autograf.hr

Državni praznici nisu samo državni praznici političkoj kremi i građanima – oni su praznici i crkvenim dostojanstvenicima (pri tome ne mislim na njih kao na građane, nego upravo na crkvene autoritete).

 Poruka pokojnog austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka Slučajno se podudaraju oproštaj od pokojnog austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka (koji ni u Hrvatskoj nije nepoznat) i dani nedostojnog cjenkanja koji završavaju ”brakom iz interesa” između dviju stranaka koje naizgled nemaju mnogo zajedničkog.

”Susjedi nikad ništa ne čuju, a onda se naknadno zgražaju i napadaju državu da ne radi svoj posao”. To je najčešća izjava svih koji se sada zgražavaju. Susjedi priznaju da su često čuli kako mali ”neutješno plače” (jedna od susjeda), druga je znala da je ”to dijete vapilo za ljubavlju”, pa mu je kupila igračku, […]

U svibnju se nižu godišnjice – miljokazi sloma fašizma – koje zadaju koliko radosti toliko i glavobolje zemljama čiji su narodi sudjelovali – dobrovoljni ili prisilno – u ratu Njemačkog Reicha. Komemoracija Hrvata, Slovenaca i predstavnika muslimana iz Hrvatske i BiH, spomen na tragediju u Bleiburgu i onu u obližnjem Viktringu (koja je zadesila slovenske […]

U kazalište idu građanska djeca prvenstveno zato da bi se ugledala u profinjeno ponašanje glumaca i glumica i stjecala društveni šlif. Kazalište je – tako sam i ja naučila –uz roditeljski dom, kinderštube i školu treći važan odgajatelj, budući da je već klasik Friedrich Schiller u svom eseju ”Pozornica kao moralna ustanova” učenje uz uprizorenu […]

Veliki tjedan i i Uskrs donekle su zasjenili značajni rođendan suvremenika koji, doduše, živi u dobrovoljnoj povučenosti, ali je duhovno prisutan i u životu Katoličke crkve i u vjerničkoj i ateističkoj javnosti – papa emeritus Benedikt XVI., Joseph Ratzinger, proslavio je na Uskrs (16. travnja 2017.) svoj 90. rođendan.

”Nikada neću zaboraviti događaj u Krakowu kada smo snimali Schindlerovu listu”, sjeća se predsjednik Jewish Film-Festival of Tolerance (JFF), hrvatski filmski producent, dobitnik Oskara (1993. za film ”Schindlerova lista” i 2001. za film ”Gladijator”) Branko Lustig, preživjeli nacističkog koncentracijskog logora.

Koliko još i kakvih argumenata moramo iznaći da katolički episkopat, kler i sveučilišni teolozi shvate i prihvate da su žene samosvojna bića i da postoje radi njih samih, a ne radi muškaraca!

Osvrt na tekst Drage Pilsela ”Stepinac je pravi autor ideje o mirenju ustaša i partizana” Ideja o “pomirbi čestitih ustaša i partizana” je baš onoliko suvisla koliko i pomirba ”čestitih nacista i komunista”. Ustvari, za takav apsurdni prijedlog se izvan Hrvatske (odnosno krugova koje spominje Drago Pilsel) nije ni čulo.

Je li sada 2017. ili pak 1991.? Sudeći prema diplomatskom rječniku, za hrvatsko-srpske odnose ne može biti dvojbe. Prizivanje ustaških očeva i djedova da bi se diskvalificirali politički protivnici nadživjelo je fizičku smrt onoga koji je taj rječnik iz 1945. godine oživio i prenio ga svojim političkim nasljednicima. Sada se tim rječnikom koristi srpski ministar […]

Kad je Donald Trump šokirao svojim nastupnim govorom, mislila sam da je dosegnuta granica onoga što si demokratski izabran političar može dopustiti, no da će se – u svakodnevnici – već ”smiriti” jer se zna da se predizborna borba nigdje, ponajmanje u SAD-u – ne vodi floretom, nego sjekirima. Nothing is as bad as it […]

Ispovijedanje grijeha i zabluda u cilju postizanja oprosta, rasterećenja od osjećaja krivice prastari je vjerski mehanizam. “Ispovijedam….” i “Moj grijeh, moj preveliki grijeh” uvodi u kršćansku liturgiju; svećenik je izgovara na stepenicama ispred oltara i to tek nakon ispovijedanja grijeha i molbe za oprost – upućenih i Bogu i svoj braći, svim sestrama.

”Svijet je umoran i iscrpljen”, ustvrdio je papa Franjo u svojoj Božićnoj poruci 2016. godine. Umoran i iscrpljen djeluje i on sam, koji je 17. prosinca u malom krugu proslavio 80. rođendan. I izaziva sjećanja na neke svoje primjedbe, uzgred nabacane, o tome kako bi i on mogao doći do zaključka da mu snage popuštaju […]

Gospodin biskup Košić je sisačkim domaćinima očitao lekciju – od vjeronauka u vrtićima preko HAVC-a i branitelja do problema s ”antifašistima”, od katastrofalne administracije do nezaposlenosti i odlaska mladih. I o tome kako je netko ”nama” (katolicima) ”ukrao Božić” u ime komercijalizacije i zabave zagrmio je biskup izazvan tim novim poganstvom.

Zacijelo su promatrači austrijskih izbora pod hitno morali prepravljati već unaprijed pripremljene komentare fokusirani na očekivanu pobjedu slobodarskog kandidata Norberta Hofera. Računalo se da će Trumpova pobjeda u Americi iznjedriti domino-efekt, djelovati kao vjetar u leđa europskim desničarskim populistima.

Okružnica ”Amoris laetita“, objavljena u travnju ove godine kao sažetak rezultata Izvanredne biskupske sinode o braku i obitelji (listopad 2014. – listopada 2015.), hvalospjev ljubavi i erotske ljubavi, bila je dočekana kao ”radosna vijest” za sve koji zbog kanonski nevaljanog braka žive u latentnom sukobu s Crkvom.

U njemačkom Bildzeitungu je na slici papa Franjo zajedno s protestantskim crkvenim dostojanstvenicima za posjeta Švedskoj. Te su novine papu Bergoglija nazvale ”Martinom Lutherom 2017. godine”. Njegovo sudjelovanje u slavljima prigodom početka proslave 500. obljetnice Lutherova objavljivanja 95 teza (o dilemi ”otkupljenje vjerom ili djelima”) svojevrsna je molba za oprost papinim prethodnicima, koji su – […]

”Politika može stvoriti pakao, no sasvim sigurno ne raj” (Jeanne Hersch, 1910.-2000.) Nova Vlada još nije zagrijala stolice – a već toliko lovorika za novog premijera! Neki komentatori već vide ”svitanje”, ”bolju budućnost”, procvat tolerancije, uključivost i optimizam.

Bilo je očekivati da će oduševljenje oko pape Franje kad-tad jenjati: On je svijetu pokazao čovjekoljubivo lice Crkve, Crkvu koja s taktom i tankoćutnošću shvaća probleme supružnika u kanonsko nevaljanima brakovima i s uvažavanjem govori o skupinama od kojih tradicionalni katolici rado dignu ruke, npr. o homoseksualcima, a prije svega Crkvu koja ponizno i skrušeno […]

”Ridikul” koji prijeti studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su se pobunili protiv dekana nije baš bezazlen tip. Njegov post pun agresivnosti i tendencioznosti sve je drugo, samo ne smiješan.