autograf.hr

Moderna sveučilišta su uistinu europska institucija – i to europska institucija par excellence. Štoviše, Walter Rüegg ističe da su sveučilišta ”jedina europska institucija koja je očuvala svoje temeljne obrasce djelovanja i osnovnu društvenu ulogu i funkciju kroz tijek povijesti. Temelj uspjeha europskog modela sveučilišta sloboda je znanstvenoistraživačkoga rada koja proizlazi iz akademske slobode (i autonomije […]

Zašto ministar ima pravo zatvarati sveučilišta, fakultete i znanstvene institute? (3) Prije 20 godina u Hrvatskoj su djelovala četiri sveučilišta – u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. U međuvremenu je osnovano šest javnih i četiri privatna sveučilišta tako da danas postoji vrlo raznolika slika u pogledu nastanka, veličine (po broju nastavnika i studenata), organizacijskog ustroja […]

Zašto ministar ima pravo zatvarati sveučilišta, fakultete i znanstvene institute? (2) Možda iznenađuje što jedna uredba može potaknuti nekoga da napiše kolumnu u tri nastavka. Ali ovo nije obična uredba. Uredba o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj, koju je Vlada donijela 13. srpnja ove godine, ukinut će (financijsku) […]

Zašto ministar ima pravo zatvarati sveučilišta, fakultete i znanstvene institute? Dana 13. srpnja 2023. Vlada je donijela Uredbu o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj. Zajedno s pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda visokih učilišta koji donosi ministar znanosti i obrazovanja, riječ je o najvažnijim podzakonskim pravnim […]

Prije dva mjeseca stupio je na snagu novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Već dulje vremena jasno je da je hrvatski znanstveni i visokoobrazovni sustav opterećen ozbiljnim slabostima te da postoji potreba za njegovom sveobuhvatnom reformom.

Čitao sam zanimljiv članak Dore Kršul u Telegramu o štancanju doktorata u našoj akademskoj zajednici. Veliki broj doktorata iz ekonomije na Sveučilištu u Osijeku u usporedbi sa značajno većim Fakultetom u Zagrebu, ili nešto većim fakultetima u Splitu i Rijeci jasno ukazuje na neujednačenost kriterija. Ili je tomu nešto drugo razlog?!

Bauk moralne bijede kruži Hrvatskom. Bijeda se vozi u automobilima od milijun kuna, cijepi se preko i mimo reda, siluje slabije od sebe, uništava sveučilišta, maltretira žene, pokriva se sjajem nevinosti crkvenih oltara, nikada dosta oprosta, nikada dosta para.

Poznata izreka da vrč ide na vodu dok se ne razbije je prvo što mi je palo na pamet kad sam pročitao podatak da je na hrvatskim sveučilištima preostalo čak 11 tisuća slobodnih mjesta u okviru upisnih kvota. Riječ je o skoro trećini predviđenih mjesta, što znači da je došlo do kolapsa sveučilišnog sustava.

Ivica Grčar (Priredio), ”Državom i pravom protiv akademske čestitosti – U navođenju izvora korištenih u znanstvenim radovima – Izvještaji i dokumenti”, Zagreb, Ivica Grčar – Vlastita naklada, 2018.

S izvršnom direktoricom Centra za ženske studije, Radom Borić, dugogodišnjom feminističkom aktivisticom razgovaramo povodom jubileja ove organizacije koja već dvadeset godina edukativnim, izdavačkim i aktivističkim projektima radi na podizanju svijesti žena kao i na njihovoj boljoj vidljivosti u društvu i većoj angažiranosti u političkom, odnosno, javnom životu.

Neugodno mi je. Na cesti mi prilaze ljudi i grubim riječima govore o sudstvu. Njima je lakše kad kažu nekoliko standardnih psovki, pokažu nevjericu u pravdu, te s podsmijehom pitaju kakve to pravnike obrazujemo. Još i dodaju aluzije o tome da postoji zavjera šutnje prikrivena frazom o ne komentiranju sudskih postupaka.

O elitnom američkom sveučilištu Notre Dame se vrlo malo zna u Hrvatskoj, a još manje u našim susjednim zemljama. Nešto će znati oni malobrojni koje zanima život velikog hrvatsko-američkog skulptora Ivana Meštrovića koji je svoju slavnu karijeru i životni put završio kao istaknuti profesori artist in residence na prelijepom kampusu u South Bendu u državi […]

U prošloj kolumni o Mostaru Anno Domini 2015. spomenuo sam sintagme ”podijeljeni grad” i ”podijeljeni osjećaji”, koje sam prije pet godina preuzeo iz reportaže hamburškog tjednika Die Zeit o Mostaru, pa ih ugradio u naslov mojih predavanja ”Podijeljeni grad i podijeljeni osjećaji” za njemačke socijaldemokrate, kao i njemačke i švicarske studente tijekom njihovih posjeta Mostaru.

Slavo Kukić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, pretučen je dvadeset i trećeg lipnja prošle godine u svom uredu. Napadač, prema policijskim zabilješkama star oko trideset i pet godina, visok, obučen u crnu majicu i naoružan bejzbol palicom, ušao je u Kukićev kabinet i pretukao profesora zbog njegovih izjava o Dariju Kordiću, točnije o […]

Nedavno je na Sveučilištu u Zagrebu održana doista lijepa svečanost na kojoj nikom nisu zasmetale ceremonijalne toge i zlatne ogrlice. Bio je to prikladan izvanjski znak odavanja zaslužene počasti 90-godišnjem skladatelju Milku Kelemenu na njegovoj promociji u počasnog doktora.   Nekoliko dana kasnije na Trgu maršala Tita održana je mnogo veća svečanost: predstavljanje novezgrade Muzičke […]

Redakcijska napomena:   Daniel Bar Tal, kao istaknuti izraelski intelektualac, građanin države Izrael i Jevrej uputio je pismo svojim prijateljima u kojem izražava zabrinutost za budućnost Izraela zbog provođenja jedne vrste aparthejda koju naziva okupartheid. Pismo/esej objavljujemo u cijelosti jer redakcija portala autograf.hr smatra da je važno imati ovakav glas u kontekstu posjeta pape Franje […]

Petnaesta Fincijeva knjiga bavi se Hegelovim shvaćanjem umjetnosti i mogućim “novim čitanjem” njegove “Fenomenologije duha”.   U prvom dijelu knjige Finci razmatra problem umjetnosti i mjesto estetike u sklopu Hegelova filozofskog sustava te podrobno analizira značenje jedne od najprjepornijih Hegelovih tvrdnji da je umjetnost postala prošlost. Tema drugog dijela Fincijeve knjige jest Hegelova ‘‘Fenomenologiju duha“ […]

Redakcijska napomena:   Daniel Bar Tal je kao istaknuti izraelski intelektualac, građanin države Izrael i Jevrej uputio pismo svojim prijateljima u kojem izražava zabrinutost za budućnost Izraela zbog provođenja jedne vrste aparthejda koju naziva okupartheid. Pismo/esej objavljujemo u cijelosti jer redakcija portala autograf.hr smatra da je važno imati ovakav glas u kontekstu posjeta pape Franje […]

“Heraklit je bio ponosan, a kad se u filozofa javi ponos, taj je ponos golem. Njegovo ga djelovanje nije nikad upućivalo na ‘publiku’, na pljesak masa i bučno odobravanje kora suvremenika. Osamljeno prolaziti ulicom pripada biti filozofa. (…) Takvi ljudi žive u svojem vlastitom sunčevu sustavu; tamo ih se mora potražiti.” – Fridrich Nietzsche.   Ova […]