za kojim vapi sav naš planet i cijelo čovječanstvo. Također, znak je to da je Jasenovac jedan ekumenski, opći znak ljudskog stradanja, ali da postaje i simbol blagodati i uskrsenja

Dolazak ekumenskog patrijarha u Jasenovac, Slavoniju i Hrvatsku, pak, općenito treba među vjernicima kršćanima doživljavati kao pojavu punoće Crkve i znak očinske i bratske pažnje prvoga među pravoslavnim patrijarsima i episkopima općenito.

Isto tako, apostolske noge Bartolomeja pohode Hrvatsku (a osobito Jasenovac) da bi donijele mir, za kojim vapi sav naš planet i cijelo čovječanstvo. Također, znak je to da je Jasenovac jedan ekumenski, opći znak ljudskog stradanja, ali da postaje i simbol blagodati i uskrsenja.

Već ovo nekoliko činjenica, a vratit ćemo se temi u idućoj kolumni nakon što čujemo što će biti kazano na simpoziju, u Mlaki i u Jasenovcu, odnosno Pakracu, trebale bi biti poziv na maksimalan angažman svih redakcija u kojima još postoji barem tračak profesionalizma.

Pozivam pak naše čitatelje, vjernike i one koji to nisu da molitvama, dobrim mislima i porukama pozdrave gospodina Bartolomeja i druge nam drage goste u nadi da će se zaista jednog nedalekog dana među nama ne samo proširiti nego i prihvatiti, dakle čvrsto usidriti ideje ekumenizma, bratskog dijaloga, mira i pomirenja.

    •  Slovo o još jednom (ne)uspjehu, u Nacionalu
    •  20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič
    •  Dođite na promociju možda najvažnije moje knjige
    •  Može li nada doći iz Beograda? Da. Axios, mons. Ladislave!
    •  Novinar Malić i ministar Anušić misle da je Porfirije četnik?
    •  Vatikanska placebo Gospa
    •  Je li SDP ljevica, služi li ona još ičemu danas?
    •  Bojim se da bi šef P.E.N.-a i Papu proglasio velikosrbinom
    •  Ovo je istina: Budimir Lončar je omogućio hrvatsku neovisnost!
    •  Fred Matić je ispunio Isusov zahtjev: ljubav prema malenima

> Svi tekstovi ovog autora