autograf.hr

U prosinačko predvečerje, nekako svečano tiho unatoč božićnim lampicama i mnoštvu ljudi na Trgu i u centru, išla sam pješice, s noge na nogu, prema tramvajskoj stanici kod ”Mimare” i na trenutak zastala da fotografiram HNK u svečanoj pozlati, sa špalirom Orašarovih vojnika koji stavom traže da se hramu kulture iskaže dužna pažnja.

U posljednje vrijeme provodim više vremena u Zagrebu nego što sam to činio zadnjih dvadesetak godina. Uglavnom obilazim Danila i Anu, Luciju i svoje unuke Sergeja, Ivana, Anastasju, Pavla i Kalu.

Kada si mi iz fotelje pročitala ime vjerojatne nove ravnateljice Muzeja suvremene umjetnosti, ja doista nisam imao blage veze tko je Zdenka Badovinac. Bez obzira na to što zaboravljam lica, a neurotično pamtim sva ta imena, imena Zdenke Badovinac nije bilo među desetinama imena povjesničarki umjetnosti, kustosica iz prigradskih spomen-domova, rodnih kuća narodnih heroja i […]

Ne vjerujem da je hrvatski premijer podržao nečiju kandidaturu, odnosno da se odlučio za osobu koja će biti budući intendant, prije javnog natječaja, kao što je pisalo u jednom političkom magazinu – izjavila je prije tri tjedna za tjednik Express Dubravka Vrgoč, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Svoje je vjerovanje u premijerovo nemiješanje u […]

Jedan od najvećih hitova te 1979. godine, u kojoj sam ja s četrnaest godina otišao u katoličko sjemenište, bila je “Gloria” Umberta Tozzija. Zbog nje smo i mi sjemeništarci međusobno posuđivali walkmane i razmjenjivali kazete.

Neki dan mi preko fejsbuka Radio Banovine iskoči ovakvo pitanja: “Biste li razbili prozor tuđeg auta da spasite psa koji je zatvoren unutra po vrućini?” A ispod skoro tri tisuće komentara. Naravno, nisam ih čitao, ljudi predvidljivo pjene jedni na druge, traže način da se mrze, u tih nekoliko koje sam zraknuo jedna napada radio […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autorice). “Muškarcima i ženama koji će oblikovati 21. stoljeće punim srcem i potpuno uvjeren dovikujem: Stvoriti nešto novo znači pružati otpor, a pružati otpor znači stvarati nešto novo”, ovako je govorio autor eseja “Pobunite se” Stephane Hessel, francuski diplomat i publicist, pripadnik pokreta otpora (Resistance) i buhenvaldski logoraš.

U svojoj famoznoj i slavnoj bilježnici legendarni Robi K. ovih je dana opisao najnovije velike uzbuđenje u svom razredu koje je počelo ovako: “Učiteljica Smilja je šetkala se po razredu među klupama i vrtila je kemijsku u ruki. Onda je ona rekla: Slušajte me dobro, dico… Sad kad naša zemlja presjedava Evropskom unijom moramo se […]

Nakon što je neko vrijeme otvaranje traumatičnih društvenih tema u velikim kazališnim predstavama bila temeljna odlika repertoara HNK-a, s ”Eichmannom u Jeruzalemu”, na čijoj sam premijeri bio, ZKM se iznova potvrdio kao najrelevantnije mjesto promišljanja i otpora zabrinjavajućim društvenim trendovima.

(Opaska uredništva: Objavljujemo odgovor pročelnika Odjela za kulturu Grada Rijeke, Ivana Šarara, na navode gospodina Rade Šerbedžije u članku koji je Autograf objavio 3. ožujka, a koji nam šalje Lea Stoiljković Medved, Voditeljica Službe za odnose s medijima i online komuniciranje Grada Rijeke. Tekst donosimo kako smo ga dobili, bez lektorskih intervencija).

