autograf.hr

Na letovima između Zagreba i Frankfurta, pa Frankfurta i Leipziga, te na aerodromima, u čekanju, pročitao sam knjigu “Između poslušnosti i savesti”, objavljenu u beogradskom Biblosu, u kojoj su sabrana predavanja, obraćanja i intervjui, uglavnom na teološke i društvene teme. U knjizi se živo raspravlja o temama slobode, odnosa čovjeka i Boga, te o tome […]

Pet puta su Hrvati (ili sedam, ta nisu glasali za Franju Tuđmana zbog njegova katolištva!) za šefa države birali političara koji ne ide u Crkvu, ne vjeruje, agnostik je, ateist ili ireligiozan… Zapravo, ako ćemo pošteno, samo jednom nam se dogodio mandat osobe koja se deklarirala vjernikom, to jest, katolkinjom – Kolinda Grabar-Kitarović se zove […]

Na ekumenskom putu nerijetko se nađemo na stranputici, pitajući se kamo (i uopće zašto) ići dalje. Jedan od važnijih putokaza uvijek sam nalazio u Prvoj poslanici Korinćanima: ”A sad ostaje vjera, ufanje, ljubav, ovo troje, ali je najveća među njima Ljubav”. Iz konteksta pisma svetog apostola Pavla – saznajemo da su nam Ljubav, Vjera i […]

(Pred)božićno je vrijeme, ulice su obasjane lampicama, a blagdanski ugođaj ispunjava zrak. Božić je u Hrvatskoj postao više od vjerskog blagdana, on je kulturološki događaj koji spaja ljude bez obzira na njihova uvjerenja. No ispod tog blještavila krije se stvarnost koja često ostaje skrivena: život kojemu je uskraćena njegova punoća.

U utorak, 10, prosinca, na dan kada je preminuo Alfred Nobel i na Dan ljudskih prava, u Oslu se uručuje Nobelova nagrada za mir. Odluka o ovogodišnjem dobitniku objavljena je u norveškom Institutu Nobel u Oslu: japanska organizacija Nihon Hidankyo osvojila je Nobelovu nagradu za mir 2024. godine “zbog napora da oslobodi svijet nuklearnog oružja […]

Nekoliko dana prije održavanja europarlamentarnih izbora u Hrvatskoj, u Tübingenu je umro Jürgen Moltmann, teolog nade. Kršćanstvo je religija nade, ta nada, dakle, nije politička nego povijesna i eshatološka kategorija. Kršćanstvo je bez nade tek nemušto prikrivena nihilistička metafizika. Moltmann je nadu vidio kao neprestani dolazak boga iz budućnosti, njegovu prisutnost u ljudskom životu odnosno […]

Dana 3. ožujka 2024. umro je Jürgen Moltmann (Hamburg, 8. 5. 1926.), njemački reformirani teolog, koji je veliki dio svoje karijere proveo kao profesor sustavne teologije na Sveučilištu u Tübingenu. Mnoge novinske agencije diljem svijeta prenose ovu vijest jer je Moltmann tijekom svojega života ostavio ogroman trag u teologijama svakoga kutka zemaljske kugle.

Donald Trump je prvi američki predsjednik koji se ikada suočio s krivičnim prijavama te je po slovu zakona bio prisiljen osobno se pojaviti na sudu u New Yorku i slušati teške optužbe o (zlo)namjernom krivotvorenju poslovnih zapisa u svrhu prikrivanja seksualne afere pred same izbore prije osam godina. Arogantni samopravednik Trump nije navikao na ulogu […]

(Opaska uredništva: U povodu preminuća njemačkog teologa Jürgena Moltmanna /Tübingen, 3. 6. 2024./ donosimo njegov esej o Teologiji nade u prijevodu Romana Karlovića). Bog nade A Bog nade napunio vas svakom radošću i mirom u vjeri da izobilujete u nadi snagom Duha Svetoga. (Rim 15,13) ”Bog nade”: to je jedinstveno. Boga se nigdje drugdje u […]

(Opaska uredništva: Objavljujemo razgovor s pokojnim luteranskim teologom, Jürgenom Moltmannom, koji je preminuo u ponedjeljak 3. Lipnja, a koji je Drago Pilsel vodio u rujnu 2008. u povodu Moltmannova dolaska u Zagreb i u povodu objavljivanja njegove fundamentalne knjige ”Teologija nade” u izdanju riječkog Ex Librisa).  Jürgen Moltmann je jedan od najznačajnijih i najplodnijih teologa […]

