novinarstvo s potpisom
Već 34 godine, 22. lipnja, Crkva potaknuta od ustašonostalgičara slavi u Sošicama na Žumberku, pokraj jame Jazovke, misu zadušnicu ”za sve ubijene na tom mjestu”. Spomen pohod ”Jazovka” tradicionalno se organizira 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, koji je u Hrvatskoj državni praznik, a organizator je udruga Hrvatski obredni zdrug – Jazovka. Misu ove godine […]
Današnja ideja hrvatske nacije inficirana je virusom negacije i destrukcije jer joj je oduzeto pravo sjećanja na povijesne trenutke u kojima se ova ideja ozbiljavala. Jedan od tih trenutaka zbio se 22. lipnja 1941. godine kada se grupa Siščana organizirala u partizanski odred s ciljem suprotstavljanja fašistima i oslobađanja zemlje. Formiranjem Prvog partizanskog odreda u […]
Dana 22. lipnja u našoj se zemlji obilježava Dan antifašističke borbe. Toga dana, 1941. godine, u šumi Brezovica pored Siska osnovan je Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Je li prisutnost Andreja Plenkovića i drugih državnih dužnosnika na proslavi Dana antifašističke borbe u Brezovici nešto znače? Svakako znače, ako se to dogodilo, da je jedan hrvatski premijer konačno prisustvovao obilježavanju početka antifašističke borbe u Hrvatskoj.
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Je li prisutnost Andreja Plenkovića i drugih državnih dužnosnika na proslavi Dana antifašističke borbe u Brezovici nešto znače? Svakako znače, ako se to dogodilo, da je jedan hrvatski premijer konačno prisustvovao obilježavanju početka antifašističke borbe u Hrvatskoj.
Je li prisutnost Andreja Plenkovića i drugih državnih dužnosnika na proslavi Dana antifašističke borbe u Brezovici nešto znače? Svakako znače, ako se to dogodilo, da je jedan hrvatski premijer konačno prisustvovao obilježavanju početka antifašističke borbe u Hrvatskoj.
Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.
Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.
Mnogi (pre)glasni ustašofili, njihove udruge i ultradesničarski mediji žestoko osporavaju 22. lipanj kao državni praznik – Dan antifašističke borbe. A većina vladajuće stranke ga očevidno pokušava ignorirati ili smišljenom marginalizacijom potisnuti, odnosno prekriti nekim drugim, manje značajnim sadržajima.
Dan antifašističke borbe kao državni praznik odličan je povod da se kao društvo zapitamo što nam antifašizam danas uopće predstavlja i možemo li barem na ovom civilizacijskom pitanju postići minimalan društveni konsenzus?
Što je potpredsjednik vlade Damir Krstičević u utorak radio na Visu? Nije li zalutao na savezničko vojno groblje u Milni, gdje su američki i britanski diplomati odali počast vojnicima svojih nacija što su u Drugome svjetskom ratu poginuli oko Visa, boreći se protiv Hitlera i Ante Pavelića?
Poziv na svečano obilježavanje i proslavu Dana antifašističke borbe 22.lipnja u 19,30 na bivšem Trgu maršala Tita u Zagrebu Na taj dan obilježavamo 77. godišnjicu početka oružanog otpora fašističkoj okupaciji zemlje, otpora koji je prerastao u daleko najveću oružanu borbu na tlu okupirane Europe, a protiv vojski nacističke Njemačke, fašističke Italije i njihovih lokalnih saveznika ustaša […]
Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – preko Romanije”, napisao je Miroslav Krleža, još jedna hrvatska povijesna gromada, povodom smrti Josipa Broza 1980.
Od početka 1990-tih u Hrvatskoj se više ne obilježava dotadašnji Dan ustanka 27. 7., nego je, po izričitom Tuđmanovom zahtjevu, uveden kao državni praznik 26. 6. pod nazivom Dan antifašističke borbe. Od kada je ta promjena uvedena Dan ustanka se više službeno ne spominje, a razni revizionisti ustrajno ga pokušavaju oklevetati kao četnički ustanak.
Od početka 1990-tih u Hrvatskoj se više ne obilježava dotadašnji Dan ustanka 27. 7., nego je, po izričitom Tuđmanovom zahtjevu, uveden kao državni praznik 26. 6. pod nazivom Dan antifašističke borbe. Od kada je ta promjena uvedena Dan ustanka se više službeno ne spominje, a razni revizionisti ustrajno ga pokušavaju oklevetati kao četnički ustanak.
Izjavom o promjeni imena Trga Maršala Tita zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nije samo iskazao potpuni prijezir prema vlastitim riječima i stavovima, koje je zagovarao godinama pa i u protekloj kampanji, niti je samo pristao na ucjenu ekstremističke političke grupacije.
Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Predstavljanje Antifašističke lige Republike Hrvatske u Rijeci Na Dan antifašističke borbe, 22. lipnja 2015., s početkom u 19 sati, u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci održat će se predstavljanje Antifašističke lige RH.