Postupak opoziva predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse

Postupkom oktroiranja Đure Sesse za predsjednika Vrhovnog suda HDZ i ”sateliti” u Saboru opetovano krše (i Ustavom) proklamiranu neovisnost sudskih vlasti u Republici Hrvatskoj (trodiobu vlasti).

Đuro Sessa izgleda nije omiljen među kolegicama i kolegama sucima hrvatskog sudišta. Već više njih najavilo je podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti dvojbenih postupaka predlaganja i odlučivanja u Saboru o Đuri Sessi kao predsjedniku Vrhovnog suda.

Dio Sessinih kolegica i kolega smatra dvojbenim Poslovnik Sabora prema kojemu je izbor predsjednika Vrhovnog suda moguć većinom glasova nazočnih u sabornici, a ne dvotrećinskom većinom kao kod izbora, primjerice, predsjednika i sudaca Ustavnog suda.

Mogući podnositelji zahtjeva za ocjenu ustavnosti spominju da analiziraju jesu li u slučaju Sessa prekršene odredbe Ustava: čl. 4, čl. 5/2, čl. 55/2, čl. 116/2, čl. 119/2, čl. 122/1, čl, 126/1, itd.

Oktroiranjem Sesse zatvorio bi se krug u potpunosti – HDZ-ovi sudski kadrovi bi bili predsjednik Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda, koji je po položaju ujedno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva

Đuru Sessu predložila je Grabar-Kitarović, a poslušni Sabor (sa 84 glasa za, 14 suzdržanih i 33 protiv) odlučio da on bude novi predsjednik Vrhovnog suda.

Osobito je dvojbena rasprava o Đuri Sessi bila na saborskom Odboru za pravosuđe, na sjednici koja proceduralno mora prethoditi odluci Sabora.

U znak neslaganja s postupkom predlaganja Đure Sesse sjednicu Odbora je napustio predsjedavajući i dio članova Odbora.

Zbog toga je Odbor za pravosuđe sa samo 7 od 13 mogućih glasova ”potvrdio prijedlog predsjednice Republike Hrvatske za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske”, a za izvjestitelja o tome na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je umjesto svojega predsjednika morao izvanredno odrediti potpredsjednika.

Svemu tome je bio nazočan i Đuro Sessa, a da prema kazivanjima ostalih nazočnih nije bilo vidljivo da mu je zbog rasprave neugodno (da ga je bilo sram).

Političari (osobito iz HDZ-a) već više od 25 godina ne dopuštaju da dužnosnike sudskih vlasti samostalno biraju (neovisni?) suci hrvatskog sudišta.

Kažu upućeni da se to ne dopušta osobito kod izbora predsjednika Vrhovnog suda, najviše zbog toga što je predsjednik Vrhovnog suda po položaju ujedno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. Načelo neovisnosti sudbene vlasti je, međutim, da ne dopušta utjecaj drugih tijela državnih i ostalih vlasti na rad sudstva. Isto tako nije dopušteno da sudski dužnosnici koje je vlast nametnula postupaju po naputku te iste vlasti.

Nedopustivost utjecaja na sudstvo odnosi se na sva tijela vlasti, dakle ne samo na tijela izvršne i upravne, nego i na predstavničke, na parlamentarnu kao i predsjedničku.

Sudovi odlučuju o životu, slobodi, imovini i ugledu građana, te je nužno spriječiti nezakonitost njihovih odluka prouzročenih utjecajima drugih tijela vlasti na sudstvo.

Zbog izravnog uplitanja vlasti sudovi u Hrvatskoj svedeni su samo na dio državnog (represivnog) aparata, koji svojom djelatnošću u pravosudnom sustavu poslušno ostvaruju političke ciljeve i interese struktura na vlasti.

Prva u široj javnosti zapaženija afera s uplitanjem vlastodržaca u izbor dužnosnika sudskih vlasti, odnosno sudaca Vrhovnoga  suda kao najvišeg tijela sudskih vlasti, izbila je 1995. godine kada je ministar pravosuđa Ivica Crnić zbog vlastodržačkog uplitanja u sudstvo podnio ostavku.

Crnić je ostavku podnio jer su Milan Vuković, Ante Potrebica, Vladimir Šeks, Nikica Valentić, Franjo Tuđman i ostali HDZ-ovci odbili kandidate za suce Vrhovnog suda koje su nakon dugotrajnog i mukotrpnog usuglašavanja predložili sami suci te nametnuli ”svoje ljude”.

Ostavci ministra Ivice Crnića prethodila je svojevrsna ”lustracijska” čistka hrvatskog pravosuđa u kojoj je samo do početka 1995. godine oko 800 sudaca moralo napustiti sudačku dužnost zbog toga što su bili profesionalno djelatni i u ”komunističkom totalitarističkom sudstvu” (vidjeti kolumnu ”Reforme kao HDZ-ove prisile na sudstvo”, objavljenu 24. lipnja 2016.).

Dio Sessinih kolegica i kolega smatra dvojbenim Poslovnik Sabora prema kojemu je izbor predsjednika Vrhovnog suda moguć većinom glasova nazočnih u sabornici, a ne dvotrećinskom većinom kao kod izbora, primjerice, predsjednika i sudaca Ustavnog suda

Nakon ostavke ministra pravosuđa Ivice Crnića novi pravosudni ministar Miroslav Šeparović objavljuje da je odmah morao zaposliti 555 novih sudaca (bez ”komunističke prošlosti”).

Podsjetio bih, s obzirom na to da je Miroslav Šeparović danas predsjednik Ustavnoga suda, da je i on bio HDZ-u podoban za ministra pravosuđa nakon ostavke Ivice Crnića.

Oktroiranjem Sesse zatvorio bi se krug u potpunosti – HDZ-ovi sudski kadrovi bi bili predsjednik Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda, koji je po položaju ujedno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva.

Sramotno!

Đuro Sessa je kao HDZ-ov poslušnik bio namješten prvo kao sudac Općinskog suda u Velikoj Gorici pokraj Zagreba, potom nakratko kao konzul u Australiji, odakle se 1996. brzo vratio i postao predsjednik Općinskog suda u Zagrebu.

Od 2006. Sessa radi u Građanskom odjelu Županijskog suda u Zagrebu, a 2008. je izabran za suca Vrhovnog suda.

Takvu dužnosničku ”šetnju” si ne može omogućiti ”obični” sudac; imao je Sessa jak ”vjetar u leđa” koji ga je snažno gurao od dužnosti do dužnosti, eto, sve do nametanja odozgo i za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i kao povjerljivoga (!?) po položaju za predsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

Inače, Sessa je u javnosti poznat više po svojim medijskim istupima, a potpuno nepoznat po svojim presudama.

Izborom Sesse zatvoren je krug HDZ-ovih poslušnika na ključnim dužnostima u sudstvu.

Miroslav Šeparović, koji je kao HDZ-ov poslušni pravosudni dužnosnik ”preuzeo” fotelju ministra pravosuđa u Vladi Nikice Valentića odmah nakon ostavke Ivice Crnića, danas je (još uvijek) kao HDZ-ov poslušnik na dužnosti predsjednika Ustavnoga suda.

Šeparović i Sessa (uz Ivana Turudića) najistaknutiji su HDZ-ov poslušnički tim u sudstvu.

Šeparovićev ponovni izbor se HDZ-u u Saboru izjalovio. Čak su i u Saboru skužili da bi to ipak bilo previše – predsjednik Ustavnog i predsjednik Vrhovnog suda, svi lojalni HDZ-u.

Šeparovićev ponovni izbor u Ustavni sud Sabor je ipak nakratko odgodio na istoj sjednici na kojoj je odlučio da Đuro Sessa bude predsjednik Vrhovnog suda.

Postupkom oktroiranja Đure Sesse za predsjednika Vrhovnog suda HDZ i ”sateliti” u Saboru opetovano krše (i Ustavom) proklamiranu neovisnost sudskih vlasti u Republici Hrvatskoj (trodiobu vlasti)

Posebno su bile neukusne podvale s imovinskim karticama Đure Sesse.

Saborskom Odboru za pravosuđe dostavljene su nepotpune Sessine imovinske kartice od 2012. dalje, a one starije nisu jer su ”odložene u arhivi Ministarstva pravosuđa, pa u Državnom sudbenom vijeću nisu imali vremena pribaviti ih Odboru za pravosuđe”.

Mo’š mislit’.

Još srpnja 2015. zatražene su imovinske kartice Đure Sesse i Državno sudbeno vijeće ih je odbilo dati.

Sutkinja Silvija Sunčica Stubičar kojoj su odbili dati imovinske kartice Đure Sesse žalila se na odbijenicu povjerenici za slobodni pristup informacijama.

Povjerenica za slobodni pristup informacijama je uvažila žalbu sutkinje Silvije Sunčice Stubičar i ”naložila Državnom sudbenom vijeću da u roku 8 dana riješi zahtjev Silvije Sunčice Stubičar” (KLASA: UP/II-008-07/17-01/229 URBROJ: 401-01/06-17-01 od 6. travnja 2017).

Državno sudbeno vijeće je 19. travnja 2017. (dopisom PPI-11-15) odbilo zahtjev za uvid u imovinske kartice unatoč intervenciji povjerenice za slobodni pristup informacijama i to kao prvostupanjsko tijelo koje je pravno neprofesionalno na kraju svoje odluke ”zaboravilo” napisati pouku o pravnom lijeku.

Zbog zajebancije s imovinskim karticama Đure Sesse za sjednicu Odbora za pravosuđe i odbijanja da postupe prema nalogu povjerenice za pristup informacijama Državno sudbeno vijeće bi trebalo šutnuti nogom u guzicu.

Zbog pravno dvojbenih intervencija u svojstvu predsjednika Općinskog suda u Zagrebu, osobito u zemljišno-knjižnim predmetima, za Đurom Sessom se još do danas vuku brojni repovi.

Spomenut ću kuriozitetnu sudsku trakavicu zbog intervencije Đure Sesse u kojoj u znak solidarnosti Jerinu Malešević, bivšu odvjetnicu, kao tužiteljicu besplatno zastupa 72-oje kolegica i kolega odvjetnika.

Đuro Sessa naredio je (kao predsjednik Općinskog suda) prekoredno rješavanje zemljišno-knjižnog predmeta na štetu Jerine Malešević, a u korist sestre profesora (i kasnije dekana) Pravnog fakulteta u Zagrebu.

U tom predmetu je Đuro Sessa višestruko pregledavao sudski spis, donosio odluke u vezi s tim predmetom, iako je već znao da je predložen za svjedoka, a nakon što je u jednom trenutku već i bio pozvan za svjedoka, tu dužnost nije obavio jer je spis bio iznenada i na brzinu delegiran iz Općinskog suda u Zagrebu na Općinski sud u Velikoj Gorici pokraj Zagreba.

Sutkinja Jelena Rajić na Općinskom sudu u Velikoj Gorici (slučajno?) ne smatra više potrebnim Sessu saslušati.

Ivica Crnić je podnio ostavku na dužnost ministra pravosuđa jer su Milan Vuković, Ante Potrebica, Vladimir Šeks, Nikica Valentić, Franjo Tuđman i ostali HDZ-ovci odbili kandidate za suce Vrhovnog suda koje su nakon dugotrajnog i mukotrpnog usuglašavanja predložili sami suci te nametnuli ”svoje ljude”.

A i Sessa se odbija javno očitovati o razlozima koji su ga rukovodili da naredi postupanje na štetu jedne, a u korist druge stranke.

I tako ćemo i dalje, zahvaljujući svima koji na izborima glasuju za HDZ i kadrove poput Đure Sesse, živjeti u zemlji sa ovisnim umjesto neovisnim sudstvom.

Ponavljam, Bertrand Russell je rekao: ”Demokratski izbori su stupica za glupane”.

Republika Hrvatska je u bankrotu, nedemokratska i socijalno nepravedna, čiji građani nemaju osnovno ljudsko pravo na nepristranu sudsku zaštitu.

Hrvatska je zbog svega toga suočena i s problemima smanjivanja stanovništva.

Dokad ćemo tako?

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora