Zagrebački kazneni sud prepravlja iskaze svjedoka i stranaka

Javilo mi se nekoliko čitatelja (podaci poznati redakciji) sa svojim doživljajima suđenja Jasne Zoretić Rendulić iz Općinskog kaznenog suda u Zagrebu.

Svi ti čitatelji su reagirali na moje ranije napise o postupanju sutkinje Jasne Zoretić Rendulić u privatnom kaznenom sudskom postupku dr. sc. Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda, protiv umirovljenog prof. dr. sc. Vjekoslava Miličića koji je u svojoj knjizi objavio dokaze da ”najviši hrvatski sudac” u disertaciji nije korektno označio tuđe tekstove (kolokvijalnim govorom rečeno da je Šeparović plagijator).

A čitatelj Jan Klasnić mi je poslao i dokaze o tome kako je sutkinja Zoretić Rendulić 21. ožujka 2018. godine u predmetu Posl. broj 8 K-680/16 ”usklađivala zapisnik sa strankom, kao i o tome kada vještak izjavi jedno, a sutkinja u zapisnik diktira i unosi nešto drugo, ili sasvim suprotno onome što je vještak kao svjedok iskazao”.

Pričali su mi da na Novom Zelandu ljudi mogu doma na monitorima svojih kućnih računala pratiti tijek sudskih postupaka koji ih zanimaju. To znači da su sva ročišta online i da su svi sudionici na ročištima – suci, odvjetnici, vještaci i stranke – svjesni da nikad ne znaju tko sve prati što govore kao i da su naknadno svi zapisnici dostupni online

Čitatelj je to ročište tonski snimao (za svoje potrebe) i nakon uspoređivanja zapisnika s tonskom snimkom podnio 11. srpnja 2018. godine USKOK-u kaznenu prijavu protiv sutkinje Jasne Zoretić Rendulić priloživši kao dokaze zapisnik i tonski snimak, a te je dokaze dao i potpisanom novinaru.

Prateći raspravu na ročištima u postupku Šeparović vs. Miličić, iznenadilo me kako sutkinja Jasna Zoretić Rendulić diktirajući zapisnik tendenciozno reinterpretira sve što se u sudnici izgovori.

O tome sam dosad i objavio nekoliko napisa (primjerice, kolumna od 12. lipnja 2018. godine, kolumna od 27. studenoga 2018. godine, itd.) a i dokumente u publikaciji ”Državom i pravom protiv akademske čestitosti”.

A nisu rijetkost slična postupanja i drugih sutkinja i sudaca hrvatskog sudišta.

O problemima s diktiranjima zapisnika na sudskim ročištima govorio je i Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, obrazlažući u medijima nabavu skupih ”800 uređaja za pretvaranje govora u tekst” radi dobivanja korektnih zapisnika bez subjektivnih sudačkih nagovaranja i tendencioznih reinterpretacija iskaza svjedoka i stranaka.

Uređaji za pretvaranje govora u tekst sve u sudnici snimaju i nema potrebe da suci diktiraju zapisnike.

Značajno je to i zbog stvarne, a ne samo deklarativne javnosti sudskih postupaka. Pričali su mi znanci da, primjerice, na Novom Zelandu ljudi mogu doma na monitorima svojih kućnih računala pratiti tijek sudskih postupaka koji ih zanimaju.

Čitatelj je ročište tonski snimao (za svoje potrebe) i nakon uspoređivanja zapisnika s tonskom snimkom podnio 11. srpnja 2018. godine USKOK-u kaznenu prijavu protiv sutkinje Jasne Zoretić Rendulić priloživši kao dokaze zapisnik i tonski snimak, a te je dokaze dao i potpisanom novinaru

To znači da su sva ročišta online i da su svi sudionici na ročištima – suci, odvjetnici, vještaci i stranke – svjesni da nikad ne znaju tko sve prati što govore, kao i da naknadno svatko može pregledavati sudske zapisnike bez ”cirkusa” koji sada rade u pravosuđu kada novinar zatraži presliku neke pravomoćne presude od prije deset ili više godina (pogledati kolumnu ”Novinare izbacuju iz Zakona o pravu na pristup informacijama”, 12. veljače 2019. godine).

Da podsjetim, na stranici 47 Šeparovićeve disertacije citiran je i dio teksta preuzet od prof. dr. sc. Aleksandre Korač Graovac, ali početak citata nije vidljivo razdvojen od doktorandovog teksta; tek na kraju se u fusnoti navodi izvor.

Na više puta ponovljeno pitanje i ustrajno inzistiranje odvjetnika Alana Kubata da Šeparović na ročištu 30. svibnja 2018. godine (predmet Posl. broj: 8 K-154/18) pokaže po čemu se grafički ili na bilo koji drugi način razlikuju njegov tekst od citata Šeparović je ipak odgovorio da se citat od doktorandova teksta ne razlikuju ni grafički ni na drugi način.

A u zapisniku s ročišta nejasno piše: ”Na daljnje pitanje gledajući stranicu 47 doktorske disertacije da li je moguće grafički uočiti razliku između citiranog teksta Korač Graovac i originalnog teksta privatnog tužitelja isti navodi da se može pogledati na način da se usporedi njegov tekst sa tekstom koji je preuzeo i da nema razlike između njegovog teksta na stranici 47 i 48 i teksta prof. Graovac, ali je naveden izvor i stranice sa kojih je tekst preuzet i svatko tko čita može to provjeriti”.

A ”kvaka” je u tome što citat nije razdvojen od doktorandovog teksta i što se, bez obzira na ”fusnotu” u kojoj je naveden izvor, ne može znati dokle je doktorandov tekst, a odakle počinje citat, što predstavlja nekorektno navođenje izvora. A to je uostalom nedvosmisleno potvrđeno i mišljenjem Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (pogledati kolumnu ”Imamo dokaz: disertacija predsjednika Ustavnog suda je plagijat”, 13. veljače 2018.).

I dok je u ovom slučaju sutkinja Zoretić Rendulić pokušala zamesti tragove nekorektnog citiranja u Šeparovićevoj disertaciji diktirajući nejasni zapisnik, u predmetu Posl. broj 8 K-680/16, koji je kao stranka tonski snimio čitatelj Jan Klasnić, puno toga ukazuje na osnovanu sumnju krivotvorenja sudskog zapisnika.

Uspoređivanjem audio snimke ročišta (mpeg4 dokument) vidljivo je da je sutkinja Zoretić Rendulić pojam iz liječničkog nalaza ”oružani prepad” diktirajući zapisnik unijela kao ”fizički prepad”, što je u kaznenom postupku jednostavno nedopustivo

Uspoređivanjem audio snimke ročišta (mpeg4 dokument) vidljivo je da je sutkinja Zoretić Rendulić pojam iz liječničkog nalaza ”oružani prepad” diktirajući zapisnik unijela kao ”fizički prepad”, što je u kaznenom postupku jednostavno nedopustivo.

A iz ”Detaljne usporedne analize audio snimke i zapisnika” kao sastavnog dijela kaznene prijave protiv sutkinje Zoretić Rendulić moglo bi se još puno toga nabrojiti.

Da pojednostavim, sutkinja Zoretić Rendulić podcjenjuje stranke u postupcima, pa čak i svoje profesore na Pravnom fakultetu kao što je prof. dr. sc. Vjekoslav Miličić, te joj se na kraju moralo dogoditi da netko tonski snimi ročište i usporednom analizom snimljenog i u zapisnik izdiktiranog ukaže na njene nekorektne postupke.

Nisam u ovoj kolumni naveo ”doživljaje” i ostalih čitatelja sa sutkinjom Zoretić Rendulić, no jedan mi je čitatelj javio da je osobno odnio Vinku Mioču, predsjedniku Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, publikaciju ”Državom i pravom protiv akademske čestitosti” u kojoj sam objavio i zapisnike sa suđenja te sutkinje.

To me nasmijalo.

Upravo je Vinko Mijoč, kao predsjednik Suda, osoba koja dodjeljuje ili delegira predmete sucima.

I gle slučajnosti, sutkinja Zoretić Rendulić ima često predmete koji ju angažiraju tako da strastveno reinterpretira iskaze svjedoka i stranaka, a puno manje predmeta u kojima si može dopustiti nepristranost kod diktiranja zapisnika.

Sutkinje i suci ne vole javnost suđenja, premda na početku gotovo svakog ročišta uredno u zapisnik izdiktiraju da je ”suđenje javno”. Vraga je suđenje javno. Javno je suđenje tamo gdje se može pratiti tijek svih suđenja online. A u Hrvatskoj se tijek suđenja još uvijek ne može tako pratiti

Istina, zahvaljujući međunarodnoj pomoći, hrvatskom pravosuđu iz inozemstva stiže sve više raznih uređaja, ne samo za ”pretvaranje govora u tekst” (korektnih sudskih zapisnika) nego i laptopa, skenera, pisača i računala, a nadograđuju se i pravosudni IT sustavi e-spis i slično.

Više nema razloga da se sudski postupci, barem svi na kaznenim sudovima, ne snimaju, kao što je to zapravo već više godina bilo i propisano.

Sutkinje i suci ne vole javnost suđenja, premda na početku gotovo svakog ročišta uredno u zapisnik izdiktiraju da je ”suđenje javno”. Sve su suci napravili da se ročišta ne snimaju ni tamo gdje je to dosad bilo moguće.

Vraga je u Hrvatskoj suđenje javno; javno je tamo gdje se može pratiti tijek svih suđenja online.

A u Hrvatskoj se to ne može.

 

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor/istražitelj.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora