novinarstvo s potpisom
Ovih dana se u istarskom Buzetu otkrivanjem nove spomen ploče i impresivnim znanstvenim skupom obilježila 500. obljetnica rođenja Stipana (Stjepana) Konzula Istranina (1521.-1579.), pisca, prevoditelja i filologa kroato-europskog značaja. U najnovijem broju Hrvatske revije (Matica hrvatska) je Alojz Jembrih, daleko najkompetentniji poznavalac Konzulova života i djela, tom obljetničkom prigodom objavio pregledni, kontekstualno situiran i sjajno […]
U povodu 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika u srijedu 9. rujna otkrivena je u Lutherstadt Wittenbergu, u njemačkoj saveznoj zemlji Sachsen-Anhalt, spomen-ploča ovom hrvatskom i njemačkom protestantskom teologu, crkvenom povjesničaru i filologu.
Ušli smo u jednu vrlo zanimljivu godinu u kojoj će Hrvatska rijetkim intenzitetom sudjelovati u kreiranju svog imidža u Europi i šire u svijetu. Počeli smo predsjedati Vijećem Europske Unije, a Rijeka je postala europska prijestolnica kulture.
U današnjoj Hrvatskoj, oštro podijeljenoj na političku desnicu i ljevicu, na vjernike i ateiste, na bogate i siromašne, teško je naći osobu poput Jadranke Brnčić koja će htjeti razumjeti jedne, druge i treće i pritom biti kritična prema svima i svemu što se protivi etičkim i humanim vrijednostima koje je sama sebi postavila.
U organizaciji Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju ”Matija Vlačić Ilirik” rimokatolička teologinja Elisabeth Schüssler Fiorenza u srijedu 16. svibnja održala je auli Sveučilišta u Zagrebu predavanje od naslovom: ”Feminism, Religion and Theology” (Feminizam, religija i teologija).
Feministička teologinja Elisabeth Schüssler-Fiorenza, najprije prevedena na hrvatski, sada dolazi osobno! *** U organizaciji Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik rimokatolička teologinja Elisabeth Schüssler Fiorenza održat će u srijedu, 16. svibnja, u 18 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14), predavanje Feminism, Religion and Theology (Feminizam, religija i teologija).
U televizijskim raspravama o Istanbulskoj konvenciji, pred najširom javnošću dogodilo se nešto čega inače u Hrvatskoj baš i nema: unutarcrkvena javnost. Kada je nakon zagrebačkog prosvjeda protiv ratifikacije konvencije na Hrvatskoj televiziji Kristina Pavlović, predsjednica konzervativne i Crkvi bliske udruge Grozd, rekla da se čuo glas hrvatskog naroda i vjernika, sugovornica Ana Raffai, katolička teologija […]
U vrlo poticajnom razgovoru našeg kolege Branimira Pofuka s četiri katolkinje, javne djelatnice, objavljenom u subotu u prilogu Obzor Večernjeg lista, od svih konstatacija koje su te laikinje izrekle izdvojio bih poprilično tužne riječni teologinje Lane Bobić koja kaže: ”Osjećamo se kao izbjeglice u vlastitoj Crkvi”.
Reformacija je duhovni pokret za obnovu doktrina i života Crkve u Europi šesnaestoga stoljeća. Kao početak reformacije slovi 31. listopada 1517. kad je njemački redovnik Martin Luther objavio svoje djelo Devedeset pet teza. U središtu reformacije bila je Biblija – Riječ Božja, Sveto pismo – koja je stoljećima bila zapostavljana u Rimokatoličkoj crkvi.
Ni sam Martin Luther tog znamenitog 31. listopada 1517. nije naslućivao što će se dogoditi objavom njegovih 95 teza. Neprovjerena priča – nastala 50 godina nakon Lutherove smrti – veli da ih je okačio na vrata crkve u Wittenbergu kako bi ih se dan prije Svih Svetih moglo javno pročitati.
Zoran Grozdanov i Nebojša Zelič (ur.), ”Vjera u dijalog – Sekularno i religijsko u dijalogu”, CeKaDe& Ex libris, Rijeka, 2017. Dopustite, na početku, istinitu anegdotu: zagrebačka je obitelj prije nekoliko godina posjetila rođake koji žive u Londonu. Domaćini su ponudili zajednički posjet njihovoj mjesnoj anglikanskoj crkvi, ne krijući da je jednom tjedno posjećuju iz stanovitih, […]
Jadranka Brnčić doktorirala je na Filozofskom fakultetu, a na Teološkom fakultetu ”Matija Vlačić Ilirik” u Zagrebu predaje biblijsku hermeneutiku i izborni predmet Biblijski simboli. Sudionica je kritičkih rasprava i okruglih stolova, poput onoga na šibenskom Festivalu alternative i ljevice (FALIŠ) s temom uloge Crkve u društvu (Tu bi trebala ići opaska da piše kolumne na […]
U svom osvrtu (u Glasu koncila) doktor Ivica Raguž primjećuje kako će njegov tekst izazvati podsmijeh mnogih ljudi. Ne, doktore Raguž, to što ste naveli u vašem tekstu Marijina poslušnost i žene danas neće izazvati podsmjeh, već sablazan. Sablazan, nevjericu i duboku tugu da jedan visoko obrazovan teolog, dekan KBF-a (u Đakovu) proizvoljno tumači biblijske […]
Jedna od tema nedavnog intervjua Ladislava Ilčića u emisiji ”Nedjeljom u 2” bila je i – sasvim očekivano – pitanje vjeronauka. Osobno me iznenadila spoznaja da je voditelj kurikularne reforme, mladi i obrazovani Boris Jokić, svoj doktorat posvetio pitanju nastave vjeronauka u školama.