autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (4)
Jasenovački logoraši bili su izluđeni, dezorijentirani i bespomoćni. Kolika je bila ta njihova bespomoćnost, svjedoče i brojne situacije kada su bili izvan logora, u mogućnosti da pobjegnu, a nisu!
Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (3)
Želja za pukim preživljavanjem navodila je ponekad ljude da posve zanemare drugoga, da mu čak žele i smrt.
Oznake: Baldo Bodulić, Cadik Danon, David Fischhof, Erwin Miller, Filip Schön, Fraktura, Ivo Goldstein, Jakob Rotterstein, Jasenovac, Ljubo Miloš, Ostoja Vrmić, Pero Vrmić, Vlado Mišljenović, Vojin Vučenović
Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (2)
Mirjana/Mirjam Gross (1922.–2012.) bodrila je za vrijeme internacije u logoru Ravensbrück mamu da zajedno prežive strahote, što joj je i uspjelo, a za oca, koji je skončao u Buchenwaldu, čula je da “se nije imao snage boriti”.
Oznake: Antun Barac, Auschwitz, Čedomil Huber, Đorđe Miliša, Erwin Miller, Fraktura, Ivo Goldstein, Jasenovac, Leo Eitinger, Milko Riffer, Mirjana Gross, Ravensbrück
Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (1)
Erwin Miller naviknuo se da “navlači hlače na golo tijelo, jer nije imao donjeg rublja”. Na to se – kaže on – “navikava ne čovjek, nego logoraš”.
Pitanje krivnje (8)
Put pročišćenja Pročišćenje djelovanjem u prvom redu znači ispravljanje krivnje. Politički to znači da se iz unutarnjeg slaganja ostvare učinci koji, svedeni na pravnu formu, uz vlastita odricanja narodima koje je napala Hitlerova Njemačka ponovno uspostavljaju dio onog što je uništeno.
Oznake: "Pitanje krivnje", Bog, Hitler, Karl Jaspers, krivnja, Njemačka, poniznost, pročiščenje, skromnost, umjerenost
Pitanje krivnje (7)
Naše pročišćenje Vlastito prosvjetljavanje naroda u povijesnoj pribranosti i osobno vlastito prosvjetljavanje pojedinca doimaju se različitim stvarima. Ali prvo se događa samo preko drugog. Ono što pojedinci jedni s drugima postižu putem komunikacije može, ako je istinito, postati raširenom sviješću mnogih i tada vrijedi kao samosvijest naroda.
Oznake: "Pitanje krivnje", Karl Jaspers, krivnja, Moskva, nacionalsocijalizam, Njemačka, odgovornost, pročiščenje, Washington
Pitanje krivnje (6)
5.Obrana Gdje se optužuje, optuženik ima pravo da bude saslušan. Gdje se poziva na pravo, postoji i obrana. Gdje se primjenjuje sila, onaj na koga se primjenjuje branit će se, ako može. Ako se onaj koji je do kraja pobijeđen ne može braniti, ne preostaje mu – ako želi ostati na životu – ništa nego […]
Oznake: "Pitanje krivnje", država, Karl Jaspers, kazna, obrana, odgovornost, pravo, sila
Pitanje krivnje (5)
4.Tko sudi i kome ili čemu se sudi? U kiši optužbi čovjek se pita: tko koga? Optužba je smislena samo ako je određena svojim gledištem i predmetom i ako se time ograničuje, a jasna samo ako se zna tko je tužitelj, a tko optuženik.
Pitanje krivnje (4)
3.Sila. Pravo. Milost Da se među ljudima odlučuje silom kad se ne uspijevaju sporazumjeti te da je sav državni poredak kroćenje te sile, doduše tako da ona ostaje monopol države – prema unutra kao prisilna uspostava prava, prema van kao rat – na to se u mirnim vremenima gotovo zaboravilo. Gdje s ratom nastupa sila, […]
Pitanje krivnje (3)
2.Posljedice krivnje Krivnja ima izvanjske posljedice koje se tiču opstanka, shvatio to onaj koji je njima pogođen ili ne, a ima i unutarnje koje se tiču samosvijesti, kad sam sebe prozrem u krivnji.
Pitanje krivnje (2)
1.Četiri pojma krivnje Valja razlikovati: 1.Kriminalnu krivnju: Zločini su objektivno dokaziva djelovanja koja krše jednoznačne zakone. Instanca je sud, koji u formalnom postupku pouzdano određuje činjenična stanja i na njih primjenjuje zakone.
Pitanje krivnje (1)
Gotovo čitav svijet optužuje Njemačku i Nijemce. Ο našoj krivnji raspravlja se sa srdžbom, užasom, mržnjom i prijezirom. Traži se kazna i odmazda. U tome ne sudjeluju samo pobjednici već i neki njemački emigranti, pa čak i neutralne države.
Koliko Isus smije biti čovjek? (4)
Isus u filmskoj umjetnosti: koliko Isus smije biti čovjek? U više od sto godina pojavilo se mnoštvo filmova o Isusu, nijemih, zvučnih, informativno-poučnih, dokumentarnih, među njima i mnogi koje je i Katolička Crkva s odobravanjem pa čak i oduševljenjem prihvatila.
Oznake: Bog, Crkva, Drago Bojić, film, Isus, Isus iz Nazareta, J. B. Metz, Katolička crkva, kršćanska kultura, kršćanstvo, Vatikan
Koliko Isus smije biti čovjek? (3)
Isus iz Nazareta – između evanđelja, Crkve i filmskog platna Teško da postoji neki drugi medij koji otvara toliko kompleksnih pitanja kao što je film koji u sebe uključuje mnoštvo aspekata, značenja, asocijacija. Sastavljen od mnoštva pojedinačnih iznašašća, s mnogostrukim funkcijama kao što su informativna, komunikacijska, poučna, dokumentarna, reklamna, zabavna i mnoge druge, ovaj medij […]
Koliko Isus smije biti čovjek? (2)
Religija i mediji – vrijednosno sučeljavanje ili borba za moć? Sve religije se od svojih početaka obilato služe medijima kako za potrebe naviještanja i širenja svoje poruke, tako i u homiletičko-didaktičke svrhe.
Koliko Isus smije biti čovjek? (1)
Pod pretpostavkom da se može govoriti o zasebnom filmskom žanru, filmovi o Isusu, bili oni direktni, indirektni ili transfiguracije Isusove osobe, otvaraju cijeli niz pitanja. Ostavljajući po strani kompleksnu filmsku analizu[i] – filmske teorije i refleksije, ovaj tekst želi problemski dotaknuti nekoliko pitanja koja se odnose na postavljenu temu: odnos religije i umjetnosti, odnos religija […]
Budućnost religije (4)
Religije mnogo toga čine, a neke stvari koje čine – ili ono što ljudi čine u ime religije ili čine skrivajući se iza plašta religije – duboko su zabrinjavajuće.
Oznake: Bog, filozofija, globalizacija, kršćanska vjera, kršćanstvo, Miroslav Volf, Pascal, religija, Roberto Unger, svjetonazor, Yuval Noah Harari
Budućnost religije (3)
Oni koji očekuju da će ubrzavanje znanstvenog i tehnološkog napretka dokrajčiti religije čine dvije pogreške – jednu glede religije, a drugu glede znanosti i tehnologije.
Oznake: Bog, filozofija, globalizacija, kršćanska vjera, Miroslav Volf, religija, svjetonazor, Yuval Noah Harari
Budućnost religije (2)
Tijekom druge polovice posljednjeg stoljeća, svijet se desekularizirao. Ovaj termin skovao je sociolog Peter Berger koji u svojoj knjizi “Desekularizacija svijeta: povratak religije i svjetska politika” iz 1999. opisuje razvojne tjekove koje sam netom (u prvom nastavku, op. ur.) opisao.
Oznake: Biblija, Bog, Buckminster Fuller, Elizabeth Kolbert, IBM, Isus Krist, Kant, Max Tegmark, Miroslav Volf, Novi Jeruzalem, Peter Berger, religija, Samuel Arbesman
Budućnost religije (1)
Marginalni redovnik imenom Martin Luther 1517. započeo je vjersku revoluciju. Pedeset godina kasnije, vjerski, društveni i politički ustroj Europe nepovratno se izmijenio. Izum tiskarskog stroja najvažnije je tehnološko ostvarenje 15. stoljeća. Bez njega ne bi bilo reformacije.
Oznake: Aldous Huxley, budućnost, Hartmut Rosa, islam, kršćanstvo, Martin Luther, Miroslav Volf, more, religija
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
fraktura 2
fraktura 3
superknjizara
vbz drago
vbz 1
vbz 2
vbz 3
vbz 4
ljevak 1
ljevak 2
ljevak 3
ljevak 4
ljevak 5
ljevak 6
oceanmore 1
oceanmore 2
petrineknjige 1
petrineknjige 2
srednja europa 1
srednja europa 2
planetopija 1
planetopija 2
ks 1
ks 2
ks 3
ks 4
meandar 1
meandar 2
meandar 3
biblija
