autograf.hr

Oko 5.000 Srba poreklom iz Hrvatske koji nisu mogli da dobiju hrvatsko državljanstvo zbog pogrešno upisane stavke o rođenju u Srbiji konačno su izmenama zakona o hrvatskom državljanstvu — dobili to pravo.

Na interenet portalu Sisačke biskupije juče je objavljen govor mons. Vlade Košića, sisačkog biskupa, izgovoren u sisačkoj katedrali na završnom slavlju ekumenske molitvene osmine koja je ove godine kao svoj moto imala reči Iskazivahu nam nesvakidašnje gostoljublje (Dela ap. 27, 18 – 28, 10).

Za Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječanj, datum na koji je prije 75 godina, 1945., Crvena armija ušla u Auschwitz i oslobodila nešto više od 7.000 logoraša. Desetak dana prije toga, 18. siječnja, logorska uprava i straža na brzinu napušta sva tri velika logora iz kompleksa Auschwitz i većinu logoraša, njih […]

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u nedjelju, 26. siječnja, u 12 sati, Antifašistička liga Republike Hrvatske organizira okupljanje pod nazivom “U njihovo ime“ na Trga žrtava fašizma u Zagrebu. Program će voditi glumica Anja Matković, a okupljenima će se obratiti Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige RH.

Spomen područje Jasenovac, mjesto najvećeg ustaškog logora u Drugom svjetskom ratu, tokom 2019. posjetilo je ukupno 16.476 osoba, od čega njih 8.490 iz Hrvatske, a 7.986 iz stranih država. Kako ističu u Javnoj ustanovi Spomen područja Jasenovac, to je područje posjetila 121 organizirana grupa, od čega 33 iz Hrvatske, a 88 iz drugih država. Najviše […]

Ne bih ni reagirao, jer sam objasnio, javno izrekao, ponovio, dokazao trpanjem svoje guzice u katapultirajuće sjedište (nikad ga koristio, a mogao, ne jednom, ali nevažno), eto, napali ste me ”ne šuti jer time…” -ajde, neću šutjeti, jer mi previše njih vjeruje, nemam ništa ni protiv drugih, svatko ima pravo na mišljenje – demokracija i […]

Hvala vam na podršci i energiji koju osjećam proteklih mjeseci, ali i svih godina koje smo proveli zajedno u svakom kutku Hrvatske. Pred nama je građanska utakmica, drugi krug izbora za predsjednika Republike.

Ishod prvog kruga predsjedničkih izbora 2019. bio je neizvjestan na više razina. Kampanja je krenula polako i nevoljko. Milanovića nije bilo dovoljno u medijima; Grabar-Kitarović je stalno odlagala objavu i početak svoje kampanje, a kad je konačno krenula pokazalo se da su za to odlaganje postojali vrlo dobri razlozi; Škoro se pojavio glasno i agresivno, […]

Onima koji se uzdaju u svoj um, onima koji su kadri sumnjati, istraživati, propitivati o tomu zašto u drugome krugu predsjedničkih izbora glasati za Milanovića, suvišno je. Do uvredljivosti.

Uoči prvoga kruga predsjedničkih izbora najavio sam da ću nakon njega javno reći koga ću podržati u drugome krugu. Ono što sam obećao, to sada izvršavam. Postoji li idealan kandidat za Predsjednika? Ne postoji, barem ja takvoga ne znam. A postoji li kandidat koji zadovoljava osnovne potrebe države kakva je Hrvatska danas?

Suočeni s brojnim oblicima grijeha kojima robuje naše čovječanstvo, među kojima su rat i nepravda, otuđenost i ugnjetavanje, uništavanje i pretjerana konzumacija, patrijarsi i čelnici Crkvi u Jeruzalemu, u zajedničkoj božićnoj poruci podsjetili su da je proslava Kristova rođenja stalan podsjetnik “na otkupljenje koje nam je Bog udijelio pretvarajući svaki oblik zla i grijeha u […]

Kada je bratoubilački rat na jugoslavenskom prostoru – jedni ga još zovu građanskim, drugi domovinskim, a taj rat bio je sve to zajedno – zadao suverene nacionalne granice, gospodari rata najednom su postali i puno više od toga.

Glas za Zorana Milanovića je glas za modernu, građansku Hrvatsku i nadu da će se u skoroj budućnosti kleronacionalizam zamijeniti univerzalnim vrijednostima naprednih demokracija.

Izbore za predsjednika države valja sagledavati u pravom kontekstu. Predsjedničke ovlasti definirane su Ustavom. Iako su te ovlasti važne i nisu beznačajne, ipak je u našem ustavnopravnom poretku realna politička moć u Vladi i parlamentu. I dobro je da je tako.

Sjedim nedavno na kavi s dvojicom prijatelja i razgovaramo – a o čemu drugome? – o politici. Obojica mojih sugovornika pripadaju progresivnom dijelu političkog spektra, i svojim su potpisom podržali predsjedničke kandidature različitih kandidatkinja i kandidata, od centra na lijevo. Nakon što sam im rekao da sam svoj potpis dao Zoranu Milanoviću, povela se rasprava […]

Rezoluciju pod nazivom ”Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe” donio je Europski parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasa za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju: od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do […]

Nakon velikog broja članaka, informacija i komentara koje su u svezi bitke Severine Kojić i Milana Popovića za skrbništvo nad zajedničkim sinom Aleksandrom objavljeni u medijskom prostoru, Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo oglasila se javnim priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

Centar za mirovne studije poziva sve građane i građanke željne aktivnog rada na promjeni društva, njihovih zajednica ili susjedstva, da se do 3. prosinca prijave za sudjelovanje za 22. generaciju Mirovnih studija, obrazovnog programa otvorenog svima – bez obzira na prethodno obrazovanje i godine.

Nedavno sam sudjelovao u jednom neformalnom druženju gdje se govorilo o hrvatskom zdravstvenom sustavu. Raspravi su prethodila izlaganja. Neslužbeni zaključak bio je kako su dijelovi zdravstvenog sustava odijeljeni jedni od drugih kao da nisu dio iste cjeline. Postoji koordiniranost između manjih jedinica unutar sustava, ali je u svakom pogledu manjkava.

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.