novinarstvo s potpisom
Rijeka je postala Europska prijestolnica kulture 2020. u oštroj konkurenciji. Ali izbor nije bio slučajan: Rijeka je to doista zaslužila kao prvi hrvatski grad koji će ponijeti tu titulu. Rijeka je specifični urbani aglomerat u kojem se preklapaju nasljeđa više kultura. To je istovremeno srednjoeuropski, mediteranski, a i balkanski grad.
Moja malenkost, skromno je samog sebe oslovljavao Igor Mandić i kad čujete nekog da danas (zlo)upotrebljava tu sintagmu znajte da njezino autorstvo pripada počasnom doktoru riječkog sveučilišta.
Saša Drach, ”Priče o Jazzu i drugi zapisi”, Zagreb, Sandorf, 2017. U jednom od nebrojenih pokušaja ne bi li našao nešto (kako se to nekad među muškom emotivnom nedonoščadi govorilo) za pod jaja, danas klasik, uvijek erotoman, Milko Valent, bio je subjektom prigovora kojega mu je uputio objekt njegove jebežljivosti. Odolijevajući Zizijevoj izravnosti, djevojka mu […]
Nakon čitanja teksta u kojem Nikola Petković na Autografu uspoređuje dvije deklaracije o jeziku, staru iz 1967. i novu iz 2017., smatram potrebnim iznijeti nekoliko činjenica jer mijenjaju sliku koju o deklaracijama iscrtava Nikola Petković, o staroj kao uzoritoj i herojskoj, a o novoj kao suštoj suprotnosti tome.
Par stvari o kojima mislim da mogu govoriti kada govorim o jeziku Na pitanje: jesam li, kao korisnik jezikâ i njihov su-kreator (ostvarujući se uglavnom u mediju književnosti, znanosti o književnosti i književne kritike) ili nisam pozvan javno se o jeziku očitovati, kreirati jezičnu politiku, re-kreirati i korigirati jezik(e),
Damir Karakaš, ”Sjećanje šume”, Sandorf, Zagreb, 2016. Rođenje čitatelja, piše Roland Barthes, nažalost utopijske, 1968. događa se po cijenu smrti autora. Do tog zaključka dovela ga je, između ostalog, i analiza novele ”Saracen” Honorea de Balzaca.
Utopijski angažman pisanja ne samo otvorenih pisama, nego i privatni svijet kondicionala kojega je za sebe, koliko reaktivno (prema totalitarnim svjetovima kojima se obraćao), koliko pro-aktivno, slušajući svoju savjest, širom otvorio Predrag Matvejević, stvorio je jedan tih ali moćan prostor komunikacije s drugim i u ime drugoga koji je, upornošću i tvrdoglavošću koja ne haje […]
Snježana Kordić, ”Jezik i nacionalizam”, Durieux, Zagreb 2010. (uvez: tvrdi, 430 str.) ZAŠTO KNJIGA NERVIRA HRVATSKE JEZIKOSLOVCE? Snježana Kordić sa sobom je donijela petrificiranoj domicilnoj akademskoj hegemoniji toliko mrsko zrcalo. I što je s njime učinila? Postavila ga je pred lice nacionalnih mandarina znanja i znanosti. I što su ovi u zrcalu vidjeli? […]
Teško je ne složiti se s urednicom knjige Jadrankom Pintarić koja kaže: “Ne morate se slagati s Petkovićem, ali valja mu priznati metodu: njegov književni ukus je (i postat će) historijskim – na početku tisućljeća i u sljedećem desetljeću zapisan je kao arbitar pjesničkog umijeća. Sviđalo se to nama ili ne.” Kritičar Petković piše […]
Na konferenciji za novinare, koju su u četvrtak sazvali Hrvatski centar P.E.N.-a i Društvo hrvatskih pisaca na temu referenduma o braku, dogodio se nezapamćen incident. Književnik Predrag Raos, poznat po nesocijaliziranom ponašanju, na samom je početku prekinuo konferenciju, a zatim je prostački vrijeđao članove, posebno predsjednicu P.E.N.- a Nadeždu Čačinovič. Ta tirada trajala je […]