autograf.hr

Svijet sada zna tko je jedan od njegovih novih gospodara, možda najveći, tko je novi predsjednik SAD-a. Zemlja koja sebe smatra najdemokratskijom, privodila je kraju jednu od najneizvjesnijih predsjedničkih kampanja. Kampanju koja je pokazala da svaka iduća može biti grublja, prljavija, skuplja i bezobzirnija.

U srijedu, 9. studenog, u 18 sati na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu Antifašistička liga organizira skup sjećanja na Kristalnu noć, pogrom  židova u Njemačkoj i Austriji koji se dogodio prije 78 godina.  Nažalost, to nije samo davni povijesni događaj “koji se nama više nikada ne može dogoditi”. Svi “osnovni sastojci” za pripremu sličnih događaja […]

Na suprotnoj strani od američkoga izbornog utorka i reflektora kojima je obasjan sraz – po nekim ne baš rijetkim ocjenama – najgoreg para kandidata u posljednjih nekoliko decenija, u totalnoj i ne baš nenamjernoj sjeni nalaze se, kao i obično, zadnji na svijetu.

Posavino, spaljena i pusta, prodala te iskrivljena usta – ovu pjesmicu, negdje je nazivaju preskakušom, spjevao je narod Bosanske Posavine, referirajući se na spaljenu posavsku zemlju i prvog hrvatskog predsjednika, koji je, vjerovali su, Posavinu prepustio Srbima, a sve u okviru dogovora s neprijateljem (i partnerom?) Slobodanom Miloševićem.

OLIČENJE ČOJSTVA I JUNAŠTVA Danas se navršava 15. godišnjica tragične smrti Božidara Kneževića. Božo Knežević bio je tih, miran čovjek, ali vrlo čvrst i principijelan. Bio je jedan od onih ljudi koji nisu pristajali na konformizam naš svagdanji, koji često vodi ravno u pakao.

Na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Banjaluci dodijeljena je Nagrada za životno djelo, za izuzetan doprinos animiranom filmu, Borivoju Dovnikoviću – Bordi, pioniru hrvatskog i jugoslavenskog animiranog filma, autoru Zagrebačke škole crtanog filma, te renomiranom karikaturistu i grafičkom dizajneru.

Povodom uhićenja deset bivših pripadnika HVO-a u Orašju, BiH, u Hrvatskoj je dano niz izjava u kojima se praktično zahtjeva politički pritisak na BiH kako do istrage tim osumnjičenima za ratne zločine ne bi došlo.

Mali nacionalistički brlog pod nazivom Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava ponovo se oglasio, doduše u poluslužbenoj formi. Nakon što je predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Saša Leković obznanio da mu je netko prepilio vijke na kotaču automobila,

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zahvaljuje svim pojedincima te domaćim, inozemnim kao i međunarodnim organizacijama i institucijama koje su javno iskazale zabrinutost zbog pokušaja ubojstva predsjednika HND-a Saše Lekovića diverzijom na kotaču njegovog automobila, ali i upozorile da se novinarima u Hrvatskoj već dulje vrijeme nekažnjeno izravno prijeti, pa čak i smrću.

Prije devetnaest godina u izdanju zagrebačkog Ceresa štampan je “Kratki izlet”, knjiga ratnih zapisa četrdesetogodišnjeg Ratka Cvetnića zbog koje se slabokrvna hrvatska kulturna javnost momentalno onesvijestila od sreće.

Vlada Tihomira Oreškovića sinonim je nefunkcionalnosti i nesposobnosti. Praktično je postignut konsenzus o tome da je to najslabija Vlada u povijesti hrvatskog parlamentarizma i da sigurno nikad neće biti lošije.

Nakon lova na Pokemone nužno su se morali pojaviti i zli klaunovi. Čuo sam za njih prije nekoliko dana, dok sam poslom bio u Schafhausenu i Stein am Rheinu, tamo gdje se Bodensko jezero nanovo pretvara u Rajnu, i gdje su tridesetih godina oni koji su imali sreće prelazili iz Hitlerove Njemačke u Švicarsku.

Priopćenje Antifašističke lige u RH Predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću na autoputu Bregana – Lipovac otkazao je automobil. Pregledom automobila ustanovljeno je da je nepoznati počinitelj sabotirao automobil – na prednjem desnom kotaču prepilio je dva vijka, ne bi li tijekom vožnje oni pukli i prouzročili kobnu nesreću za Lekovića i druge osobe. 

Novi ministar obrazovanja Pavo Barišić u svojem znanstvenom članku ”Filozofija povijesti Julija Makanca”, objavljenom u časopisu Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1992. godine, bez imalo zazora slavio je dubinu i ljepotu misli tog ustaškog ideologa i ministra obrazovanja u režimu Ante Pavelića, nazivajući ga ”tragičnim junakom i žrtvom”.

Otprilike u ovo doba godine, negdje sredinom jeseni 2013. Željka Markić i odlično umreženi katolički aktivisti pokrenuli su novu fazu konzervativne revolucije, danonoćno agitirajući u korist Ustavnog referenduma o braku.

Prava revolucija, ako Plenković tu stranku doista želi pretvoriti u umjerenu stranku desnog centra, HDZ tek očekuje. U ovom slučaju tu revoluciju možemo prikladno nazvati europeizacijom HDZ-a. Za razliku od svog prethodnika Tomislava Karamarka – pa i bivšeg premijera Zorana Milanovića – Plenković je uvjereni europejac,

Kad je 2005. uhvaćen Ante Gotovina, na Trgu bana Jelačića skupilo se bitno više građana nego na skuputu potpore Zlatku Hasanbegoviću. Uvečer 7. prosinca prije 11 godina stradala su i neka stakla na obližnjim Banskim dvorima.

Premda Plenković kaže kako “nije primijetio” masovno nezadovoljstvo među biračima njegove stranke zbog Hasanbegovića, na društvenim mrežama i desnim portalima kipti pravi mali ustanak članova i simpatizera HDZ-a protiv zuluma njihovog premijera.

U dva će se slučaja u hrvatskim tabloidima – ergo, u svim hrvatskim medijima – naširoko govoriti o književnosti: kada književno neuka pulska kadinica dosudi književnu nagradu Nives Celzijus i kada Bob Dylan postane nobelovac.

Za razliku od autora onog starog ciničnog poljudskog grafita koji veli ”malo nas je al smo g…a“ i na Kaptolu i u Banskim dvorima drže da je demografska situacija u Rvata grozna (što je činjenica), ali i da je jedna od spasonosnih mjera osnivanje nadležnog ministarstva. Što je – bedastoća.

Ideja nije, naravno, nova.