autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Glasajte za one koji poštuju ustavne vrednosti Domovine

AUTOR: Ivan Zidarević / 15.04.2024.

U sredu su nam parlamentarni izbori! Dan koji je pre svega poznat kao onaj koji se da spojiti, u tome smo među prvacima Balkana – na kome mi kao geografski nismo, sa ponedjeljkom i utorkom odnosno sa četvrtkom i petkom.

To nam je jedna od urođenih veština, imamo gen za to, da što manje radimo, a ipak nešto i zaradimo. To što nemamo genetsku osnovu da na izborima dobro i izaberemo ipak je neki ”drugi par opanaka”.

Dok ispijamo kafu na instant neradan dan, šta li inače radi radni čovek sredom kada ne radi, nije naodmet da razmislimo zašto smo upravo ovakvi, sve više nikakvi, razdraženi i sukobljivi, utucani u mozak i agresivni i to najviše prema onima koji su najslabiji u društvu.

Volimo da demonstriramo naše pravo na sve, to nam isključuje obaveze, pa se u globalizovanom društvu sa socijalističkim likom nikako ne snalazimo.

Za one koji ipak žele da znaju više naša vredna pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, gospođa Višnja Ljubičić sa svojim timom, objavila je Godišnji izveštaj o stanju ljudskih prava u napuštenoj Domovini za 2023. godinu.

Radi se o preseku godišnjeg rada institucije i slučajeva vezano za diskriminaciju i to na temelju pola, bračnog i porodičnog statusa, majčinstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta te u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, porodice (uključujući porodično nasilje), obrazovanja, političke participacije, medija i sporta.

Od 1.909 obrađenih slučajeva 829 pritužbi odnosilo se na zaštitu od diskriminacije. Ukupno gledano kao i prethodnih godina, razvrstano po polu oštećenih osoba, razmatrani slučajevi su se većinom odnosili na – žene (80,8 %), razvrstano po osnovi diskriminacije – temeljem pola (60,2 %), temeljem seksualne orijentacije i rodnog identiteta (5,2 %), porodičnog i bračnog statusa (2,1 %), višestruke diskriminacije – pol i porodični status (28,4 %) te po drugim osnovama.

Analiza 829 pritužbi građana/ki razvrstanih prema području diskriminacije ukazuje da se kao i ranijih godina njihov najveći broj odnosi na područje – uprave od 74,7 %, pri čemu pritužbe koje se odnose na status roditelja odgajatelja čini 40,4 %; zatim područje socijalne sigurnosti, uključujući socijalnu skrb, mirovinsko i zdravstveno osiguranje od 20,1 %; rada i zapošljavanja 14,2 %, javno informisanje i medije 12,9 %, zdravstvenu zaštitu 3,6 %; pravosuđe 2,4 % te ostala područja.

U objavljenom Godišnjem izveštaju postoji i deo koji obrađuje slučajeve i podatke za žene koje su u rizicima od višestruke diskriminacije, kao što su žene u ruralnim područjima, žene sa invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, one koje su žrtve trgovine ljudima, žene u prostituciji i/ili žene koje su zavisnice od droga.

Iako su aktivno uključene u rad gazdinstva, očuvanje porodice te kulturnih tradicija u ruralnim područjima, svega 29% žena u Domovini nositeljke su poljoprivrednih gazdinstava, pri čemu su izložene višoj stopi rizika od siromaštva i nezaposlenosti, a društvena i socijalna infrastruktura nužna za dostojanstven život i usklađivanje poslovnog i porodičnog života još uvijek im nije u potpunosti dostupna.

Analiza relevantnih podataka za 2023. godinu pokazuje da u Domovini živi ukupno 625.152 osoba sa invaliditetom od čega 274.227 žena (44 %) i 350.925 muškaraca (56 %). Žene sa invaliditetom u riziku su višestruke diskriminacije, a što utiče na sve aspekte njihovog života.

Rodni stereotipi i predrasude isprepleteni sa predrasudama spram osoba sa invaliditetom, posebno u pogledu njihovih znanja i veština, mogu dugoročno da utiču na smanjene mogućnosti ekonomske nezavisnosti žena sa invaliditetom, kao i nemogućnost ostvarivanja samostalnog života.

Vezano za pripadnice nacionalnih manjina, Romkinje su izložene povećanom riziku od višestruke diskriminacije – osim što mogu da budu žrtve diskriminacije temeljem etničke pripadnosti i socijalnog statusa, diskriminacija temeljem pola je također prisutna u različitim oblicima.

Pitanja kojima je potrebno da se posveti posebna pažnja su porodično nasilje, trgovanje ljudima, prisilno prosjačenje te maloletno zasnivanje porodice i običajnih brakova, koji znaju da budu prisilni.

Pravobraniteljica je navela da je i tokom prethodne godine iznosila svoje stajalište prema kojem se zalaže za švedski model kriminalizacije kupaca usluga te dekriminalizacije osoba u prostituciji odnosno osoba koje pružaju seksualne usluge, a s obzirom na to da je prostitucija jedan od najgrubljih i najtežih oblika eksploatacije i to uglavnom žena.

Statistički podaci ukazuju kako je tokom 2023. godine došlo do značajnog i višestrukog povećanja broja prijavljenih krivičnih dela prostitucije, broja počinitelja/ica, kao i broja oštećenih osoba koje su sve bile ženskog pola. Značajniji porast je zabeležen i kod broja počinitelja prekršaja odavanja prostituciji (sa 36 u 2022. godini na 94 u 2023. godini, pri čemu su žene bile počiniteljice u 89 % slučajeva).

Prema podacima MUP-a, na području Domovine (2023.) identifikovana je ukupno 21 žrtva trgovanja ljudima. Podaci razvrstani po polu pokazuju kako je od ukupno evidentirane 21 žrtve trgovanja ljudima, njih sedam bilo muškog pola, dok je 14 žrtava bilo ženskog pola.

Pravobraniteljica upozorava da su većinom žrtve trgovanja ljudima, kao i prethodnih godina, žene te da tokom 2023. godine niti jedna žrtva muškog pola nije bila seksualno eksploatirana te se uočava rodna dimenzija problema.

Dok zahvaljujemo našoj vrednoj pravobraniteljici, koja je za nas ovakve, lenje i cinične, napravila pravu riznicu podataka, sa pratećom analizom šta je bilo pre i trendovima šta nas očekuje u budućnosti, mogli bismo da se zamislimo koliko mi doprinosimo, svojom indolentnošću ili aktivnom potrebom za dokidanjem ljudskih prava ženama, ovakvoj statistici.

Izađite na izbore, glasajte i delegirajte svoj vredni glas onima koji poštuju ustavne vrednosti naše male ali lepe Domovine, a to se odnosi i na puno poštovanje ljudskih prava žena!

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Genocid u Srebrenici je zadovoljenje pravde u svoj nepravdi
     Hajde da mrzimo ove noći!
     Živimo u društvu koje mrzi žene: u 33 dana ubijeno ih je 4
     Pravo na zdravlje boje lavande
     Stranka od 14 mandata odvodi Hrvatsku tamo gde ne želi biti
     Zagreb Pride se pretvorio u propagandnu flajšmašinu
     Srbi, rodne ideologije, gejevi i odnedavno migranti – stop!
     Hrvatska treba Srbe
     Predsednik (Treće) Republike opasnih namera!
     Živeti u urbanim celinama je najobičnija patnja i mazohizam

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1