(Opaska uredništva: U ponedjeljak je preminuo veliki njemački teolog Jürgen Motmann /8. 4. 1926. – 3. 6. 2024. /, javio je Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik. Donosimo osvrt Miljenka Jergovića na Moltmannovu knjigu ”Raspeti Bog”. Uskoro ćemo objaviti In memoriam). *** Jürgen Moltmann, ”Raspeti Bog – Kristov križ kao temelj i kritika […]

Tiskovni ured HBK priopćio je u subotu da je Katolička Crkva (u Republici Hrvatskoj, op. D.P.), potaknuta povijesnom odgovornošću za biološki opstanak hrvatskoga naroda, okupila relevantne stručnjake koji traže konkretne korake u rješavanju demografske krize.

Odlazak velikog teologa i sjajnog pisca Hansa Künga podsjetio me na moje studentske dane u Njemačkoj potkraj šezdesetih godina prošloga stoljeća. Tübingen nam je uvijek bio privlačan sveučilišni grad pa smo s kolegom koji je imao svoj automobil kao ekumenski otvoreni teološki radoznalci znali odlaziti na Evangelički teološki fakultet slušati mladog, ali svojom ”Teologijom nade” […]

Moram početi preliminarnim upozorenjem kako ova kolumna nema apsolutno nikakve veze s mojim znancem Francisom Fukuyamom i njegovom kontroverznom neohegelijanskom tezom o kraju povijesti. Ovdje se radi o dalekosežnom značenju i eshatološkom dovršenju povijesti koje se temelji na uskrs(nuć)u Isusa Krista nakon njegove smrti na križu.

Jasno je da ljude od vjere, bilo da su kršćani, bilo da su muslimani, židovi ili nešto četvrto, ovo stanje s koronavirusom tjera da se temeljito preispituju. Preispituju se i ljudi bez vjere. Ja sam vjernik, ali i kršćanski teolog i, kao takav, ne prihvaćam tumačenja da nas Bog kažnjava.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). U našim evanđeoskim kršćanskim krugovima često se pita za najdraži ili životno najznačajniji biblijski ulomak ili citat, svojevrstni moto života.

VAŽNOST DIJALOGA U PLURALNOM DRUŠTVU (1) Govor na otvaranju Ljetne škole teologije u Dubrovniku Svijet se neprestano i ubrzano mijenja, ali i sve više povezuje. To dovodi do prožimanja i približavanja različitih kultura i svjetonazora. Različitost ideja je sve dostupnija, a time u društvu i sve prisutnija. Sve to, opisujući nam sveopću pluralizaciju života koja […]

Jürgen Moltmann, ”Raspeti Bog – Kristov križ kao temelj i kritika kršćanske teologije”, Ex Libris, Rijeka, 2005. Križ se ne voli i ne može se voljeti. Ovim riječima započinje knjiga “Raspeti Bog”, njemačkoga protestantskog teologa Jürgena Moltmanna, podnaslovljena kao “Kristov križ kao temelj i kritika kršćanske teologije”.

Suradnja kršćana i ateista, dijalog Crkve i marksizma: nakon 200 godina otuđenosti a sada bliskosti.  ”Lijeva politika bez angažmana kršćana? Neće ići.” Tu kategoričnu tvrdnju Drage Pilsela neka podjednako čuju Crkva i politika i prihvate da je prošlo vrijeme kad su se ljevica (komunisti i socijaldemokrati) i kršćani doživljavali kao ”vatra i voda” (prema Augustu […]

Demokracija je temeljno pluralistički politički sustav, sustav kakav autorizira i promovira slobodno izražavanje i cirkulaciju ideja, pluralnost stranaka i mnoštvenost prijedloga i odabira.

U našim evanđeoskim kršćanskim krugovima često se pita za najdraži ili životno najznačajniji biblijski ulomak ili citat, svojevrstni moto života.

Križ se ne voli i ne može se voljeti. Ovim riječima započinje knjiga “Raspeti Bog”, njemačkoga protestantskog teologa Jürgena Moltmanna, podnaslovljena kao “Kristov križ kao temelj i kritika kršćanske teologije”.

Nas nekolicina studenata teologije i filozofije sastajali smo se ranih osamdesetih na Katoličkom bogoslovnom fakultetu da bismo razgovarali o analogijama između kršćanstva i Marxovih Ranih radova, pa onda, nužno, i Moltmannove i Blochove misli. Moltmannove knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1971) bile su nam glavna literatura na kolegiju Eshatologija (barem kod o. Alfreda […]

Ključne probleme čovječanstva – bombu, klimatske promjene, migracije – ne mogu riješiti nacije, nego samo međunarodne organizacije, i to naročito nevladine, izjavio je sinoč u Zagrebu protestantski teolog Jürgen Moltmann, jedan od najuglednijih i najutjecajnijih teologa današnjice.

Odmah nakon Interlibera (kada svi ispucaju svoje izdavačke metke, u zatišju, topom ću se oglasiti) – imam knjigu. Izdanje VBZ-a pod nazivom ”U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo?”, a ovdje ću pokušati objasniti zašto sam odlučio sastaviti to djelo te zašto smatram da će ova knjiga biti hit.

Astronomska providnost je ove godine prevladala kršćansko-kalendarsku razjedinjenost, pa danas Uskrs slave zajedno i zapadno (katolici i protestanti) i istočno (pravoslavno) kršćanstvo. Tako bi trebalo biti svake godine, jer je Uskrs(li) samo jedan i jedincat, neponovljiv i ne(pot)kupljiv, svima dostupan, ali ničija isključiva svojina.

Da li bi Isus iz Nazareta odgovorio na molbu za intervju u povodu obljetnice njegova uskrsnuća? Kakvo blesavo i ukalupljeno pitanje! Ma Isus je (bio je i jest spreman odgovoriti svakom suvremeniku) zanimljiv svakom naraštaju, svakoj sredini i u svakoj situaciji. Pa On je za mene Alfa i Omega, početak i svršetak svega stvorenog!

Zdravo Zorane, čestitam vam na uspješnoj doktorskoj disertaciji. Molim vas da približite našim čitateljima što ste željeli poručiti svojom tezom, čime ste se bavili i zašto. Hvala vam na čestitkama. U svojoj doktorskoj radnji bavio sam se poimanjem smrti Boga kod Hegela, njemačkoga filozofa iz 19. stoljeća, i njegova utjecaja na ranu misao njemačkoga protestantskog […]

 Postavljam radno pitanje: Što preostaje Božjoj djeci bez platforme moći? Odnosno, pokušat ću pojasniti zašto je religijski etnonacionalizam najveća prepreka mirotvorstvu i međuetničkoj suradnji, odnosno ekumenskom i međureligijskom dijalogu na Balkanu. Ako to ne budem uspio sada, bit ću dovoljno kratak da o tome progovorimo u diskusiji. Želio bih da ona bude dobra i široka.

Istaknuti katolici su već dobivali Nobelovu nagradu za mir (redovnica Majka Tereza, na primjer, 1979. ili argentinski laik i borac za ljudska prava Adolfo Pérez Esquivel, 1980.), a dobivali su ga i drugi kršćani (anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, 1984.) i vjerski lideri (Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama, 1989.), ali ni jedan papa tu nagradu nije […]

”Jürgen Moltmann – Teologija: silazak u vražje krugove smrti”, ur. Zoran Grozdanov, Ex libris, Rijeka 2014.   (Redakcija autografa i ovim osvrtom Zorana Grozdanova poziva na praćenje izuzetne teološke konferencije časopisa Concilium u Sarajevu, od 9. do 12. lipnja, na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu). Predgovor Predmet istraživanja i tekstova u ovoj knjizi mogućnost je ozbiljenja […]

Piše: Drago Pilsel   Kako bi to bilo intervjuirati Isusa i što ga pitati? On nas najbolje poznaje i stručnjak je za svakojake krizne situacije. Prisjetimo se samo kako je to zabilježeno u Evanđelju po Mateju (14, 13-21), da je s pet kruhova i dvije ribe nahranio oko pet tisuća muškaraca, osim žena i djece, […]

Nakon prijevoda svjetski priznate i nagrađivane knjige Isključenje i zagrljaj: teološko promišljanje identiteta, drugosti i pomirenja (Stepress 1998.), te nakon knjige Zrcalo sjećanja: ispravno pamćenje u nasilnu svijetu (Ex libris, Rijeka, 2012.), na hrvatskom jeziku nedavno je objavljena knjiga Javna vjera – kršćani i opće dobro teologa Miroslava Volfa,