novinarstvo s potpisom
Na pomolu je, vidimo, diplomatski mrak u balkanskoj krčmi. Započelo je dramatičnom vijesti da je haški ratni zločinac Vojislav Šešelj demonstrativno izgazio hrvatski barjak u skupštini Srbije. Hrvatska delegacija na čelu s Gordanom Jandrokovićem to nije vidjela, ali je čula, pa je naprasno odlučila prekinuti posjet Srbiji i vratiti se, neispunjena posla, u domovinu.
Stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata obilježena je i mnogim knjigama i studijama o događajima koji su doveli do prvog globalnog sukoba. Jedna od tih, koja mjesecima nije silazila s ljestvice najprodavanijih knjiga iz povijesti, bila je knjiga australijskog povjesničara Christophera Clarka s naslovom ”Mjesečari: kako je Europa ušla u rat 1914.”.
Populizam je sve popularniji, ne samo u Europi već i u cijelom svijetu. Svojim antielitističkim stavom, prezirom intelektualaca, odbacivanjem demokracije kao birokratizirane, neefikasne i korumpirane populizam raste kao kvasac.
Kada su Karl Marx i Friedrich Engels pisali svoj ”Komunistički manifest” 1848., bauk komunizma je bio na dnevnom redu i on je, po njihovom mišljenju, kružio Europom. Danas je taj bauk nešto drukčiji, zove se populizam i ne širi se Europom, već cijelim svijetom.
Prvi hladni rat završen je padom Berlinskog zida 1989. i definitivno je zapečaćen propašću Sovjetskog Saveza 1991. godine. U tome se stručnjaci za međunarodne odnose slažu, ali se ne slažu o datumu početka Drugog hladnog rata, zahlađenja odnosa koje uskrsava pretkonfliktne napetosti kakve su postojale na vrhuncu prošlog Hladnog rata.
Zaštitne carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, najavljene u njegovom inauguralnom predsjedničkom govoru, punom žestinom zapljusnule su svjetsku scenu, ionako već zahvaćenu globalnim kaosom ratova, terorizma i migracija.