autograf.hr

3.Sila. Pravo. Milost Da se među ljudima odlučuje silom kad se ne uspijevaju sporazumjeti te da je sav državni poredak kroćenje te sile, doduše tako da ona ostaje monopol države – prema unutra kao prisilna uspostava prava, prema van kao rat – na to se u mirnim vremenima gotovo zaboravilo. Gdje s ratom nastupa sila, […]

2.Posljedice krivnje Krivnja ima izvanjske posljedice koje se tiču opstanka, shvatio to onaj koji je njima pogođen ili ne, a ima i unutarnje koje se tiču samosvijesti, kad sam sebe prozrem u krivnji.

1.Četiri pojma krivnje Valja razlikovati: 1.Kriminalnu krivnju: Zločini su objektivno dokaziva djelovanja koja krše jednoznačne zakone. Instanca je sud, koji u formalnom postupku pouzdano određuje činjenična stanja i na njih primjenjuje zakone.

Gotovo čitav svijet optužuje Njemačku i Nijemce. Ο našoj krivnji raspravlja se sa srdžbom, užasom, mržnjom i prijezirom. Traži se kazna i odmazda. U tome ne sudjeluju samo pobjednici već i neki njemački emigranti, pa čak i neutralne države.

Isus u filmskoj umjetnosti: koliko Isus smije biti čovjek? U više od sto godina pojavilo se mnoštvo filmova o Isusu, nijemih, zvučnih, informativno-poučnih, dokumentarnih, među njima i mnogi koje je i Katolička Crkva s odobravanjem pa čak i oduševljenjem prihvatila.

Isus iz Nazareta – između evanđelja, Crkve i filmskog platna Teško da postoji neki drugi medij koji otvara toliko kompleksnih pitanja kao što je film koji u sebe uključuje mnoštvo aspekata, značenja, asocijacija. Sastavljen od mnoštva pojedinačnih iznašašća, s mnogostrukim funkcijama kao što su informativna, komunikacijska, poučna, dokumentarna, reklamna, zabavna i mnoge druge, ovaj medij […]

Religija i mediji – vrijednosno sučeljavanje ili borba za moć? Sve religije se od svojih početaka obilato služe medijima kako za potrebe naviještanja i širenja svoje poruke, tako i u homiletičko-didaktičke svrhe.

Pod pretpostavkom da se može govoriti o zasebnom filmskom žanru, filmovi o Isusu, bili oni direktni, indirektni ili transfiguracije Isusove osobe, otvaraju cijeli niz pitanja. Ostavljajući po strani kompleksnu filmsku analizu[i] – filmske teorije i refleksije, ovaj tekst želi problemski dotaknuti nekoliko pitanja koja se odnose na postavljenu temu: odnos religije i umjetnosti, odnos religija […]

Religije mnogo toga čine, a neke stvari koje čine – ili ono što ljudi čine u ime religije ili čine skrivajući se iza plašta religije – duboko su zabrinjavajuće.

Oni koji očekuju da će ubrzavanje znanstvenog i tehnološkog napretka dokrajčiti religije čine dvije pogreške – jednu glede religije, a drugu glede znanosti i tehnologije.

Tijekom druge polovice posljednjeg stoljeća, svijet se desekularizirao. Ovaj termin skovao je sociolog Peter Berger koji u svojoj knjizi “Desekularizacija svijeta: povratak religije i svjetska politika” iz 1999. opisuje razvojne tjekove koje sam netom (u prvom nastavku, op. ur.) opisao.

Marginalni redovnik imenom Martin Luther 1517. započeo je vjersku revoluciju. Pedeset godina kasnije, vjerski, društveni i politički ustroj Europe nepovratno se izmijenio. Izum tiskarskog stroja najvažnije je tehnološko ostvarenje 15. stoljeća. Bez njega ne bi bilo reformacije.

Polazište za filozofsku kritiku totalitarizama Činjenica da su se fašizam i komunizam sukobili ne treba nas zavesti na ideju da ne prepoznamo njihovu srodnost s obzirom na shvaćanje naravi ljudske osobe.

Popperova i Guardinijeva kritka totalitarizama Svakako najpoznatiji kritičar totalitarizama svojom idejom o “otvorenom društvu” bio je, i sam najprije zagrijani simpatizer komunizma i začetnik filozofije “kritičkog racionalizma”, nedavno preminuli Sir K. R. Popper.

Pokušaj osvjetljenja izvora totalitarizama Mnogi su filozofi dali odlučujuće impulse za nastanak totalitarizama. Mnogi su nastupili i kao njegovi kritičari. Prema Erichu Voeglinu je srednjovjekovna gnoza prethodnik i krivac totalitarizama. Za Erwina Faula totalitarizam nije ništa drugo do moderni oblik makijavelizma. Jacob L. Talmon mu traži korijene u Francuskoj revoluciji. Hannah Arendt u imperijalizmu i […]

Zasigurno se nikada u povijesti nije toliko govorilo o čovjeku o njegovoj vrijednosti, dostojanstvu i pravima kao danas. Unatoč toga čovječanstvo je, nikad prije kao danas, izloženo mnogostrukim pogibeljima. Klima je u kojoj živi današnji čovjek zaražena. “Ovo je bolesno stoljeće – razmišlja Rubašov glavni junak romana Arthura Koestlera “Pomračenje o podne” – Uočili smo […]

Mitropolit Porfirije u radu donosi različite koncepcije i shvaćanja o smrti koja proistječu iz antičke filozofije kao i suvremene znanosti i psihologije, međutim naglasak stavlja na kršćansko učenje i poimanje smrti. U tome smislu on razmatra dvije vrste smrti: biološku i duhovnu (ontološku) smrt

Smrt je velika. Rainer Maria Rilke Smrt. Kako govoriti o nečemu što sami nismo iskusili? Kako govoriti o izravnom iskustvu smrti onih koji su ga stekli, ali koji, baš zato što su to iskustvo imali, o njemu ne mogu ništa reći? Je li ”smrt velika”, kako kaže veliki Rilke, ili tek neka puka životna beznačajnost? […]

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * Imajući u vidu iskustvo Jugoslavije u kojoj su periodi diktature bili duži od perioda demokratije; zatim, populistički karakter legitimiteta u najdužem razdoblju istorije Srbije (Nikola Pašić, Josip Broz Tito, Slobodan Milošević);

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * U analizi modela mobilisanja društvenih slojeva u Srbiji za vreme Slobodana Miloševića, Zoran Đinđić je nalazio “frapantnu sličnost sa elementarnim modelom komunizma”. U oba slučaja, radi se, po njemu, o ruralnoj restauraciji (Marks bi, kaže Đinđić, rekao, “ruralnoj kontrarevoluciji”) u kojoj je komunizam […]