autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Nije u redu prisiljavati nevjernike da financiraju Crkvu

AUTOR: Drago Pilsel / 22.11.2026.

Provincijali i ekonomi isusovačkih provincija iz 18 zemalja Europe s riječkim nadbiskupom Matom Uzinićem govorili su o temi transparentnosti crkvenih financija na susretu u srijedu 11. studenog u Nadbiskupskom ordinarijatu u Rijeci.

Isusovce svećenike i njihove ekonomiste laike zanimala su iskustva nadbiskupa Uzinića s javnim objavama biskupijskih financijskih izvješća, što je praksa koju je od biskupa u Hrvatskoj jedini on pokrenuo. Tako danas još uvijek samo dvije (nad)biskupije javno objavljuju svoja izvješća, Dubrovačka (koju vodi mons. Roko Glasnović), u kojoj je mons. Mate prije bio biskup, te od prije tri godine i Riječka.

Gosti iz europskih zemalja izrazili su čuđenje što je nadbiskup Uzinić bio jedini biskup u Hrvatskoj koji objavljuje financijsko izvješće, a sada to, ponavljamo, radi i dubrovački biskup Glasnović, no svi su se složili da ne postoji univerzalni crkveni propis koji bi to nametnuo kao obavezu. Ipak demokratsko društvo se u mnogim segmentima pokazuje kao korektiv djelovanja Crkve pa je u nekim europskim zemljama objavljivanje financijskog izvješća uobičajena praksa, posebno tamo gdje se Crkva financira poreznim novcem.

Nadbiskup Uzinić objasnio je kako smatra da je transparentno djelovanje Crkve, pa tako i objava crkvenih financija, važno za uspješno ostvarivanje njezina pastoralnog poslanja.

Objavljivanjem financijskog izvješća javnosti se pokazuje čime se biskupija bavi i da novac koji dobiva od države i vjernika koristi za financiranje triju stavki koje su propisane i nužne za njezino poslanje: pastoralno djelovanje, uzdržavanje službenika i objekata te pomaganje potrebitima.

Opisao je iskustva od prije desetak godina kada je u Dubrovačkoj biskupiji, koju je zatekao u velikim dugovima (koji je iza sebe ostavio biskup Želimir Puljić), prvi put javno objavio financijsko izvješće.

”U početku je to novinarima bilo jako zanimljivo, kasnije je to postalo normalno i nije izazivalo toliku pozornost”, rekao je.

Dubrovačka biskupija bila je u specifičnoj situaciji zbog financijskih dugova što je bio jedan od dodatnih motiva za javno objavljivanje izvješća. Tako su zaustavljena nagađanja, a iz godine u godinu svima je vidljivo da se taj dug smanjuje.

Objasnio je da su transparentnost, savjetovanje i poštivanje procedura važni u financijskom poslovanju Crkve. ”Nekad se i s dobrim namjerama može upasti u probleme, ako se one loše provode zbog želje za brzom zaradom. To se događa kada se preskaču savjetodavna tijela, procedure odlučivanja i naročito, kada se radi netransparentno”, protumačio je nadbiskup.

Provincijali i ekonomi isusovačkih provincija boravili su od ponedjeljka 9. do četvrtka 12. studenog u Domu pastoralnih susreta u Lovranu na godišnjem susretu isusovačkih europskih provincijskih ekonoma. Oni predstavljaju 16 isusovačkih provincija u Europi, a na sastanku su sudjelovali i predstavnici Europske konferencije isusovačkih provincija iz Bruxellesa i predstavnici Generalne isusovačke kurije u Rimu. Godišnji susret prilika je za razmjena dobrih praksi, umrežavanje, jačanje suradnje i ostvarivanje brojnih projekata isusovačke redovničke zajednice.

No, vratimo se pitanju transparentnosti i odgovornost za novac u crkvenim financijama jer je to važno i jer netransparentnost smeta velikom dijelu hrvatskih građana, osobito one koji misle da treba doći do revizije tzv. Vatikanskih ugovora, počevši od onoga o financijskim pitanjima.

Kao dubrovački biskup Mate Uzinić je objavio detaljno financijsko izvješće najprije za 2017. godinu. ”Crkva”, pisao je tada Uzinić, pozivajući se na više mjesta na papu Franju (osobito na papino apostolsko pismo I beni temporali, motu propio od 4. srpnja 2016.), ”osjeća odgovornost da posvećuje najveću pažnju kako bi upravljanje vlastitim ekonomskim sredstvima uvijek bio u službi tih ciljeva (…) Odgovornost o kojoj je ovdje riječ usko je vezana uz transparentnost”.

Ključna poruka biskupa Uzinića je da odgovornost u upravljanju vremenitim dobrima uvijek treba pred sobom imati, kako one kojima su ta dobra upućena, tako i one od kojih su ta dobra prikupljena.

Uzinić ističe da Crkvu takvo upravljanje nužno mora pozivati na transparentnost ”kojima se javnosti omogućuje uvid u izvršene aktivnosti i njihove rezultate”.

Posljedice toga su, s jedne strane, ”razboritost u upravljanju” (što smo vidjeli da je nedostajalo u brojnim prilikama pa tako i u tzv. afera Prebendari, a što je dovelo do crkvene sankcije, do micanje cijelog tadašnjeg kolektiva prebendara i do postavljanje novog zbora prebendara od tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića), ali i ”kritičko preispitivanje vlastitih izbora, djelovanja i ponašanja, a s druge strane, rast povjerenja i veća vjerodostojnost” (što je preporuka više papinih dokumenata).

Nadbiskup Uzinić,  je tada bio, rekosmo, jedini član Hrvatske biskupske konferencije, dakle jedini ordinarij u cijeloj toj bulumenti ”biskupa-etičara”,  koji zaista živi etiku, koji ima odgovornost za javne stvari i koji je shvatio da valja polagati račune da sredstava, kako ih privatnih manjih ili većih donacija ili milodara, tako za sredstva koje Crkva prima iz proračuna Republika Hrvatske.

Sada je uz njega i dubrovački biskup Glasnović, ali zato što nastavlja uhodanu Uzinićevu praksu.

Promatrajući ponašanje biskupa Uzinića pred očima nam se materijaliziraju riječi apostola Jakova: ”Što koristi, braćo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela nema?” (Jak 2 14). I, naravno, moramo postaviti ovo fundamentalno pitanje: ako je Uziniću stalo do transparentnosti i do odgovornog upravljanja financijama, zašto to ne pokazuju nadbiskup Dražen Kutleša, predsjednik HBK i svi ostali (nad)biskupi?

Od samog početka otkako je potpisan Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima (9. listopada 1998.) stojim na poziciji koju zastupa riječki nadbiskup i koju ću i danas ovdje braniti; elem, to je bio jedan od mnogih razloga zbog kojih sam podržao kandidaturu pokojnog don Ivana Grubišića za ulazak u Sabor i vodio njegovu izbornu kampanju.

Kazat ću i kako sam od 1995. prestao financijski podržavati Katoličku crkvu u RH (crkvi kojoj nije stalo do ljudskih prava ne bi se trebalo davati novac). Ali već neko vrijeme supruga i ja, od zagrebačkih potresa osobito, podržavamo našu župu Čučerje.

Ali ću reći i ovo: sadašnji model financiranja Crkve smatram protuustavnim u smislu vršenja prisile prema građanima koji nisu katolici.

Dakle, još jednom: umjesto da se shvati kako traje kršenje prava onih koji se ne smatraju katolicima jer ih se, mimo njihove volje, harači da bi se uzdržavala Crkva koja je svoje zidove presvukla u oniks, povod za svoje prijedloge, nažalost, najčešće zastupaju ljudi koji ne razumiju dokumente Svete Stolice. Građane treba podučiti i pripremiti ih za život u demokraciji.

Svaki bi građanin samostalno trebao odlučiti hoće li iz svojih prihoda uplaćivati porez nekoj vjerskoj zajednici.

