autograf.hr

Za zabrinjavajući gubitak utjecaja i autoriteta odgovorne su Milanovićeva i Oreškovićeva vlada, predvođene predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Diletantski prekasno, razočaravajuće premalo: tek nakon što je ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović alarmantno upozorio da će Dodikov nedjeljni referendum razoriti postdaytonski mir te BiH vratiti u vrijeme prije potpisivanja Daytona

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je u općoj raspravi 71. Zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda te održala govor na temu: ”Ciljevi održiva razvoja: Opći poticaj za preobrazbu svijeta“, kojeg prenosimo u cijelosti s portala predsjednica.hr

Stvarno nešto nije u redu s tim SDP-om ili barem to prosječan čovjek ne može razumjeti. Stranka izgubi izbore koje je morala dobiti lijevom nogom, glavni krivac za povijesni autogol, kapiten, kaže ne bum se više igral s vama, ide se u opoziciju sa samo 39 zastupnika i neizvjesnom sudbinom hoće li se preživjeti i […]

Neovisno o tome što se hrvatska javnost već naviknula na razne vrste besramnih poteza u javnoj sferi, odluka rektora zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa, da na sugestiju svog nasljednika na funkciji dekana Filozofskog fakulteta, Vlatka Previšića raspusti Studentski zbor na toj instituciji nadmašuje većinu dosadašnjih besramnosti ljudi na javnim funkcijama.

Sredinom sedamdesetih godina britanski je dramatičar Tom Stoppard napisao i producirao komad pod naslovom “15 Minute Hamlet”. Unatoč naslovu, Stoppardov “Hamlet” nije trajao 15, nego 13 minuta, a tijekom tih trinaest minuta Stoppardu je uspjelo, kao u nekom filmskom traileru, protrčati kroz čitav zaplet klasične Shakespeareove drame.

U redu je komentirati Blanku Vlašić. Ona je od svojih vjerskih uvjerenja i svog osobnog odnosa spram svoga Boga učinila javnu manifestaciju. Zašto je skupina 53 hrvatska sportaša ustala u obranu građanskih i vjerskih prava Blanke Vlašić?

Sjećate li se Tomislava Karamarka? Narodna legenda tvrdi da je stasiti mladić pod tim imenom nekad davno u našoj burnoj povijesti, stoljećima prije i partizana i ustaša, vodio najveću, najdomoljubniju i praktično neuništivu hrvatsku političku organizaciju.

Povjesničar Dragan Markovina, koji je u srpnju inicirao ”Prijedlog za novu socijaldemokratsku politiku”, ”gotovo je siguran” da će njegovi razgovori s predstavnicima raznorodne lijeve scene uskoro rezultirati osnivanjem nove lijeve socijaldemokratske stranke.

Karakter je čovjeku sudbina, rekao je prije dvije tisuće i kusur godina grčki filozof Heraklit. Ništa točnije, ništa pronicljivije od te misli. One osobine koje ljude dižu na vrh, najčešće su one iste koje ih gurnu prema dnu, napisao je engleski književnik Thackeray. I to je to, u te dvije sentence opisan je politički put […]

Iako se čini da je pobjeda HDZ-a taman toliko uvjerljiva da može zajamčiti formiranje relativno stabilne vlasti, mlada hrvatska demokracija možda se nalazi pred dosad najtežim izazovima. Razlog za to leži u činjenici da je najkraći put prema hipotetskoj političkoj stabilnosti koaliranje HDZ-a s Mostom.

Krilaticu o povijesti koja se ponavlja predsjednik SDP-a potvrdio je ove godine reprizirajući shemu svog izbornog poraza iz 2007. jer Andrej Plenković i HDZ nisu mogli imati poželjnijeg i autodestruktivnijeg suparnika…

Završila je još jedna turistička sezona, urođenici zbrajaju pare i oduzimaju troškove i kredite, a meni na pamet pada ona klasična prispodoba – svi je znate – o preplanulom Dalmatincu u mornarskoj majici koji na stijeni ispod bora lovi komarče, kad mu priđe znatiželjni biznismen, predsjednik uprave nekakve multinacionalne korporacije.

Najgora je pokora pisati za dan izborne šutnje, ”usuvo”, kažu Dalmatinci, jer medijima danas nije dopušteno spominjati ni stranke, ni kandidate, ali pravila su takva.

Hrvatski nogomet i hrvatska književnost zapravo su neobično slični. Ne samo zato što su i naši centarfori i naši pisci osuđeni na mučenje u nacionalnoj, dakle, provincijalnoj ligi. Oni su i najveće kolateralne žrtve raspada Jugoslavije, odnosno bolesne hrvatsko-srpske strasti da se ratu okončanom prije dvadeset godina uporno zazivaju produžeci.

Kada je u svibnju 2000. utemeljitelj SDP-a i netom ustoličeni hrvatski premijer Ivica Račan posjetio Vatikan, njegov ga je domaćin, papa Ivan Pavao II., srdačno primio, a don Živko Kustić, godinama neformalni glas Kaptola, susret je pozdravio kao događaj velike važnosti,

Treće dijete. Frend je rekao da je bio u velikoj drami kada je ona opet izgovorila da je trudna, ne znajući da li da skoči kroz prozor ili preko ograde Savskog mosta, u strahu da neće moći brinuti o tolikoj djeci. Financijski.

Hrvatska ulazi u zadnji tjedan uoči najneizvjesnijih izbora od stjecanja samostalnosti, o čemu svjedoče i povećana nervoza i neugodni predizborni incidenti diljem zemlje, od Vukovara do Rijeke, baš kao i međusobno vrijeđanje suparničkih kandidata, koje postaje svakodnevno.

Dragi svećenici, u izbornoj kampanji ne “sjedajmo” gdje nam nije mjesto jer naše poslanje nije političko nego evangelizacijsko!  – poručio je prije nekoliko dana preko Facebooka msgr. Mate Uzinić, biskup dubrovački.

U beskrajnim odjecima Milanovićevog snimanog razgovora s predstavnicima braniteljskih udruga, u većini medija ponajviše je u prvi plan isticana njegova uzgredno izrečena opaska na kraju razgovora kad je na rasprave o ustašama i partizanima rekao: „Ostavi me više na miru s tim, čovječe. Ne mogu više, brate, živjeti  s tim. Dakle, moja stara nije bila […]

U kronikama i povjesnicama jednom bi moglo pisati da se u jeku turističke sezone 2016. sukob civilizacija vodio oko ženske odjeće za plažu. Jedna je strana, bezbeli ona naprednija, skidala preodjevene gospođe, dok ih je druga, ona koju se tradicionalno smatra natražnom ali i agresivnom, inzistirala na višku odjeće.