O lijepa, o draga, o slatka slobodo… Treći put pišem kolumnu nadahnutu Gundulićevim stihovima i notama Jakova Gotovca koji je u svojoj suiti “Dubravka” uglazbio zanosnu Himnu slobodi.

To nije bio bilo kakav koncert, a ponajmanje uobičajeni koncert klasične glazbe. To je bio jedan od najvažnijih koncerata u kulturnoj i općoj povijesti glavnoga grada zemlje predvodnice slobodnog svijeta – kako o Sjedinjenim Američkim Državama i samima sebi, kao vođama te zemlje, vole govoriti američki predsjednici.

Ako se može govoriti o mozgu jednog čitavog naroda, recimo Hrvata, ili o imaginarnom zajedničkom mozgu čitave države, recimo svih građana Republike Hrvatske, onda se može i mora govoriti i o kolektivnoj traumi, žestokom potresu, ili još gore, trajnom teškom nagnječenju tog mozga.

Dostojno Europe Svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu obilježeno je u subotu 30. lipnja pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Za razliku od mnogih obljetnica iz naše, posebno novije povijesti, koje obilježavamo priredbama bliskim ”predstavama s pjevanjem i pucanjem”, kako su se označavale dernekolike priredbe još od vremena Ilirskog pokreta, program obilježavanja našeg članstva […]

Kazališna umjetnost jedinstvena je jer se u zamračenoj kutiji, na najmanjemu mogućem prostoru susreću umjetnici, gledatelji i politika, a bez nijednoga od njih predstava ne može početi. Za umjetnike i gledatelje je jasno, dok je politika ta koja na našim prostorima prečesto i predugo vodi glavnu riječ, prikriveno ili otvoreno cenzurira i ne dozvoljava umjetnicima […]

Jučer, u nedjelju 24. lipnja 2018. u 18.35 sati, obavijestio sam predsjednika Antifašističke lige u Republici Hrvatskoj, organizacije kojoj sam suutemeljitelj i koju sam pomagao od samih početaka, otkako smo na poziv Jurja Hrženjaka počeli raspravljati o potrebi takve organizacije i o njenim načelima, odnosno o Povelji koju smo izglasali, da me izvoli izbrisati iz […]

Sjećate li se bizarnog loga za zagrebačku Univerzijadu? Koji je, da ne bi imao proskribirano U, imao stilizirani Y. Kao Yugoslavia. Ili, svih onih krivičnih prijava za luzere koji su zaboravili da svaka šahovnica mora imati (kao i Hajdukov neslužbeni grb iz 1971. na kojem je umjesto centralnog crvenog kvadratića bila mala crvena zvijezda) ”socijalistička […]

Komemoracija, koju je Hrvatsko novinarsko društvo organiziralo u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom i Hrvatskim društvom pisaca, okupila je brojne Lucićeve prijatelje i kolege, te osobe iz političkog i javnog života, Novinarski dom bio je premalen da bi primio sve one koji su se posljednji put htjeli oprostiti od svog kolege.

Za HNK – spremni! Pred teatrom, pokraj ušća Rijeke Rječine, Stala braća da zabrane Javne tribine.

U imenovanju Zlatka Hasanbegovića članom Kazališnog vijeća Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu vidim moguću višestruku korist, za gospodina Hasanbegovića osobno, a samim tim i za uravnoteživanje odnosa političara, osobito desnih, prema kulturi i umjetnosti.

Trostruko sjajno blistalo je te večeri nebo. Bila je vedra, po kalendaru jesenska, a po studeni već prava zimska večer s treperavim zvijezdama na nebu iznad Varaždina. Na velikom zidu u dnu pozornice Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu izmjenjivale su se boje i slike, među njima i ona noćnog neba.

