autograf.hr

Stvarno, što se treba dogoditi u glavi nekoga tko je profesionalni diplomat pa da na Facebooku počne širiti rasističke teorije o “Čistoj i autentičnoj Europi. Samo bijeli Europljani kako je bilo prije samo 30 godina u cijeloj Europi. Ovo bi trebala biti dobra reklama za odmor. Netko bi pomislio da to više nije moguće, ali […]

Dnevnik, HRT, 9. kolovoza, 19:00 Predsjednica je po drugi put objavila svoju ”pretkandidaturu” za novi mandat. Ona će uskoro imati više prednajava nego Mišo oproštajnih koncerata.

Skromna i samozatajna, kakvom ju je Bog dao, hrvatska predsjednica čak ni ne obavještava širu javnost o svim značajnim međunarodnim kontaktima što ih neumorno koristi kako bi svojom osobom brendirala Hrvatsku na svjetskoj sceni.

Andrej Plenković napravio je puni krug. Početak mandata obilježen mu je proustaškim provokacijama. Kninom je na proslavi Oluje 2016. marširala skupina crno odjevenih momaka, koji se nedvosmisleno legitimiraju uzvikujući ”Za dom spremni”, a potom se u Jasenovcu postavlja ploča zagađena istim ustaškim pozdravom.

Postoji li Bog, zar zbilja mislite da On ima nešto s biskupima, da čarobnjaci sa šaljivim peterokutnim kapama nalik pilećoj trtici imaju specijalnu vezu, vazda otvoreni komunikacijski kanal sa Svemogućim?

I na televiziji postoji bonton. On, doduše, nije napisan, programskim gostima se ne dijeli u formi knjižice ili letka, ali ipak postoji, barem kao običajni standard. Mnoge njegove odredbe samorazumljive su i preuzete iz općeg kodeksa ponašanja: naravno da u televizijskome studiju nećete pljuvati na pod, derati se na sugovornike ili ih šamarati.

Ako ste na mjestu državnog poglavara čak i manje države poput Hrvatske, uživate određene pogodnosti. Među njima je i da su vam mediji dostupni. Kada želite dati intervju nekoj redakciji, nema onoga tko će vas odbiti, štoviše u pravilu će poslati najboljeg novinara ili čak glavnog urednika, koji će doći u svom najboljem izdanju. Prilika […]

Vlast se u demokratskom sustavu dijeli na zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu i u idealnim okolnostima te tri grane vlasti bi morale biti neovisne jedna o drugoj, upravo zbog osiguravanja demokratskog karaktera zemlje. Takvo što je, naravno, teško ostvariti kad je riječ o odnosu između zakonodavne i izvršne vlasti, iz pukog razlog što izvršna vlast, odnosno […]

Nekad sam se njezinim izjavama znao nasmijati, nekad sam se njezinom neznanju znao čuditi, a nekih njezinih postupaka samo sam se sramio. Ali ju nikad nisam osuđivao. E pa, posljednjim intervjuom, kojim je ujedno najavila svoju kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima, predsjednica Republike Hrvatske zaslužila je upravo to. Javnu, jasnu i glasnu osudu.

Veliki znanstvenik Nikola Tesla, tvrde njegovi biografi, cijelog se života grozio hrvatskog i srpskog nacionalizma. A opet, kao u nekakvoj tragikomediji, Teslino ime svako malo uspijeva iznova zavaditi Srbiju i Hrvatsku.

Da je današnja Vlada, i to s odnosom koji ima prema HOS-u i njegovu ustaškom pokliču “Za dom spremni”, 1991. i 1992. godine bila na mjestu Franje Tuđmana, pitanje je što bi bilo s Hrvatskom i bi li ikada bila međunarodno priznata.

Ako netko u daljoj budućnosti bude poželio razumjeti na što je nalikovala Hrvatska 2019., posegnut će – vjerojatno – za pisanim povijesnim izvorima. Posegnut će za saborskim transkriptima i državničkim govorima, za diplomatskim depešama i ozbiljnim, političkim novinarstvom. Iz te tekstovne mase pokušavat ću ući u duh onog što je jednom bila ta zemlja.

Predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović u zadnje vrijeme ne ide od ruke. Stvari, kao što je kritiziranje Vlade na kojima je još prije nekoliko mjeseci bildala popularnost, sada joj se vraćaju poput bumeranga.

O tome sam pisao već više puta, no s obzirom na to da se čitava priča iz dana u dan obogaćuje novim epizodama, vrijedi ih notirati u još jednom osvrtu.

Dobio sam prije par dana zamolbu za financiranjem bleiburške komemoracije – zbog povećanih troškova koje su imali ove godine u organizaciji skupa. Čitam pismo, potpisuju ga Šeks, Vukojević i Vukušić i bez imalo obraza pitaju Rijeku za financijsku pomoć. Čitam opet, ne vjerujem svojim očima… Uglavnom, odgovorio sam im da ne računaju na pomoć iz […]

Pošto je valjda alkohol ispario iz žila gospođe predsjednice, jer je bilo evidentno da se na kninskoj tvrđavi slabo kontrolirala, da je malo plakala, a malo pjevala (vrištala zapravo), nešto pokušavala kazati hrvatski, nešto engleski, da je govorila nebuloze i da joj se jezik zaplitao, te pošto je prošla proslava Oluje, parada kiča i pijanstva […]

Komemorativno obilježavanje u spomen na žrtve Oluje, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i uz podršku Inicijative mladih za ljudska prava, održalo se u nedjelju 4.8. pokraj crkve Silaska Svetog Duha na Apostole u Donjem Lapcu. Parastos za nestale i ubijene tokom i nakon akcije Oluja održao je protonamjesnik Predrag Sušić.

Vojna redarstvena operacija Hrvatske vojske (uz sudjelovanje Hrvatskog vijeća obrane i Armije Bosne i Hercegovine) nazvana ”Olujom” (započela je 04. kolovoza / augusta 1995. g u 5 h) bila je jedinstvena akcija kojom su u teritorijalni sastav i ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske reintegrirana područja UN sektora ”Sjever” (Banija i Kordun) i ”Jug” (Lika i Dalmacija).

Čovjek se uči dok je živ, veli stara pučka mudrost. Sasvim je drugo pitanje može li mu to donijeti ikakvu korist. Nekidan smo, recimo, imali prilike naučiti novu, do jučer nepoznatu riječ, ali što nam to vrijedi kad tu riječ, zajamčeno, nitko normalan nikada i nigdje neće upotrijebiti osim ako nekoga ne bude htio nasmijati […]

Lažete, predsjednice! – na tu bi se neugodnu konstataciju mogla svesti poruka koju je na Pantovčak uputio glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić. Reagirajući na svrstavanje Kolinde Grabar-Kitarović uz vukovarskog gradonačelnika Ivana Penavu u opstrukciji odluke Ustavnog suda koja se bavi pravima srpske manjine, šef DORH-a zapravo tvrdi da predsjednica ne govori istinu.