Poruka svima koji se raduju prirodi i strahuju zbog nje

Danas ću vam pisati o fundamentalnom pojmu suvremenog crkvenog učiteljstva. Ovo je poruka svima koji se raduju prirodi i strahuju zbog nje. Naime, o ekološkom obraćenju je riječ.

Ekološko obraćenje nije prolazni “zeleni” trend; to je promjena života i srca kako bismo se brinuli za stvorenje i težili pravdi. Ovo bi bio sažetak nauka Lava XIV, a prije njega, pape Franje u vezi s potrebnim ekološkim obraćenjem ili ekološkom transformacijom koja je ovog listopada postala opet aktualna zbog obilježavanja desete godišnjice druge Enciklike pape Franje Laudato Si’ (Hvaljen budi).

Ekološko obraćenje je duboka promjena uma, srca i načina života koja nas vodi do novog odnosa prema Bogu, prema drugima i prema stvorenju. To nije, rekoh, “zeleni” hir ili dodatak pastoralnoj skrbi: ono proizlazi iz Evanđelja i dotiče se naše duhovnosti, etike i konkretnih odluka koje donosimo svaki dan.

Jednostavno rečeno, to je prelazak s “korištenja” Zemlje kao neiscrpnog resursa na “prepoznavanje” Zemlje kao našeg zajedničkog doma i dara koji smo primili. Ova promjena podrazumijeva zahvalnost, odgovornost i pravdu prema ljudima i svim drugim živim bićima.

Koncept “ekološke konverzije” (ili obraćenja, ako ćemo koristiti katekizamske pojmove) skovao je papa Franjo u svojoj enciklici Laudato Si’, napisanoj 2015. godine, a snažno ga je podržao papa Lav XIV., koji nam govori da se “samo povratkom srcu može dogoditi istinska ekološka konverzija. Moramo prijeći s prikupljanja podataka na brigu; i s diskursa o okolišu na ekološku konverziju koja mijenja osobne i društvene načine života”.

Što je ekološko obraćenje?

Ekološko obraćenje sastoji se od prepoznavanja da briga za stvorenje nije samo ekološko, političko ili znanstveno pitanje.

To je, kako se pape slažu, dubok duhovni izazov koji zahtijeva duboku promjenu u srcima ljudi, u njihovom načinu života i u njihovim odnosima s Bogom, s drugima i s prirodom.

Ekološko obraćenje proizlazi iz naloga da se brinemo za stvorenje: “Gospodin Bog uze čovjeka i postavi ga u vrt da ga obrađuje i čuva” (Postanak 2,15). Stoga briga za naš zajednički dom nije opcionalna: to je konkretan način ljubavi prema Bogu i bližnjemu danas.

Ekološko obraćenje: Od Laudato Si’ do Laudate Deum

Godine 2015. papa Franjo objavio je Laudato Si’, encikliku koja je označila prekretnicu u socijalnom nauku Crkve predstavljajući paradigmu integralne ekologije, koja ujedinjuje socijalnu pravdu, brigu za prirodu i duhovni život. Tijekom proteklog desetljeća, ova je poruka inspirirala pokrete, akademske projekte, javne politike i građanske angažmane diljem svijeta.

Papa Franjo proširio je ovo učenje objavom Apostolske pobudnice Laudate Deum (2023.), u kojoj je upozorio da se klimatske promjene više ne mogu ignorirati te da je potrebna hitna i koordinirana akcija na globalnoj razini kako bismo se s njima suočili.

U tom smislu, papa Lav XIV. izjavio je ovih dana da problem više nije samo tehnički ili ekonomski, već duhovni, te da nam je stoga sada potrebno obraćenje srca kako bismo postigli brzo rješenje ekološkog problema s kojim se suočavamo diljem svijeta.

“Osim širenja poruke enciklike, sada je važnije nego ikad vratiti se srcu. U Svetom pismu srce nije samo središte osjećaja i emocija, već i mjesto slobode”, kaže Lav.

U čemu se sastoji ekološko obraćenje?

“Što moramo učiniti sada kako bismo osigurali da briga za naš zajednički dom i osluškivanje vapaja zemlje i siromašnih ne izgledaju kao prolazni hirovi ili, još gore, da se ne doživljavaju kao pitanja koja razdvajaju?”, pita papa Lav XIV.

Prema njemu, ekološko obraćenje znači prelazak s razgovora o okolišu kao da je trend na promjenu osobnog i zajedničkog načina života, a u slučaju kršćana to je izravno povezano s vjerom. Ne možemo voljeti Boga i prezirati njegova stvorenja. Ne možemo biti Kristovi učenici, a da se ne brinemo za ranjeno stvorenje. Pozvani smo živjeti u skladu s Bogom, s drugima, s prirodom i sa samima sobom, slijedeći primjer svetog Franje Asiškog.

“Ekološko obraćenje uključuje prepoznavanje da je briga za Zemlju neodvojiva od pravde za siromašne i predanosti miru”, rekao je papa Lav XIV.

Zatim, koje bismo akcije trebali poduzeti ili promovirati kako bismo se brinuli za naš zajednički dom?

I papa Franjo i papa Lav XIV. naglasili su da ekološko obraćenje nudi način promicanja i postizanja brige za naš zajednički dom, ali zahtijeva konkretne akcije na različitim razinama:

– Na osobnoj i društvenoj razini (Osobno obraćenje i Obraćenje zajednice).

– Usvajanje štedljivijeg i resursno svjesnijeg načina života.

– Odgoj djece i mladih u vjeri i ekološkoj odgovornosti.

– Jačanje molitve i duhovnosti povezane s brigom za stvorenje.

– Promicanje župnih i društvenih projekata koji potiču čistu energiju, recikliranje i odgovornu potrošnju.

Na društvenoj i političkoj razini (Društvena i strukturna konverzija):

– Promicati snažnije zakone i politike zaštite okoliša na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

– Podržati platforme i pokrete poput pokreta Laudato Si’.

– Zahtijevati da vlade i institucije preuzmu stvarne obveze na međunarodnim samitima poput COP 30 (2025.).

– Poticati suradnju među susjednim zajednicama u brizi za zajednički okoliš.

Što ekološka konverzija NIJE?

To nije govor jezikom kao da je hir ili prolazni trend.

To nije ideologija niti zamjena za propovijedanje Krista.

To nije samo “recikliranje”: bez socijalne pravde i promjene navika, čin ostaje samo izolirana gesta. Pitanje koje nam svima postavlja papa Lav XIV. je slijedeće: “Ekološko obraćenje je, u konačnici, poziv da se s nadom i predanošću odgovori na ovaj duhovni i globalni izazov s kojim se suočava čovječanstvo”, i zbog toga papa Lav XIV nudi snažno razmišljanje:

“Bog će nas (jednog dana) pitati jesmo li obrađivali ili brinuli se za svijet koji je stvorio, na dobrobit svih i budućih generacija, i jesmo li se brinuli za svoju braću i sestre. Kakav će biti naš odgovor?”, zaključio je Lav.

Što je enciklika Laudato Si’? Evo sažetka.

Laudato Si’ je, rekosmo, druga enciklika pape Franje, objavljena 2015. godine, u kojoj on razmišlja o stanju okoliša i ekologije te poziva na pravilno očuvanje planeta. Evo sažetka glavnih točaka.

Uvod u Laudato Si’

Papa kaže da je sveti Franjo Asiški nazvao Zemlju “sestrom”, a mi se smatramo njezinim vlasnicima i iskorištavamo je; da je učinak grijeha očit u bolesti okoliša. Poput Ivana XXIII., koji je posvetio encikliku svim ljudima dobre volje, posvećuje ovu svim stanovnicima planeta.

Podsjeća na zabrinutost svojih prethodnika zbog propadanja okoliša i traži da se svaka osoba pokaje za vlastite grijehe protiv Božjeg stvaranja.

Kaže da je briga za prirodu povezana s pravdom za siromašne i predlaže uspostavljanje bratskih odnosa, a ne odnosa iskorištavanja.

“Hitni izazov zaštite našeg zajedničkog doma uključuje brigu za ujedinjenje cijele ljudske obitelji u potrazi za održivim i cjelovitim razvojem, jer znamo da se stvari mogu promijeniti”, piše papa Franjo.

Laudato Si’ – Sažetak – Poglavlje 1:

Što se događa s našim zajedničkim domom?

– Papa govori o onečišćenju zraka, tla i vode smećem, otrovnim otpadom i emisijama plinova.

– Kritizira “kulturu bacanja” koja isključuje ljude i pretvara stvari u smeće. Upozorava na globalno zatopljenje i njegove posljedice. Žali zbog nejednakog pristupa pitkoj vodi; uništavanja i nestanka životinja i biljaka; te činjenice da se pri planiranju projekata ne uzima u obzir njihov utjecaj. Priznaje da neke zemlje napreduju u očuvanju područja, dok druge slijede samo vlastite interese.

– Kaže da čovječanstvo ne bi trebalo živjeti u nezdravim uvjetima, lišeno kontakta s prirodom.

– Upozorava da internetska komunikacija zamjenjuje stvarne odnose s drugima; da se čovječanstvo i okoliš zajedno pogoršavaju i da su najranjiviji najviše pogođeni. Žali zbog neodgovornosti i ravnodušnosti prema ovom problemu.

“Postoje regije koje su već posebno ugrožene i, izvan bilo kakvih katastrofalnih predviđanja, istina je da je trenutni svjetski sustav neodrživ iz različitih perspektiva”, navodi.

Laudato Si’ – Sažetak – Poglavlje 2: Evanđelje stvaranja

Objašnjava da vjera i razum nude produktivan dijalog; da vjera osvjetljava svu ljudsku stvarnost. Ističe mudrost biblijskih tekstova koji pokazuju da nam je svijet povjeren, pozivajući nas da uspostavimo bratske odnose sa svim stvorenjima te da razmatramo i čuvamo ljepotu stvaranja.

“Gospodin je mogao pozvati druge da budu pažljivi na ljepotu svijeta jer je i sam bio u stalnom kontaktu s prirodom i obraćao joj pažnju s ljubavlju i divljenjem. Kad je putovao kroz svaki kutak svoje zemlje, zaustavio se kako bi promatrao ljepotu koju je posijao njegov Otac i pozivao je svoje učenike da u svemu prepoznaju božansku poruku.”

Laudato Si’ – Sažetak – Poglavlje 3: Ljudski korijeni ekološke krize

– Papa kaže da propadanje okoliša ide ruku pod ruku s propadanjem društva. Napominje da je tehnologija postigla čuda, ali njezina moć je štetna ako dominira i iskorištava. Osuđuje društvene probleme: sebičnost, konzumerizam, kulturu odbacivanja i relativizam. Predlaže vrednovanje svakog života koji je Bog stvorio, od začeća, i poštivanje istog, kao i značenje rada.

– Komentira pokuse na životinjama i genetske manipulacije. Predlaže da postoje prostori za raspravu gdje se mogu čuti oni koji su pogođeni projektima koji mijenjaju okoliš.

“Želim ovdje ponoviti uravnoteženi stav svetog Ivana Pavla II., koji je istaknuo dobrobiti znanstvenog i tehnološkog napretka, koji ‘pokazuje koliko je plemenit čovjekov poziv da odgovorno sudjeluje u Božjem stvaralačkom djelovanju’, ali nas je istovremeno podsjetio da ‘svaka intervencija u jednom području ekosustava mora uzeti u obzir posljedice u drugim područjima’.”

Sažetak Laudato Si’ – Poglavlje 4: Integralna ekologija

Papa kaže da ne postoje dvije krize, ekološka i društvena, već samo jedna. Kaže da ekologija uključuje brigu za kulturnu, povijesnu i umjetničku baštinu; zaštitu autohtonih kultura; te osiguravanje kvalitete života u gradovima i kontakt s prirodom. Osuđuje ozbiljan nedostatak stambenog prostora. Obitelj smatra temeljem društva. Poziva nas da se zapitamo kakav svijet ostavljamo budućim generacijama.

Katastrofalna predviđanja više se ne mogu dočekati s prezirom i ironijom. Mogli bismo budućim generacijama ostaviti previše ruševina, pustoši i prljavštine. Tempo potrošnje, otpada i degradacije okoliša premašio je kapacitet planeta, do te mjere da naš trenutni način života, budući da je neodrživ, može završiti samo katastrofom.

Laudato Si’ – Sažetak – Poglavlje 5: Neke smjernice i akcije

– Papa poziva na globalni konsenzus kako bi se riješila ekološka kriza. Spominje uspjehe i neuspjehe globalnih pokreta. Žali zbog onečišćenja zraka i vode te siromaštva. Predlaže organiziranje skupina za obranu okoliša od iskorištavanja. Kaže da se koncept napretka mora redefinirati, uzimajući u obzir cjelovitu dobrobit ljudske osobe. Od vjernika traži dosljednost.

“Većina svjetskog stanovništva identificira se kao religiozna, a to bi trebalo potaknuti religije na dijalog usmjeren na brigu za prirodu, obranu siromašnih i izgradnju mreža poštovanja i bratstva.”

“Dijalog među samim znanostima također je bitan, jer svaka teži ograničavanju unutar granica vlastitog jezika, a specijalizacija može dovesti do izolacije i apsolutizacije vlastitog znanja. To ometa adekvatan pristup problemima okoliša. Otvoren i konstruktivan dijalog među različitim ekološkim pokretima, gdje ideološke borbe nisu neuobičajene, također je nužan.”

Sažetak Laudato Si’ – Poglavlje 6: Ekološki odgoj i duhovnost

– Papa predlaže promjene načina života. Poziva na napuštanje kompulzivnog konzumerizma. Predlaže ekološki odgoj koji ne samo da informira već i stvara navike.

– Kaže da se unutar obitelji učimo voljeti i brinuti za život. Predlaže “ekološko obraćenje” (tema ove  kolumne): ne samo prepoznavanje onoga što smo učinili planetu, već pokajanje i promjena. Potvrđuje da je “manje više”: gomilanje stvari odvlači srce i sprječava nas da uživamo u životu. Predlaže život s trijeznošću i poniznošću; prepoznavanje naše ovisnosti o drugima, ponovno vrednovanje znakova ljubavi i zahvaljivanje Bogu prije i poslije obroka.

– Smatra sakramente privilegiranim sredstvom susreta sa Stvoriteljem. Hvali nedjeljni odmor, čije je središte euharistija. Poziva nas da slavimo Trojstvo dok razmatramo stvaranje i da od Marije tražimo pomoć da “vidimo ovaj svijet mudrijim očima”. Poziva nas da hodamo pjevajući i da osiguramo da nas “briga za ovaj planet ne lišava radosti nade”.

“Bog, koji nas poziva na velikodušno sebedarje i davanje svega od sebe, nudi nam snagu i svjetlo koje nam je potrebno da idemo naprijed. U srcu ovog svijeta, Gospodin života, koji nas toliko ljubi, ostaje prisutan. Ne napušta nas, ne ostavlja nas same, jer se definitivno sjedinio s našom zemljom, a njegova ljubav nas uvijek vodi da pronađemo nove putove. Hvala Njemu.”

Napokon, ono na čemu leži Laudati Si’: čudesni himan sv. Franje koji stoji u temeljima talijanske nacionalne književnosti, napisan je čak četrdesetak godina prije Danteova rođenja, iznova je u svojoj enciklici Laudato Si’ (2015.) za cijelu Katoličku crkvu aktualizirao papa koji je prvi u povijesti ponio Franjino ime.

PJESMA STVOROVA
Sv. Franjo Asiški

Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri,
tvoja je hvala i slava i čast
i blagoslov svaki.
Tebi to jedinom pripada,
dok čovjek nijedan dostojan nije
ni da ti sveto spominje ime.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
sa svim stvorenjima svojim,
napose s bratom, gospodinom Suncem:
od njega nam dolazi dan
i svojim nas zrakama grije.

Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno,
slika je, Svevišnji, tvoga božanskoga sjaja.
Hvalite i blagoslivljajte
Gospodina moga,
zahvaljujte njemu, služite njemu svi
u poniznosti velikoj.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Mjesecu i sestrama Zvijezdama.
Njih si sjajne i drage i lijepe
po nebu prosuo svojem.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Vjetru,
po Zraku, Oblaku, po jasnoj Vedrini,
i po svakom vremenu tvojem,
kojim uzdržavaš stvorove svoje.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici Vodi,
ona je korisna, ponizna, draga i čista.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Ognju, koji nam tamnu rasvjetljuje noć.
On je lijep i ugodan, silan i jak.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestri i majci nam Zemlji.
Ona nas hrani i nosi, slatke nam plodove,
cvijeće šareno i bilje donosi.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po onima koji opraštaju iz ljubavi tvoje
i podnose rado bijede života;
blaženi koji sve podnose s mirom,
jer ćeš ih vječnom okruniti krunom.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestri nam tjelesnoj smrti,
kojoj nijedan smrtnik umaći neće.
Jao onima koji u smrtnom umiru grijehu;
a blaženi koje ti nađeš po volji presvetoj svojoj,
jer druga im smrt nauditi neće.

***

Treba da se pod hitno preobrazimo u odgovorne zaštitnike bioraznolikosti. I to ne samo zbog toga jer je to preduvjet našeg biološkog opstanka nego i zbog toga jer je to preduvjet naše vjernosti Tvorcu koji nas baš kroz dar bioraznolikosti – raskošne kozmičke tapiserije života – podučava zajedništvu i međuovisnosti, tj. potrebi solidarnog dijeljenja s Bogom, s bližnjima, ali i sa svim stvorenjima koja nas okružuju, i na globalnoj i na lokalnoj razini.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Kazneno sam prijavio negacioniste jasenovačkih genocida
    •  Slovo o ispadu kardinala Vinka Puljića i ubijenima na Daksi
    •  Švedske duhovne vježbe s ocem Milutinom i suze u Uppsali
    •  Biskupi zadovoljni skupom teladi koji gledaju u šarena vrata
    •  Biskup Jure Bogdan: Hrvatska do Tokija
    •  Donosimo 20 točaka mirovnog plana za Gazu
    •  Biskup Petanjak, i nije jedini, smatra ustaše mučenicima
    •  Moj cilj od početka je bio i obrana Bosne i Hercegovine
    •  Možda idemo prema još gorim stvarima i vremenima
    •  Snažne ekumenske vibracije u Jasenovcu i Pakracu

> Svi tekstovi ovog autora