Prvi, šesti, četvrti, peti… Glazbenici i glazbeno obrazovani ljudi prepoznat će u ovim brojevima harmonijski obrazac, jedan od najjednostavnijih, kojim barataju svi autori popularnih i jeftinih pjesmuljaka. Izmjena durskih trozvuka na prvom, četvrtom i petom stupnju durske ljestvice, a među njima još i molski trozvuk na šestom stupnju. Čim svladate ta četiri zahvata na vratu […]

Da nije bilo, osobito za mandata predsjednika Ive Josipovića, poželjne politike dijaloga i tolerancije, sasvim sigurno, niti bi se lani onako svečano obilježilo stotinu godina priznanja islama niti bi se prošlog utorka na takvoj razini, dakle, pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednika Vlade Republike Hrvatske te gradonačelnika Grada Zagreba dogodila za publiku […]

Ovdje već dugo nitko ne želi razgovarati, slušati drugoga i preispitivati sebe, odmjeravati riječi. Stoga nije čudo da smo već i zaboravili kako se razgovara.

Članovima/icama Vlade  Republike Hrvatske   Ustav Republike Hrvatske u članku 69. građanima i građankama garantira slobodu kulturnog i umjetničkog stvaralaštva:

Sitnu i podlu kampanju protiv “boljševičkih” i “protuhrvatskih” elemenata u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu započeo je u Hrvatskom saboru Zlatko Hasanbegović. Par dana kasnije priključila se udruga Vigilare bizarnim javnim apelom i pozivom građanima da se zgražaju nad plakatom za novu sezonu tog istog HNK koji, u njihovim očima, promiče i potiče na bludne radnje.

Hrvatska javnost predstavlja ogledni primjer na koji način dopuštanje redikuloznih i opasnih inicijativa s vremenom može dovesti do toga da one počnu predstavljati nešto posve normalno.

Prije nekoliko tjedana poslovodstvo The New York Timesa je odlučilo ukinuti ulogu ombudsmana toga uvaženog dnevnog lista. Mene je to jako zabrinulo. U Hrvatskoj se borimo protiv užasne količine govora mržnje u komentarima čitatelja na portalima. Malo portala zaista moderira ili onemogućuje govor mržnje. Autograf.hr je u tomu pionir i drago nam je da smo […]

Kada sam posljednji put bio na zagrebačkom Trgu maršala Tita, otišao sam gutajući suze, dirnut, potresen, ganut ljepotom i zgrožen strahotom onoga što su mi tamo bez riječi, samo glazbom i govorom svojih tijela, ispričali požrtvovni vrhunski umjetnici Baleta HNK. Uhvatio sam posljednju ovosezonsku izvedbu baleta “Gospoda Glembajevi”,

Narod koji ne podupire svoje kazalište umire, ako nije već umro – ponavljao je ovih dana gdje god je stigao Duško Ljuština, citirajući Lorcu. Najavljujući 41. izdanje festivala Dani satire, ravnatelj Kerempuha imao je još nekoliko poruka koje mu je bilo važno prenijeti javnosti u tom rijetkom trenutku kada ima pred sobom mikrofone, kamere i […]

Bura koju je izazvala Frljićeva predstava u splitskom HNK samo je još jedan simptom našeg društva koje nije naviklo na život u demokraciji.

Ono što se prije par dana dogodilo u i oko splitskog HNK-a predstavlja još jednu potvrdu da Hrvatska, nerealizana i neuspješna članica Europske unije, ubrzano grabi u zagrljaj Putinove Rusije, Orbanove Mađarske, Poljske Jarosława Kaczyskog, Erdoganove Turske i Vučićeve Srbije. Putin gazi nevladine organizacije i opoziciju, Orban Soroševo sveučilište, a u Plenkovićevoj Hrvatskoj žele zabranjivati […]

Prva stvar koju treba naglasiti vezano uz divljanje pred splitskim HNK-om i u njemu, kojem sam osobno svjedočio, jest ta da je prosvjed doživio potpuni debakl. Ponajprije zato jer mu je osnovna namjera bila stvoriti atmosferu straha i spriječiti izvođenje Frljićeve predstave, a niti u jednoj od te dvije stvari nije uspio.

Da, velike baletne premijere u velikim kazalištima, a zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište u našoj je zemlji po svom statusu i važnosti najveće koje imamo, oduvijek su bili elitni događaji, za elitu. U prvom redu onu kulturnu, intelektualnu, duhovnu.

Noć je u Veroni. Mjesečina srebrom obasjava usnuli gradić. Tek se samotni ćuk čuje iz perivoja i negdje iz daljine pijana dernjava nekolicine mladih plemića što su zbog krčmarice namiguše bodežima nasrnuli jedan na drugoga.

Ulica mog djetinjstva zvala se Kamenita. Posve je razumljivo zašto. U njoj – jednoj od tipičnih dalmatinskih kaleta – bile su stare kamene kuće. Neke ozbiljne dvokatnice od lijepo tesanog kamena, u čije su ziđe bili ugrađeni spoliji iz Salone (stele, dijelovi sarkofaga, kapiteli…), a neke pak uski pučki kućerci u čijoj su se konobi […]

Komunisti, fašisti, antifašisti, antitotalitaristi, liberali i neoliberalni kapitalisti, nacionalisti, tradicionalisti i konzervativci, socijalistički i kršćanski demokrati, populisti, ljevičari, desničari i centristi… naposljetku ustaše i partizani… lete slova, nabacuju ljudi riječi na sebe i na druge.

Nakon uloge Medeje u predstavi Teatra Ulysses 2002. godine na Brijunima, Mira Furlan proljetos je u riječkom HNK-u na poziv bivšeg intendanta Olivera Frljića odigrala ulogu antičke junakinje Kasandre u istoimenoj predstavi u režiji Nade Kokotović. Nekadašnja zvijezda jugoslavenskog i hrvatskog glumišta već dvadeset i pet godina sa suprugom, redateljem Goranom Gajićem, i sinom živi […]

Zbor tužno, zbor ružno zbori Neki su dan župani svih stranačkih boja pohodili na Pantovčaku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Fotografija i izjave nakon sastanka neodoljivo podsjećaju na zborsko pjevanje. Iz složnih se grla, istina, nije se čulo ”U boj, u boj!”. Ni ”Va, pensiero” iz Verdijeva Nabucca, ni ”Partria oppressa!” iz njegova Macbetha. Vrli su župani, […]

Godine 1993. zagrebački je HNK bio – kao što je i danas – bogata i privilegirana nacionalna kuća. Te 1993., međutim, na pozornici HNK nisu – kao danas – gostovali Terry Eagleton, Piketty i Pippo Delbono. Postoji ipak nešto što je zajedničko tadašnjem HNK i onom današnjem: i tada i sada u najvećoj je hrvatskoj […]

Oliver Frljić, Vesna Teršelič i Zoran Pusić organizirali su u subotu 12. ožujka posebnu konferenciju za novinare povodom provala ali i poruka intendantu riječkog HNK-a. Konferenciju za novinare organizirala je Antifašistička liga.

“Muškarcima i ženama koji će oblikovati 21. stoljeće punim srcem i potpuno uvjeren dovikujem: Stvoriti nešto novo znači pružati otpor, a pružati otpor znači stvarati nešto novo”, ovako je govorio autor eseja “Pobunite se” Stephane Hessel, francuski diplomat i publicist, pripadnik pokreta otpora (Resistance) i buhenvaldski logoraš.

Učestale prijetnje kojima sam izložen gotovo od prvog dana intendanture u riječkom HNK, a kojima je značajan doprinos dao i dio aktualne političke vrhuške – u tom kontekstu svakako treba izdvojiti predizborno obećanja prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka da će riječki HNK ponovno učiniti hrvatskim i narodnim kad osvoji vlast,

Otkad je Most doveo HDZ na vlast, govor mržnje, prijetnje i sotoniziranje neistomišljenika postali su gotovo nacionalna disciplina u kojoj se podjednako natječu znani i neznani pripadnici hrvatskog puka.

Nevjerojatna je sposobnost hrvatskih političara i javnosti da zamagle i zakompliciraju i najočitije stvari. Upravo to se događa sa slučajem sporne diplome gospodina Milijana Brkića, glavnog tajnika HDZ-a i navodnog kandidata za ministra branitelja.

Pravi je medijski spektakl prekjučerašnji veliki tekst premijerovog savjetnika Stjepe Bartulice u Večernjem listu, mjesec dana nakon što je u Saboru potvrđena ova Vlada. Savjetnik nam oduševljeno opisuje Oreškovićeve uspjehe na službenom putu u Bruxelles.

Priznajem, moje razmišljanje o crnoj rupi u koju je upalo hrvatsko društvo potpuno je subjektivno, ali, naravno, to ne znači da je manje točno od stvari i pojava koje se mogu egzaktno izmjeriti. Pridodajem i da nemam ambiciju nikome soliti pamet niti razuvjeravati one koji misle drugačije, čudeći se, možda, kako sam, eto, i ja […]

Petnaest godina poslije Drugog svjetskog rata, 1960., Beatlesi su svirali u Hamburgu. Dvadeset godina poslije rata u Hrvatskoj, i 25 godina nakon kolektivnog feralovskog tečaja satire, priličan dio hrvatskih novinara nije u stanju podnijeti parodiju hrvatske himne. Što to govori o stanju novinarskoga i građanskog duha ove zemlje?

Na početku drugog čina Verdijeve opere Sicilijanske večernje u svoju se domovinu, Siciliju, okupiranu od Francuza, iz progonstva vraća liječnik Jean de Procida. Opera je na francuskom jer Verdi ju je, prema libretu francuskog dramatičara Eugenea Scribea, skladao za parišku pozornicu. Zato likovi imaju francuska imena, pa tako i Jean de Procida, u povijesnoj stvarnosti […]

Na početku drugog čina Verdijeve opere Sicilijanske večernje u svoju se domovinu, Siciliju, okupiranu od Francuza, iz progonstva vraća liječnik Jean de Procida. Opera je na francuskom jer Verdi ju je, prema libretu francuskog dramatičara Eugčnea Scribea, skladao za parišku pozornicu. Zato likovi imaju francuska imena, pa tako i Jean de Procida, u povijesnoj stvarnosti […]

Moguće je da se ključna razlika između sadašnjega vođe HDZ-a i velikoga političkog uzora tiče njihovih ranijih života: Franjo Tuđman je Hrvatsku nastojao organizirati kao vojnu kasarnu, dok je Tomislav Karamarko ima namjeru pretvoriti u policijsku stanicu. Može doista biti da mladalački izbori imaju sudbinske domete i poput kletve utječu na kasniji razvoj karijere: jednom […]

Šteta što ova kampanja ne traje malo dulje, puno bi naučili. Možda ne odveć o tome kako argumentirano raspravljati i zemlju učiniti ugodnijim mjestom za život i rad; kako implementirati demokratske uzuse, produbiti toleranciju prema različitostima i demonstrirati humanistički europski duh, ali povijest – živu povijest – apsolvirali bi i najtupaviji, čak i oni bez […]

Bože, u kakvom smo mraku mi u Rijeci živjeli sve do prošlotjednog dolaska Tomislava Karamarka. U crnom, kara mraku. Iz njega nas je, Bogu hvala, izbavio – tko drugi do naš Tomica. Pritom nas je, kao što je i red, podučio kako naše riječko Hrvatsko narodno kazalište Ivana plemenitog Zajca u posljednje vrijeme nije ni […]

Naravno da su izbori pred vratima, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović itekako bitna poluga u HDZ-ovoj izbornoj kampanji, no što je previše, previše je. Jer gospođa predsjednica ovih je dana radila nešto što nije samo nepristojno, nediplomatsko, već i – ako ćete – posve neprimjereno funkciji koju obnaša: opanjkavala je Vladu na tuđem gostujućem terenu te […]

Otvoreno pismo predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću Poštovani gospodine Leković, 5. kolovoza će u riječkom HNK pet žena različitih nacionalnosti ispričati svoje ratne priče.

U vedrim i bistrim večerima ranog ljeta, kad su dani najduži, na zagrebačkom Trgu maršala Tita pred sumrak se događaju čudesne stvari. Nova kuća u kojoj nastaje i živi glazba, Muzička akademija, na zapadnoj je strani trga. Njezino pročelje, okrenuto prema istoku, stoga rano ostaje u sjeni. Ipak, u predvečerje se velike staklene plohe zapale. […]

Oduševio me u ponedjeljak na predstavljanju Antifašističke lige u Rijeci, što je u foajeu HNK Ivana pl. Zajca prethodila briljantnoj, ovacijama ispraćenoj ”Trilogiji o fašizmu” Olivera Frljića. Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić, obraćajući se Riječanima koji su na Dan antifašizma dupkom ispunili foaje, oštro je osudio politikantstvo s oltara. Posebno je apostrofirao sisačkoga biskupa i […]

Uoči nove dramske premijere zagrebačkog HNK koja će se održati u Kineskom paviljonu na Velesajmu, a koju intendantica D. Vrgoč pobjedonosno najavljuje kao izlazak iz “matične zgrade” u prostor “devastiranog Velesajma koji sam po sebi generira sjećanje na ono vrijeme obilja, entuzijazma i nekog kontroliranog zajedništva za koje nam se danas čini da je zauvijek […]

Niko Marinović je tajkun. Bio je preko mora, a porijeklo njegova bogatstva je mutno. Kruže priče o nekakvim rudnicima u kojima su ljudi, i to naši ljudi, stradavali ko muhe. Ženama im ne bi nitko ni javio da su ostale udovice. Niko Marinović svoju životnu filozofiju pjevuši kao veselu pjesmicu: koga na svom putu spazi, […]

Pogledao sam predstavu ”Hrvatsko glumište” HNK Ivana pl. Zajca Olivera Frljića i Marina Blaževića i moram reći da me jako, ali baš jako razočarala. Umjetnički.   Nisam od onih koji imaju previše predrasuda i prihvatio bih kritiku pa i kad je neopravdana kad bi to Gesamtkunstwerk nudio – ali on ga ne nudi. A niti […]

Morrisey dolazi u Zagreb! Velika vijest za puno onih koji su odrastali osamdesetih. Karta je 240 kuna, još razmišljam jesu li mi Smithsi baš toliko značili. Koliko je ono bila za Patti Smith, 350? Za jednog Morriseya možete povesti četiri frendice na odličnu predstavu “Čuj Hamlete, čuj” u Teatru &TD, za studente je još jeftinije. […]

Na poleđini ekrana mog laptopa jedan je natpis koji ljude obično zbunjuje, čini im se vjerojatno i hvalisava poruka: “This machine kills fascists.” Zar doista mislim da svojim kompjutorom ubijam fašiste? Ne mislim, naravno, odgovorim ja ljubazno. Miroljubiva sam osoba i nemam ni trun želje nikoga ubijati, pa ni fašiste.   Da pisanje može oduzeti […]

Nedavno je na Sveučilištu u Zagrebu održana doista lijepa svečanost na kojoj nikom nisu zasmetale ceremonijalne toge i zlatne ogrlice. Bio je to prikladan izvanjski znak odavanja zaslužene počasti 90-godišnjem skladatelju Milku Kelemenu na njegovoj promociji u počasnog doktora.   Nekoliko dana kasnije na Trgu maršala Tita održana je mnogo veća svečanost: predstavljanje novezgrade Muzičke […]

Balerine, prozračne i bijele, izgledale su poput priviđenja tamo usred zelene livade i cvjetnih lijeha. Ne samo da su izašle iz svoje kuće, zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, nego su to učinile usred dana. Do sada sam balerine na otvorenom, izvan kazališta, vidio samo u nježnom svjetlu sjevernih bijelih noći u Sankt Peterburgu, kada je ansambl […]

Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, posjetio je Jajce: ne, naravno, kao turista, još manje zbog zanimanja za povijest i AVNOJ, već kao gost na proslavi devetnaeste godišnjice oslobođenja toga grada. I, normalno, obratio se prisutnima, jer šteta je da mikrofon stoji neiskorišten.   “Naša je obveza izboriti se za jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH. Ako nas […]

O novom srpskom premijeru Aleksandru Vučiću možete misliti što god hoćete. Imate puno pravo sumnjati u njegovu preobrazbu od četničkog vojvode šešeljevskog tipa u proeuropskog demokrata. Možete na njegovu najavu obračuna s korupcijom gledati kao na jeftinu populističku predstavu s pažljivo probranim metama.   Takvo mišljenje, uostalom, ima i veći dio mojih beogradskih prijatelja. Uostalom, […]

Može li nacionalno biti progresivno? Dubravka Vrgoč, novoimenovana intendantica zagrebačkog HNK misli da može i pita se zašto u to ne vjeruju oni koji joj spočitavaju manjak nacionalno-kulturne svijesti?   Tko dobro pročita i program Dubravke Vrgoč i napade na nju vidjet će da joj je pitanje na mjestu. Dio onih koji su je napali […]

Znam priču do u detalje. Nema iznenađenja, pa ipak mi tradicionalno neudobne stolice HKD teatra na Sušaku nikad nisu bile tako do boli nelagodne kao u srijedu navečer. Krivica pasivnosti, kronično pomanjkanje suosjećanja, empatije za evidentnu patnju drugih, krivnja nečinjenja, žmirenje nad nesrećom drugačijeg, sljepilo za probleme susjeda, školskih kolega, dojučerašnjih prijatelja obavilo je dvoranu. […]

Prije devet stotina godina, usred mrklog srednjeg vijeka, po Europi se pročulo da na obalama Jadranskog mora ima neka crkva i u njoj kamena ploča s neobičnim nekakvim znakovima, “slova” ih zovu, kojima tamošnji učeni ljudi u kamen mogu urezati sve što živ čovjek kaže i očitati s kamena sve što živ čovjek u njega […]

Karte su konačno na stolu. Ili točnije rečeno, ispod stola. Djelatnici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koje je već dvije i pol godine u potrazi za intendantom (tj. intendanticom) upoznati su s programima dviju kandidatkinja i jednog kandidata za čelno mjesto u austrougarskoj zgradi na Trgu maršala Tita u kojoj se guraju tri ansambla.   […]

Netransparentni i namješteni javni natječaji za radna mjesta, od portira do direktora, u Hrvatskoj nisu nikakva novost. Ta birokratska disciplina i uz nju vezani korupcijski društveni običaji bili su visoko razvijeni i u bivšoj socijalističkoj državi, a iz literature znamo da ta tradicija seže i dublje u prošlost.   Mene u toj stvari prati velika […]

Tekstovi knjizi “Kazalište krize” analiziraju nacionalnu kazališnu politiku od 19. stoljeća do danas. Snježana Banović ukazuje na trajnu krizu uzrokovanu kroničnim nedostatkom strategije njezina razvoja i kontekstom hrvatske kazališne produkcije u odnosu na naše susjede i druge kazališne uzore iz prošlosti.   Također, dio tekstova bavi se razvojem brojnih političkih sustava iz prošlosti te njihovim […]

Subotnjim predstavljanjem knjige Drage Hedla “Donjogradska obala” u Hrvatskome narodnom kazalištu u Osijeku počela je proslava Dana grada Osijeka.   Hedlova je knjiga nedavno predstavljena u Zagrebu, a sada je, uz velike pohvale, predstavljena i osječkoj publici.   Donjograđanin Hedl u svojoj je knjizi, među ostalim, oslikao društvene i političke okvire totalitarnoga režima, posebno sjećanja […]