autograf.hr

Eksperiment, roman ciparske spisateljice Myrto Azine Chronidi, može se opisati kao ”istraživanje o erotskoj ljubavi i duši“. Dva glavna lika, Ona i On, odlučuju se upustiti u svojevrstan ”eksperiment“: zajednički napisati književno djelo i uspjeti u onome u čemu drugi nisu, a to je ostvariti istinsku suradnju i jedinstvo svojim pisanjem, propitujući istodobno jedno od […]

Kada, upravo na dan Antibirokratske revolucije, 7. oktobra 1988. u svom stanu u Titogradu Šćepan Dragišić dobije vijest da mu je preminuo otac Tripko, i ne sluti što će sve doznati o svome ocu, svojoj zemlji Crnoj Gori, sistemu, ali nadasve o špijunima te njihovim  tajnim dvostrukim i trostrukim životima koji će se pred njim […]

Zbirka od jedanaest priča Moj muž za sada je vrhunac njezina pisanja. Sve priče ispripovijedale su vrlo različite žene iz prvog lica, ali te se priče tiču koliko njih toliko i njihove okoline, odnosa s muževima (jer jedino zajedničko im je to što su sve u brakovima, a jedna je već i sahranila svog muža), […]

Sve je trebalo biti još samo jedna obiteljska večera: djed  i baka te sin, snaha i unuk, neprilagođen tinejdžer, koji su se vratili iz dalekog svijeta. Sve u svemu, gotovo posve svakodnevna situacija, no iznenada, nakon što je prije dvadeset godina otišao iz roditeljskog doma ne javivši se nikome, na večeri se pojavljuje on – […]

Tko je ta svinja, i zašto je muška? I što je, pobogu, tih dvadeset očajno ljubavnih? Parafrazirajući naslov slavne Nerudine zbirke, Ivan Jozić već nam u početku nudi koordinate svijeta u koji nas poziva

Knjiga Crno more posveta je jednome moru i njegovim obalama, ali i zadivljujuće čitko razmišljanje o euroazijskoj povijesti od najstarijih vremena do danas. Ono priziva kulturu, povijest i politiku nestabilnog područja oko Crnoga mora.

Katkad postavim pitanje: ”Kome se vi molite?“ I obično odgovor koji  dobivam  glasi: ”Bogu“. Naravno da u većini slučajeva iza riječi ”Bog“ stoji osoba Oca ili samoga Isusa. No, ima ljudi koji se mole Bogu kao da se mole božanskoj suštini.

Proslavivši se Odredom za baštinu, Robert M. Edsel u Spasu Italije na jednako uzbudljiv način iznosi povijest spašavanja talijanskoga umjetničkog blaga, koje je nakon kapitulacije Italije 1943. bilo ugroženo ne samo od ratnih razaranja već i od neviđene nacističke pljačke.

Mnogi drže da je Krleža udaljen od kršćanskih, to jest biblijskih vrijednosti ‘kao vrag od tamjana’, što je folkloristički preoblikovan biblizam, objašnjava poticaj za svoj rad Garvanović-Porobija te dodaje da je njezina ideja bila srušiti ili barem uzdrmati ideološku predrasudu od koje često ne vidimo vrijednosti.

Premda je Balkan geografski neodvojiv dio Europe, on je, kul­turno konstruiran kao unutrašnja drugost, apsorbirao mnoštvo unutrašnjih i vanjskih – balkanskih i nebalkanskih – društve­nih, političkih, kulturnih i religijskih proturječnosti. Europa je na Balkan rado izvozila svoje izume – poput nacionalizma ili antisemitizma, da bi se kasnije iščuđavala nad čudovišnim hibridima koji su s velikim […]

Istanbul u predvečerje Drugoga svjetskoga rata, svi se spremaju za rat, vlakovi su prepuni vojnika i napeto se čeka sljedeći Hitlerov potez. Još prethodnoga ljeta Mumtazu, mladome povjesničaru koji uživa u beskrajnim raspravama o glazbi, o položaju Turske i promjenama koje je donio Ataturk, sve se činilo idiličnim dok je sa svojom djevojkom kovao planove […]

Kratka teorija putovanja i jedna pustinja predstavlja pravi izazov većini konvencija prihvaćenih u našoj književnosti, a koje se odnose na to kakva bi trebala biti formalna priroda pripovijetke.

Susret iznimnoga povijesnog znanja, vještoga pripovijedanja i sočnoga humora u opusu talijanskoga spisateljsko-bračnog para Rite Monaldi i Francesca Sortija nikad nije bio sretniji nego u romanu Salajeva reforma.

Mali princ, jedna od najprodavanijih knjiga svih vremena, klasično je djelo svjetske književnosti, nezaobilazna lektira za sve ljubitelje lijepe književnosti. Taj roman, napisan 1943. i inspiriran autorovom avionskom nesrećom nad Saharom, prepričava susret s dječakom s nepoznata asteroida.

Kad sazna da se njezina prijateljica iz studentskih dana Jovana Jakšić vraća iz Kanade, odvjetnica Kastelić prisjeća se kraja osamdesetih u Zagrebu. Želeći dokučiti tko je ubojica koji je u to doba brutalno ubijao mlade djevojke iz provincije, a čija je žrtva bila i njihova kolegica iz studentskog doma, grozničavo zapisuje sve čega se uspijeva […]

Claudia – novinarka rodom iz Ovieda, iako odrasla u Argentini – vraća se u Španjolsku s namjerom da započne novi život: nastanjuje se u Madridu i počinje raditi u baru koji se zove Jednorog. Ondje će upoznati Edgara, Meksikanca iz visoke klase koji također bježi od svoje burne prošlosti.

U knjigu je uvršten izbor iz tekstova koje je autor prethodno objavljivao na svojoj internetskoj stranici www.ivanlovrenovic.com i na drugim internetskim adresama (među kojima su jergovic.com i autograf.hr), te u nekim tiskanim publikacijama.

Kad su se 1991. srušile monumental­­ne Po­temkinove kulise SSSR-a, razotkrio se iluzijski karakter (sovjetske) pro­šlosti, ali i jednako nepouzdan ka­rakter no­vonastale (postsovjetske) zbilje.

Dani zaborava priča su o Olgi, ženi na pragu 40-ih, majci dvoje djece, koju ostavi suprug zbog mlađe žene. Njezini neočekivani ”dani zaborava“ pretvaraju se u slobodni pad u najmračnije zakutke duše, a kad se nađe zatočena unutar četiri zida svojeg stana,

Pitanje o identitetu Hrvata, o tome što su i kakvi su Hrvati, pojavilo se kao jedno od gorućih pitanja u posljednjim godinama međuratnoga razdoblja i u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. U razdoblju od sloma diktature kralja Aleksandra Karađorđevića, preko osnutka hrvatske države u državi, Banovine Hrvatske, do neslavnog i nesretnog završetka prve moderne hrvatske nacionalne […]