Crkveni harač nije dopustiv. Harač je namet koji je u doba Osmanskog Carstva morao plaćati svaki nemusliman stariji od 7 godina, a pojam dolazi od turske riječi ”harč” koja znači glavarina. U pejorativnom smislu, a ja ga tako ovdje koristim, baš na način kako se najviše rabi u narodu, harač je sinonim za otimačinu.

Mislim da se treba govoriti o haraču kad se, zahvaljujući navedenom Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske, svim nekatolicima stavlja ruka u džep da bi plaćali uzdržavanje jedne vjerske ustanove, što je osobito neprihvatljivo kad se to čini ateistima (ili agnosticima), a posve nemoralno kad se crkvena ustanova ne smatra dužnom položiti račune za dobiveni novac, kad joj financijski izvještaji, od same svih članova Hrvatske biskupske konferencije (osim navedenih biskupa) do najmanje župe, nisu transparentni i objavljeni na internetu i drugačije.

Kad bi postojala politička volja da se krene u reviziju toga Ugovora, trebalo bi imati na umu da je moguće uvesti njemački model. Ukratko, ako ste katolik ili luteran, plaćate porez, pa Ministarstvo financija vrši uslugu administracije toga novca. U poreznoj kartici građani izjavljuju ako su luterani ili katolici. Taj ”porez” nije obvezatan za sve. Ako ste ateist, na primjer, na vašoj će savjesti biti hoćete li ikomu pomoći ili nećete. Ako ste katolik ili luteran koji ne želi više plaćati, prestajete to raditi. Ispisujete se. Kraj priče.

Zaključno, koliko treba pozdraviti potez/praksu Uzinića i Glasnovića i zahtjevati isto ponašanje od svih ostalih (nad)biskupa, vrijeme je da Katolička Crkva u RH i Vlada pokažu znakove da razumije što znači demokracija i život u pluralizmu.

Poštovani čitatelji, ako vam osjećaj slobode govori da u Boga vjerujete, ali da ne želite financirati netransparentno upravljanje, slobodni budite uskratiti Crkvi pomoć jer, da, treba voditi računa o ”zajedništvu dobara”, ali je, prije svega, važnije živjeti u bratskome, dakle, odgovornome duhu.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

    •  Važna lekcija Pape Javieru Mileiu i zagovornicima trumpizma
    •  Papa: ljubav će spasiti svijet. Pouka o ubojstvu u Jankomiru
    •  Zašto mislim da za naših života Stepinac neće biti svetac
    •  Svatko, pa i vi koji ovo čitate, može biti mirotvorac
    •  Ako nisi u HDZ-u tvoje mrtve ne zarezuju
    •  Hoće li ovaj pontifikat trajati kraće nego što se mislilo?
    •  Što bi bilo da je Pavelić 1945. uhvaćen i isporučen Titu?
    •  Vidjeli smo Messija, možda najvećeg u povijesti
    •  Stepinac na sudu: 80 godina od izjave da mu je savjest čista
    •  Porfirijeva ljevica? Jandroković je sav zamazan od neistina

> Svi tekstovi ovog autora
  • Predstavnici srpskih organizacija odali počast žrtvama Vukovara u Zagrebu. "Palimo svijeće za sve stradale, poginule i one koji su patili tokom ratnih sukoba u Vukovaru i okolici. Sjećamo se svih koji su stradali i suosjećamo s onima koji ih se sjećaju", rekao je Milorad Pupovac.

    Load More
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • Ekumena – Laboratorij za dijalog

  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • vbz drago

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • vbz 5

  • vbz 6

  • vbz 7

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • Sonatino

  • Fragment

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • petrineknjige 3

  • petrineknjige 4

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • srednja europa 5

  • srednja europa 6

  • Golden Marketing 1

  • Golden Marketing 2

  • KS Perica

  • KS Ecclesia Cristi

  • Ks 1-1-1

  • KS Mardešić

  • ks 1-1

  • KS 1

  • KS 2

  • KS 3

  • Salesiani

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija