novinarstvo s potpisom
Pristranost je jedna od vodećih osobina ljudske psihe koju je teško nadići. Mi smo subjektivni odavde do najudaljenije galaksije Abell 1835 IR 1916. Nama se može činiti da smo objektivni u pristupu nekoj situaciji, ali nikad nismo, bar ne potpuno. Možemo se samo truditi da budemo što je manje pristrani i da zaključke i stavove […]
Bitni datumi iz razdoblja Drugog svjetskog rata uvijek su vruća tema u Republici Hrvatskoj (i u drugim državama nastalim raspadom SFRJ) koja svake godine sve intenzivnije dijeli društvo. Vjerojatno ste svi primijetili da se u Hrvatskoj rasprava o bilo čemu na društvenim mrežama brzo svede na raspravu o ustašama, četnicima i partizanima. Pri tom se […]
Burno ljeto se nastavilo na ratno, samrtno proljeće. Od 24. veljače 2022. jasno se plasiraju poruke da smo već duboko u ratu Zapada protiv Istoka i slobodnog svijeta protiv ruske despocije. Već više decenija LGBTQ+ populacija se bori protiv konzervativaca koji im negiraju postojanje kao što Rusija negira postojanje Ukrajine kao suverene države i Ukrajinaca […]
Strah je uvijek bitno određivao ljudsko ponašanje i način konceptualizacije stvarnosti. Mi ljudi smo se bojali planina na kojima su boravili bogovi Olimpa, bojali smo se oluja, gromova, potresa i poplava koje su bogovi slali na nas, bojali smo se bolesti, grijeha, mračnih sila koje upravljaju našim životima i nadasve neizvjesnosti, svega smo se oduvijek […]
Velika je muka pratiti to što Rusija radi u Ukrajini. Ta količina zvjerske brutalnosti, nasilja, krvoločnog ludila i bezobrazluka zahtijeva konzumiranje vijesti u malim količinama da bi se koliko toliko sačuvalo mentalno zdravlje.
Ratno razaranje Ukrajine i zločini koje ruska vojska svakodnevno čini nad civilnim stanovništvom, izazivaju užas, strah i bijes kod nas promatrača iz Europe, odnosno sa Zapada na koji smo se mentalno (konačno) smjestili kao društvo i kao država.
Od rane zore 24. veljače 2022. jezive vijesti o ruskoj invaziji na Ukrajinu odjeknule su globalno prenošene raznobojnim medijima koji su sukladno boji interpretirali tu tragediju. Nakon godina ruskih prijetnji Ukrajini i podle puzajuće agresije počela je vojna ”intervencija” kao napad s kopna, mora i zraka svim suvremenim oružjima.
U prethodnoj kolumni pisala sam zbog čega mislim da ne bi bilo zdravo za društvo niti dobro za demokraciju da se psihijatrijska procjena upliće u izbor političara. Nažalost, takve ideje psihijatrizacije društvene stvarnosti podržava literatura koja post festum pretenciozno objašnjava političke fenomene medicinskim pa i psihijatrijskim stanjima.
Je li psihijatrijski doprinos demokraciji i zdravom društvu psihijatrijska evaluacija javnih osoba, osobito onih na pozicijama društvene moći, tako da se niti jedan mućak niti jedna trula jabuka ne bi mogla provući u parlament, predsjedničke rezidencije ili sudove? Naravno da nije.
Unazad dvije godine pandemija COVID-19 virusa izmijenila je ljudsko društvo na svakoj točci našeg globaliziranog planeta zaustavivši sve životne tijekove. Putovanja, druženja, proslave, ekonomija, umjetnost – sve (osim političkih uobičajenih gluposti koje su imune na zarazu) je zamrznuto u iščekivanju rješenja.
Ova je jesen obilježena mnogim izazovima, kako se danas politički korektno nazivaju smrtonosne situacije kao što su pandemija koronavirusa, talibanska vlast u Afganistanu, bosansko-hercegovački vječni rašomon i globalna ekonomska kriza koja uvijek prijeti pohlepnom i nepravednom svijetu.
Za šesnaest dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja 23. studenoga 2006. godine organizirala sam u suradnji s Autonomnom ženskom kućom u Zagrebu, Centrom za žene žrtve rata ”Rosa” i Ankicom Lepej komemorativni skup ”Zaboravljeni femicid”, neposredno pored Zvezdišća (mjesto gdje je danas kino Tuškanac), na Dubravkinom putu gdje su uglavnom spaljivane zagrebačke coprnice.
Svaki rat, masovno klanje ili genocid mora postići određenu popularnost u medijima da bismo se mi, časni i empatični građani, počeli zauzimati za rješenja i da bismo dali podršku žrtvama. Kako god zvučalo strogo i optužujuće, istina je da je takav propagandistički pristup humanitarnog aktivizma tragedijama kojima se bavi, relativno čest; relativno je čest a […]
Slobodu govora štite međunarodne konvencije osiguravajući tako zadovoljavajuće i zdravo funkcioniranje zajednice (članak 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima; članak 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda). Važno je građanima osigurati prostor slobode u kojem će u svakodnevnoj komunikaciji i u javnom govoru biti zaštićeni od kazne i bilo kakvog progona.
Participacija građana u demokratskim procesima, što je jezgra demokracije, ovisi o njihovom razumijevanju tih procesa o čemu ih izvještavaju političari i osobe od velikog autoriteta u zajednici (na primjer, svećenici) svojim javnim priopćenjima i mediji. Mediji prenose i interpretiraju izjave političara i istaknutih građana koji se pojave u javnom prostoru te dajući svoj kritički osvrt […]
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović ima ustavne ovlasti koje nisu male, osobito kad se usporede s društvenom moći koju imam ja ili bilo koji drugi građanin.
U situacijama velikih društvenih problema ili katastrofa, nagomilane tenzije se često projiciraju na manjinske grupe ili pojedince koji po nekom kriteriju strše u grupi.