autograf.hr

Iz pouzdanog izvora saznajem: u jednoj (samo jednoj???) prigradskoj crkvi istaknut je plakat koji je moj informant dva puta pročitao da bi se uvjerio u zdravlje svojih očiju: Na plakatu ljupka djevojčica (djevojčica, a ne tinejdžerica ili mlada odrasla osoba) uzdignutim kažiprstom upozorava: Recimo NE rodnoj ideologiji!

Ovdje ne ulazim u estetsku kvalitetu zagrebačkog Adventa. Budući da je stranica ”European best destination” taj Advent već treći put proglasila ”najljepšim u Europi”, želim vjerovati da ”zvuci božićnih zvončića, mirisi medenjaka, kuhanog vina i raznih oblizeka,…” ispunjavaju potrebu posjetitelja za romantikom, uzbuđenjem, pozitivnom vibracijom i nostalgijom, te čestitam direktorici Turističke zajednice Grada Zagreba što […]

Samoubojstvo S. P. u haškoj sudnici pred televizijskim kamerama televizije nije moglo a da ne izazove šok i nevjericu te razne, uglavnom neprimjerene, usporedbe: austrijski dnevnik Die Krone, list malog formata (gdje se priprostiji građani smiju ispucati i tom se slobodom izdašno koriste) objavio je odmah usporedbu iz povijesti – sa samoubojstvom Reichsfeldmaršala Hermanna Goeringa, […]

Šutio sam kad su nacisti komuniste zatvarali, jer ja nisam bio komunist. Šutio sam i kad su se zatvarali sindikalci, jer nisam bio sindikalac. Šutio sam i kad su lovili Židove, jer ja nisam Židov. Kad su mene zatvorili, nije više bilo nikoga tko bi mogao progovoriti.

500.obljetnica luteranske reformacije preznačajan je datum europske povijesti da bi se u hrvatskoj javnosti onako ovlaš prešlo preko nje: nekoliko površnih napomena o tome kako je Luther 31.10.1517. pribio svojih 95 teza – o činu koji historiografski nije ni potvrđen. Luther se samo MOŽDA služio metodom svojih profesorskih kolega koji su najave svojih disputa objesili […]

Uz smrt Mladena Schwartza, antipoda Slavka Goldsteina Slučajnost i simbolika: kad je sahranjen Slavko Goldstein, umro je u Zagrebu još jedan Židov – Mladen Schwartz, bivši ”idejni vođa” Nove hrvatske desnice. On je u svemu bio Goldsteinov antipod: rabijatni antikomunist i antiliberal, koji je od devedesetih godina prošlog do prvog desetljeća novog stoljeća utisnuo Hrvatskoj […]

Kad se Hrvatska biskupska konferencija osjeća primoranom poslati delegaciju hrvatskoj Vladi, mora da na pomolu vidi velike opasnosti. Povod: (ne)ratificiranje Istambulske deklaracije o suzbijanju nasilja protiv žena i nasilja u obitelji. Opasnost: dokument Vijeća Europe sadrži pojam ”rod”, dakle počiva na ”rodnoj ideologiji”.

”Ugroze na koje se ne možemo pripremiti i koje ne znamo kako preduhitriti, ljudi ne shvaćaju ozbiljno”, upozoravao je poslijeratnu Europu bečki filozof Guenther Anders, ”filozof samouništavanja čovječanstva” (rođ. 1902. u Wroclavu, umro 1992. u Beču).

Sto posto se slažem s kritičarima programa svih hrvatskih TV postaja na Veliku Gospu, kao i danima prije i poslije 15. kolovoza. Ama baš sve su bile pune hodočasnika, misa, propovijedi, prigodnih izljeva pobožnosti vjernika i izjava za što će se oni sve moliti.

Širok krug štovatelja fra Bonaventure oprostio se s jednim od posljednjih svjedoka razdoblja u povijesti Crkve na ovim prostorima koje je bilo neponovljivo plodonosno i bogato karizmatičnim teolozima: sveučilišni profesor (emeritus) Bonaventura Duda kao ”pjesnik, poliglot, poznavatelj umjetnosti i vizionar boljeg i pravednijeg svijeta…

Javni mediji su bar registrirali vijest iz Vatikana da je Papa prefektu Kongregaciju za vjeru kardinalu Gerhardu Mülleru kratko poručio da mu neće produžiti petogodišnji mandat. Glas Koncila i emisija ”Mir i dobro” HTV-a tu vijest ne drže dovoljno važnom da se bar osvrnu na nju? Ili smatraju da vjernike ne zanima vatikanska personalna politika […]

Gledajući požare duž dalmatinske obale na TV-dnevnicima, prisjećamo se prigodničarskih i predizbornih govora o ”zajedništvu koje će Hrvatsku unaprijediti“. Prisjećamo se i proklinjemo političku elitu. S pravom, jer je zajedništvo pomoglo pobijediti požare, dok nositelji političkih odluka nisu nimalo tomu pridonijeli – oni su pokazali samo da su nazočni.

Državni praznici nisu samo državni praznici političkoj kremi i građanima – oni su praznici i crkvenim dostojanstvenicima (pri tome ne mislim na njih kao na građane, nego upravo na crkvene autoritete).

 Poruka pokojnog austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka Slučajno se podudaraju oproštaj od pokojnog austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka (koji ni u Hrvatskoj nije nepoznat) i dani nedostojnog cjenkanja koji završavaju ”brakom iz interesa” između dviju stranaka koje naizgled nemaju mnogo zajedničkog.

”Susjedi nikad ništa ne čuju, a onda se naknadno zgražaju i napadaju državu da ne radi svoj posao”. To je najčešća izjava svih koji se sada zgražavaju. Susjedi priznaju da su često čuli kako mali ”neutješno plače” (jedna od susjeda), druga je znala da je ”to dijete vapilo za ljubavlju”, pa mu je kupila igračku, […]

U svibnju se nižu godišnjice – miljokazi sloma fašizma – koje zadaju koliko radosti toliko i glavobolje zemljama čiji su narodi sudjelovali – dobrovoljni ili prisilno – u ratu Njemačkog Reicha. Komemoracija Hrvata, Slovenaca i predstavnika muslimana iz Hrvatske i BiH, spomen na tragediju u Bleiburgu i onu u obližnjem Viktringu (koja je zadesila slovenske […]

U kazalište idu građanska djeca prvenstveno zato da bi se ugledala u profinjeno ponašanje glumaca i glumica i stjecala društveni šlif. Kazalište je – tako sam i ja naučila –uz roditeljski dom, kinderštube i školu treći važan odgajatelj, budući da je već klasik Friedrich Schiller u svom eseju ”Pozornica kao moralna ustanova” učenje uz uprizorenu […]

Veliki tjedan i i Uskrs donekle su zasjenili značajni rođendan suvremenika koji, doduše, živi u dobrovoljnoj povučenosti, ali je duhovno prisutan i u životu Katoličke crkve i u vjerničkoj i ateističkoj javnosti – papa emeritus Benedikt XVI., Joseph Ratzinger, proslavio je na Uskrs (16. travnja 2017.) svoj 90. rođendan.

”Nikada neću zaboraviti događaj u Krakowu kada smo snimali Schindlerovu listu”, sjeća se predsjednik Jewish Film-Festival of Tolerance (JFF), hrvatski filmski producent, dobitnik Oskara (1993. za film ”Schindlerova lista” i 2001. za film ”Gladijator”) Branko Lustig, preživjeli nacističkog koncentracijskog logora.

Koliko još i kakvih argumenata moramo iznaći da katolički episkopat, kler i sveučilišni teolozi shvate i prihvate da su žene samosvojna bića i da postoje radi njih samih, a ne radi muškaraca!