DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu

(Opaska uredništva: Kolumna ”Rogoborenja” se nakon ovog teksta ”gasi”. Ovo je drugi puta da Ivica Grčar gasi kolumnu na Autografu. Prethodno je prestao pisati, nakon 200 objava, kolumnu ”Imam pravo”. Unatoč vrlo predanom i napornom ”rogoborenju”, kolegu Grčara izuzetno frustrira što na izborima u Hrvatskoj već 30 godina pobjeđuju ”uvijek isti”. Autor je odlučio ”pričekati izborne promjene” i povremeno objavljivati tekstove u rubrikama Osvrt ili Odjeci. Mi mu se i ovoga puta iskreno zahvaljujemo na velikom doprinosu kulturi ljudskih prava, borbi za pravnu državu i na izuzetnom novinarskom doprinosu!).

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) izbjegavaju/odbijaju istražne postupke protiv pravosudnih dužnosnika zbog kaznenih djela krađe i prijevremenog izlučivanja/uništenja isprava iz sudskih arhiva i zemljišnih knjiga (gruntovnica).

Osnovano se sumnja da su počinitelji kaznenih djela uništavanja i krađe sudskih isprava (koje čuva pravosudna policija) suci i zemljišnoknjižni referenti, osobito u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

DORH i USKOK, prema hrvatskim propisima, trebali bi biti samostalna i neovisna pravosudna tijela ovlaštena i dužna postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela.

Sudeći prema praksi, međutim, DORH i USKOK nisu samostalna i neovisna pravosudna tijela. Očigledno državni tužitelji ne smiju/ne mogu pokretati postupke protiv pravosudnih i upravnih dužnosnika.

Sudeći prema praksi, međutim, DORH i USKOK nisu samostalna i neovisna pravosudna tijela. Očigledno državni tužitelji ne smiju/ne mogu pokretati postupke protiv pravosudnih i upravnih dužnosnika

Izuzetno DORH i USKOK povremeno priređuju operetne kaznene postupke protiv istaknutih dužnosnika, najčešće pokrenutima u biti radi obračunavanja koruptivnih klika kompromitiranih vlastodržaca.

U upravi i pravosuđu plaše se postupaka protiv upravnih i pravosudnih dužnosnika te na sve načine nastoje spriječiti informacije o sumnjama na kaznena djela dužnosnika.

Potpisanom novinaru je 22. rujna ove godine dostavljeno rješenje povjerenika za informiranje (KLASA: UP/II-008-07/10-01//53 URBROJ: 407-01/06-19-2). Tim rješenjem se 23 mjeseca nakon postavljenog upita odbija novinarova žalba zbog uskraćivanja prava pristupa informaciji (uvid i preslike pravno upitne pravomoćne sudske odluke I-1887/96 od 12. studenoga 1996. godine).

U obrazloženju rješenja navodi se: ”…tražena informacija se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama”.

Slično kao što ni ”novac nije imovina”.

Dalje mi se nije dalo čitati te birokratske mudrolije, jednostavno radi toga što je odgovor 23 mjeseca nakon postavljenog pitanja s novinarskog gledišta besmislica.

Istražujući paralelno dok su se u upravi i pravosuđu domišljali što se (ne) smatra informacijom novinar je pribavio dokumente koji dokazuju da su suci kriminalci iz Općinskog građanskog suda u Zagrebu protuzakonito izlučili/škartirali spomenutu sudsku odluku (I-1887/96) radi zametanja tragova.

I to je, po novinarovom mišljenju, bio pravi razlog organiziranog sprečavanja informacije u ovom slučaju.

Već sama potreba da su morali biti usvojeni propisi o pravu na pristup informacijama ukazuje na to da postoje oni koji u tobože demokratskom društvu sprečavaju informacije. Pritom je krajnje cinično da je pisanje i provedba propisa o fiktivnom pravu na pristup informacijama povjeravana onima kojima je u interesu sprečavanje informacija.

Kao novinar koji je otkrio krađu i uništavanje sudskih isprava, a nakon što su DORH i USKOK neistinitim državnoodvjetničkim ispravama pokušali izbjeći postupak kaznene istrage, dostavio sam javnoj tužiteljici EU-a i OLAF-u, te GRECO-u informaciju s priloženim dokazima o tome da u Republici Hrvatskoj DORH i USKOK izbjegavaju/odbijaju pokretati postupke zbog kažnjivih djela pravosudnih dužnosnika.

Da podsjetim, nakon otkrivanja krađe dokumenta iz zbirke isprava u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu podnio sam 12. ožujka 2019. godine kaznenu prijavu DORH-u.

Krešimir Bačić, zamjenik ravnateljice USKOK-a, dopisom umjesto odluke (dopis br. KR-Us-257/19 od 5. lipnja 2019.), preimenuje kaznenu prijavu u podnesak, pokušava dezinformirati podnositelja kaznene prijave da ”se uništene i ukradene isprave čuvaju u sudu na zakonom propisani način”, te da ”podnesak” stavlja ad acta.

Izuzetno DORH i USKOK povremeno priređuju operetne kaznene postupke protiv istaknutih dužnosnika, najčešće pokrenutima u biti radi obračunavanja koruptivnih klika kompromitiranih vlastodržaca

Nisam nasjeo, potom sam drugi puta uvidom utvrdio da rečenih isprava nema i da Bačić iz USKOK-a pokušava novinara obmanuti neistinitom državnoodvjetničkom ispravom.

Kao novinar/podnositelj kaznene prijave podnio sam DORH-u prijedlog za pokretanje postupka unutarnjeg nadzora rada Krešimira Bačića, zamjenika ravnateljice USKOK-a.

Zorka Fumić, zamjenica glavnog državnog odvjetnika, dopisom br. KR-DO-943/2019., izbjegava donijeti odluku o predloženom postupku unutarnjeg nadzora rada Krešimira Bačića i novinaru dostavlja dopis u kojemu obećava ”da će dobiti meritornu državnoodvjetničku odluku”.

Umjesto obećane meritorne državnoodvjetničke odluke novinaru/podnositelju kaznene prijave dostavlja se obavijest kompromitiranog Krešimira Bačića (br. KR-US-117/2020) da je kaznena prijava odbačena – bez ikakvog obrazloženja.

Tek na završetku tog Bačićevog pisamca upitna i opet neobrazložena tvrdnja da ”novinar/podnositelj kaznene prijave nema svojstvo oštećenika i nije ovlašten preuzeti progon po donesenom rješenju o odbačaju”.

Novinar nije nasjeo ni ovaj put.

Zašto, ili prema kojemu to propisu bi podnositelj kaznene prijave morao imati ”svojstvo oštećenika” kod prijavljivanja krađe sudskih isprava. Znači li to da kaznena djela u pravosuđu mogu prijavljivati samo osobe kojima korumpirani činovnik USKOK-a odobri da je ”osoba koja ima svojstvo oštećenika”!?

Nakon toga novinar/podnositelj kaznene prijave treći puta, uz dva svjedoka, obavlja uvid u zemljišne knjige i još jednom utvrđuje da isprava pod brojevima: Z-12881/96, Z-12882/96, Z-12883/96, Z-12884/96 i Z-12885/96 u zemljišnim knjigama nema.

I ponovno predlaže postupak unutarnjeg nadzora rada Krešimira Bačića, i proširuje ga prijedlogom unutarnjeg nadzora rada i Zorke Fumić.

S obzirom na praksu DORH-a da u takvim situacijama ”odloži predmet u neku ladicu”, novinar podnositelj kaznene prijave više ne čeka i dostavlja javnoj tužiteljici EU-a i OLAF-u, te GRECO-u sve dokaze o radu uhljeba iz DORH-a i USKOK-a koji ne mogu/ne smiju pokretati kaznene istrage protiv pravosudnih dužnosnika.

Iz GRECO-a su ljubazno odgovorili da nisu ovlašteni provoditi istrage, ali da su zabilježili (duly noted) informacije koje su im dostavljene.

Iz OLAF-a su odgovorili da će Ured javne tužiteljice EU-a početi raditi tek krajem ove godine. Ali, zamolili su dodatne detalje (npr., informacije o imenu ili referentnom broju EU projekta, ili potpore za sređivanje vlasničkih knjiga u Hrvatskoj, o shemi ili o uključenim osobama i sl). Istaknuto je još u odgovoru i da bez dostavljanja tih dodatnih detalja OLAF neće moći dalje ispitati navode iz pisma.

Predložio sam OLAF-u da dodatne podatke o referentnom broju EU projekta, ili o potporama za sređivanje vlasničkih knjiga u Hrvatskoj i potrošenim novcima nesrazmjernim razini implementacije tako financiranih projekata službeno zatraži od Vlade Republike Hrvatske kao tijela u sustavu EU-a.

Predložio sam OLAF-u da dodatne podatke o referentnom broju EU projekta, ili o potporama za sređivanje vlasničkih knjiga u Hrvatskoj i potrošenim novcima nesrazmjernim razini implementacije tako financiranih projekata službeno zatraži od Vlade Republike Hrvatske kao tijela u sustavu EU-a

Ipak, kao izraz dobre volje dostavio sam popis više ugovora s naznačenim novčanim iznosima koje sam kao novinar pribavio, kao i informacije (ne)implementiranoj razini projekata navedenih u spomenutim ugovorima.

No to je samo manji dio kojim sam raspolagao, a ostalo treba zatražiti od Vlade Republike Hrvatske i kreditora i davatelja potpora za sređivanje zemljišnih knjiga u Republici Hrvatskoj.

Podsjetio sam još jednom da u hrvatsko pravosuđe povjerenja nema 70 posto građana. Kao primjer, dostavio sam i link na novinske članke o krađi najatraktivnijih nekretnina u Hrvatskoj, osobito na obali Jadrana. Predložio sam da od neke press clipping tvrtke u Hrvatskoj OLAF naruči pregled objavljenih medijskih priloga o napadima na sustav vlasničkih knjiga u Hrvatskoj.

Sve to ukazuje na nevjerodostojnost javnih vlasničkih registara, kao i na činjenicu da kriminalne napade na javne vlasničke registre u Hrvatskoj zasad nitko kazneno ne progoni.

I napokon sam istaknuo da osobno nemam privatni pravni interes predlagati međunarodnu istragu, predložio sam to kao novinar u interesu javnosti, a kao neovisni novinar smatram da je moj posao završio objavljivanjem/plasiranjem informacija i pisma OLAF-u i EPPO-u, kao i GRECO-u.

Može li i hoće li OLAF dalje ispitivati navode i dokaze iz mojeg pisma, i priloženih dokaza, više nije pitanje novinarskog rada.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora