autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Tinka Kalajžić i riječki gimnazijalci ne boje se migranata

AUTOR: Svjetlana Hribar / 01.08.2023.

Svjetlana Hribar

Ako u užoj ili široj obitelji nemate srednjoškolca, ostat ćete vrlo vjerojatno zakinuti za informaciju da se 2021. godine u sklopu kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u srednjim školama, pojavio predmet Škola i zajednica (skraćeno ŠiZ).

Budući da su i neki Riječani sudjelovali u stvaranju kurikuluma predmeta ŠiZ – među njima i Helena de Karina, agilna profesorica Prve riječke hrvatske gimnazije – upravo su učenici ove srednje škole prvi dobili priliku izbora fakultativnog predmeta ŠiZ (pilot-projekt).

U drugoj godini izvedbe ovog programa, na opće oduševljenje škole i zajednice, naišla je odluka udruge Domino i Fonda za druge, čiji je ovogodišnji žiri odlučio dodijeliti Nagradu ”Nada Dimić” maturantima Prve riječke hrvatske gimnazije i to za realizaciju projekta o migrantima u sklopu ŠiZ-a

ŠiZ se zapravo pojavio izvan škole, inicijativa za izradu kurikuluma krenula je sa Sveučilišta u Rijeci i to iz Centra za studije mira i konflikata, a pridružila joj se Prva riječka hrvatska gimnazija (prof. Helena de Karina vanjska je suradnica Centra za studije mira i konflikata) te Institut za društvena istraživanja.

Kurikulum je u škole ušao kao fakultativni predmet uz podršku lokalne samouprave, Primorsko-goranske županije, Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije.

Mediji su donijeli vijest o nagradi koju riječki maturanti ravnopravno dijele s aktivisticom i umjetnicom fotografije Tinkom Kalajžić.

U obrazloženju dodjele Nagrade Nada Dimić navodi se:

‘Tinka Kalajžić je zaslužila da je se prepozna, podrži i da joj se oda priznanje zbog empatije, solidarnosti i građanske svijesti koja ju je potakla da nešto poduzme, da pomogne drugome u nevolji. Prolazeći riječkim ulicama, na kolodvoru je uočila mnoštvo ljudi u pokretu, ljudi koji su prljavi, gladni i zanemareni te se na sve načine angažirala da im pomogne. Gotovo svakodnevno objavljivala fotografije i informacije na društvenim mrežama. Alarmirala novinare, okupila je volontere, skupila odjeću i hranu, prozivala institucije i dosađivala im ne bi li se uvjeti nesretnih migranata barem malo poboljšali.

Migranti na riječkom kolodvoru zainteresirali su učenike i učenice riječke gimnazije. Radi se o mladim ljudima koji su ovaj problem prepoznali i zasuli Hrvatske željeznice upitima o tretmanu migranata, utrošili svoje vrijeme i trud pokazujući svijest o važnosti humanog pristupa svim ljudima.

Važno je reći kako su prostor da se izraze i da ih se čuje, da kritički promišljaju i djeluju, dobili u sklopu eksperimentalnog programa građanskog odgoja u njihovoj školi, odnosno pohađajući fakultativni predmet ‘Škola i zajednica’ pod vodstvom nastavnice Helene de Karine. Način na koji su ovi inteligentni i empatični mladi ljudi taj prostor upotrijebili govori o važnosti postojanja programa građanskog odgoja u svakoj školi.”

Nagrada se sastoji od kamene ulične kocke (kaldrme), onakve kakvima su popločane gradske ulice, kao simbola pučkog otpora, ali i kao simbola stvaranja kamenih blokova snažnije međuljudske povezanosti i međusobne podrške. 

Drugi je dio nagrade novčani i iznosi 1.000 eura po nagradi. Tinka Kalajžić je proslijedila svoj dio volonterima okupljenima oko Isusovačke službe za izbjeglice, dok su učenici iz Rijeke svoj novčani dio ostavili sljedećoj generaciji polaznika predmeta Škola i zajednica.

U poplavi ksenofobičnih, rasističkih i nacionalističkih ispada oko nas, gordo zvuče ova priznanja mladim Riječanima…

Znači, možda nije baš sve izgubljeno kako nam izgleda, možda ima onih kojima je stalo do čovjeka, a najvažnije je i dragocjeno da su to mladi ljudi!

Tinka Kalajžić je blogerica koja svojim tekstovima iskazuje javno stav prema mnogim važnim temama, ali u središtu svake je čovjek. Po tome je poznata. Dakako, u određenim krugovima.

Za većinu Riječana njeno ime ne znači ništa, a njena aktivnost – konkretno povezana uz promrzle migrante na željezničkom kolodvoru – predstavlja nedobrodošlu brigu, štoviše opasnost. Jer, pojavom onih koji su zabrinuti uvjetima u kojima migranti žive na riječkom kolodvoru (dok čekaju nastavak putovanja prema zemljama EU-a ili dalje), dolazi na vidjelo ravnodušnost, strah pa i mržnja dijela Riječana, koji ne osjećaju tako.

A mi ne volimo da nas smatraju ravnodušnima prema tuđoj nesreći. Volimo da kažu kako je Rijeka ”drugačija” (”luka različitosti” bio je slogan EPK!), kako su Riječani lišeni mržnje prema drugima, kako je u našem gradu svatko dobrodošao…

Kao u svakoj sredini tako i u Rijeci ne treba generalizirati. Postalo je to vrlo evidentno baš dolaskom migranata.

Društvene mreže gorjele su od upozorenja i panike Riječana koji su upozoravali na opasnost od njihova prisustva u središtu grada; opasnost od njihova kretanja Brajdom; opasnost od bolesti koje možda prenose; opasnost od mogućnosti da poneki od njih ostane u Rijeci (i oduzme priliku za posao nekom ”našem”…).

Tinka Kalajžić nije se bojala migranata. Njena prva reakcija na žalosno stanje u kojem je našla mahom mlade ljude, štoviše još djecu (jer svatko od nas teenagere u obitelji smatra djecom), koji u krajnje neprimjerenim higijenskim uvjetima, s jeseni koja se pretvara u zimu (2022. godine) borave na otvorenom, u blatu i prljavštini, promočene odjeće i potrgane obuće, bolesni, ranjeni višemjesečnim hodanjem od dalekih azijskih država prema Europi…

Svoju empatiju pretvorila je u brigu i pomoć, a pridružili su joj se volonteri koji su u kontejneru na kraju parkinga uz željeznički kolodvor sakupljali odjeću i obuću, hranu i druge potrepštine te ih dijelili migrantima.

A riječki maturanti?

U sklopu predmeta Škola i zajednica (u jesen te 2022. godine) počeli su razmišljati o raznim temama koje ih muče. Jedna je svakako bila javni prijevoz učenika-putnika, potpuno neprilagođen njihovim potrebama.

No svoje teškoće stavili su u drugi plan kad su vidjeli u kakvim uvjetima žive migranti (među njima mnogi njihovi vršnjaci) na riječkom željezničkom kolodvoru!

Povedeni reakcijama na društvenim mrežama, učenici su svoj projekt započeli anketom provedenom među stanovnicima, ali i onima koji žive i rade u zoni kolodvora. Pokazalo se da njima migranti uopće ne smetaju. Zaključili su da društvene mreže često nisu odraz stvarnosti, što je u konkretnom slučaju povoljan ishod istraživanja.

Također su spoznali da su migranti u većini slučajeva muškarci u dobi između 15 i 35 godina, najčešće iz Afganistana, Pakistana i Konga, a jedina stvar koju traže je besplatno punjenje mobitela…

O njihovim aktivnostima u tijeku provedbe projekta, profesorica Helena de Karina kaže da su učenici ne samo naučili kojim se institucijama treba obratiti tražeći rješenje za bolje uvjete migranata, već su ostvarili kontakte s Hrvatskim željeznicama, Gradom Rijeka, Riječkom nadbiskupijom i Centrom za mirovne studije u Zagrebu.

Autobusom koji prevozi migrante prošli su dijelom migrantske rute od Rijeke do Lupoglava, a za božićne blagdane u dogovoru s volonterima Tinke Kalajžić, organizirali su humanitarnu akciju skupljajući potrepštine koje su tada na kolodvoru nedostajale.

U svoju su akciju uključili i učenike Gimnazije Andrije Mohorovičića s kojima dijele zgradu škole kako bi sakupili što više deka, čarapa i debljih jakni.

U konačnici, sve ih je iznenadila nagrada Nada Dimić, jer nisu očekivali da će netko primijetiti njihov rad.

– Nagrada je iznimno važna motivacija – oni su mladi, njima je to i značajna potvrda izvana, osnaživanje, dokaz da ima smisla djelovati – kaže prof. Helena de Karina i dodaje: – ŠiZ povezuje zajednicu i školu, a ovdje se dogodila uzajamnost – zajednica je reagirala na ono što se događalo u okviru nastave. To je zapravo vrlo rijetka sinergija, obično učenicima potvrde dolaze u sklopu natjecanja, ali to je uvijek samo neki oblik proširenja obrazovnog sustava. Osim što je važna potvrda učenicima, važna je i potvrda ŠiZ-u, jer dokazuje da smo uspjeli u svojim namjerama kad smo smišljali kurikulum. Nedavno sam opet čitala Novakovog ”Ciganina, ali najljepšeg”, tamo je jedna divna rečenica koja kaže ”Spašavanje je u uzajamnosti”, a čini mi se da se s ovom nagradom baš to dogodilo, višestruko preklapanje, Tinka, škola, migranti, mladi ljudi, formalno obrazovanje i neformalni sektor…

Puno mi je u vođenju cijele priče pomogao Centar za mirovne studije iz Zagreba, svakako bih to istaknula. Kad su klinci vidjeli ”Crnu knjigu pushbackova”, a istovremeno upoznali zakonsku regulativu koja se ne poštuje, cijela je priča za njih dobila sasvim novu dimenziju – zaključuje prof. Helena de Karina.

Dodajmo ovdje još da je Mreža Border Violence Monitoring (BVMN), uz podršku lijeve koalicije Europskog parlamenta, povodom Međunarodnog dana migranata, objavila i predstavila ”Crnu knjigu pushbackova” – publikaciju od čak 1.500 stranica, u kojoj dokumentira zastrašujuće policijsko nasilje koje je pretrpjelo više od 12 tisuća izbjeglica i migranata na vanjskim granicama EU-a.

Čitav drugi svezak ”Crne knjige pushbackova” odnosi se samo na nasilne pushbackove s područja Republike Hrvatske. Nije čudo da su riječki maturanti bili konsternirani. I da je zlostavljanje migranata za njih postalo stvarnost, a ne suspektna televizijska vijest.

Umjesto zaključka, tvrdim da predmet Škola i zajednica zaista daje smisao obrazovnom procesu. Povezuje teoriju naučenu kroz dvanaest godina osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja s realnim životom.

Uvjerena sam da učenici koji istražuju neki problem, a koji osjećaju kao nepravdu – bez obzira na to radilo se o njima ili nekom drugom u široj okolini – počinju aktivno promišljati društvo u kojem žive, a od svega je najvažnija spoznaja da se, upornim ukazivanjem i skretanjem pažnje javnosti problem može početi rješavati.

Učenici koji su prošli proces ovakvog istraživanja, ulaze u daljnji život kao aktivni sudionici i politički osviješteni ljudi, a ne apatična mladež kojoj je na pameti samo zabava.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Zlostavljanje kao kazališna tema i naša zbilja
     Ujedinilo nas je sjećanje na Valtera Dešpalja i Cellomaniju
     Ne ljutite se na kazalište
     Dubravka Vrgoč: Želim teatar u gradu i grad u teatru
     Rockeri i filharmoničari na dočeku Nove. U čemu je problem?
     Propuštena šansa da se Rijeka i Trst ujednačeno razvijaju
     Quo vadis, HP?
     Treba li se radovati jačanju turizma u Rijeci?
     U El Shattu se živjelo utopiju
     Ljeto na Kantridi – festival na Morskom prascu

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija