autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Kutleša je neprijateljski usmjeren prema sekularnosti

AUTOR: Marko Vučetić / 21.08.2024.

Intervju zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, objavljen u Večernjem listu 14. kolovoza u dvobroju za Veliku Gospu, izazvao je mnoge reakcije. Nemam namjeru osporavati njegove stavove, ima ih pravo javno iznijeti, ali, isto tako, mora biti spreman i prihvatiti kritiku. Tako funkcionira demokratsko, pluralno društvo. Ono je bitno dijaloško, a dijalog podrazumijeva različite stavove, kritiku i […]

Sekularizam je smrtonosna ideologija i dar providnosti

AUTOR: Aleksandar Miljković / 01.01.2024.

Teško je zamisliti bavljenje s nezahvalnijom društvenom naukom od sociologije religije. Za sami početak, gotovo je nemoguće naći prikladnu (a u isto vrijeme funkcionalnu i univerzalnu) definiciju – što je to religija? A tek nakon i povrh toga dolaze brojne teorije, bezbrojne statistike, antropološka i sociološka proučavanja… s manje ili više uspjeha.

Uđimo, ja sam protiv!

AUTOR: Milan Rakovac / 12.12.2021.

Svi kao nešto sve ruše, a nitko ne zna tko koga ni zašto, važno je da se ruši. Naslov je izrekao Unamuno, neki njegovi slobodari drže skup u Madridu, dok falangisti ubijaju republiku. Kaže mu prijatelj: ”Uđimo!” ”Uđimo, ja sam protiv!” veli Unamuno. Ča je novega u svitu bilen? Štijen đornale, foje, naše i druge, […]

Glavno pitanje: što da se radi?

AUTOR: Damir Grubiša / 31.07.2020.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Što da se radi? Naslov je to romana Nikolaja Gavriloviča Černiševskog iz 1862. godine, koji je odigrao veliku ulogu u buđenju revolucionarne svijesti u Rusiji, pa je tako istim naslovom i Lav Tolstoj pisao, 1886. godine, o teškom socijalnom stanju u Rusiji, a Vladimir Iljič Lenjin pod […]

Glavno pitanje: što da se radi?

AUTOR: Damir Grubiša / 08.05.2020.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Što da se radi? Naslov je to romana Nikolaja Gavriloviča Černiševskog iz 1862. godine, koji je odigrao veliku ulogu u buđenju revolucionarne svijesti u Rusiji, pa je tako istim naslovom i Lav Tolstoj pisao, 1886. godine, o teškom socijalnom stanju u Rusiji, a Vladimir Iljič Lenjin pod […]

Glavno pitanje: što da se radi?

AUTOR: Damir Grubiša / 27.03.2020.

Što da se radi? Naslov je to romana Nikolaja Gavriloviča Černiševskog iz 1862. godine, koji je odigrao veliku ulogu u buđenju revolucionarne svijesti u Rusiji, pa je tako istim naslovom i Lav Tolstoj pisao, 1886. godine, o teškom socijalnom stanju u Rusiji, a Vladimir Iljič Lenjin pod tim naslovom 1901. zagovarao je stvaranje revolucionarne partije […]

Kriza EU – kriza autentičnosti

AUTOR: Jacqueline Bat / 21.02.2019.

U vrijeme kad nam se približavaju novi izbori za EU parlament, svi smo svjesni da je Europska unija onakva kako su je njeni osnivači zamislili u dubokoj krizi. Polovica EU zemalja (točno njih 14 od 28 ) ima manjinske vlade u čijim su konstelacijama male stranke koje bez velikih s kojima koaliraju ne bi bile […]

Mogu li ja kao kršćanka biti i liberal?

AUTOR: Jacqueline Bat / 13.01.2019.

Danas, kad u Hrvatskoj svjedočimo jačanju konzervativnih strujanja u Crkvi i društvu koja prate ritam većine postkomunističkih zemalja i nastojeći biti branom pred (post)modernitetom i liberalnom građanskom demokracijom, na globalnoj razini svjedočimo dubokoj krizi i liberalizma i kršćanstva istovremeno.

Filozofska kritika totalitarizma (4)

AUTOR: Ivan Koprek / 17.12.2018.

Polazište za filozofsku kritiku totalitarizama Činjenica da su se fašizam i komunizam sukobili ne treba nas zavesti na ideju da ne prepoznamo njihovu srodnost s obzirom na shvaćanje naravi ljudske osobe.

Prijetnja dolazi iz laboratorija – ”hakiranje” mozgova

AUTOR: Vladimir Pavlinić / 15.11.2018.

Moj vrijedni profesor hrvatskoga jezika, isusovac Josip Badalić nakon mature mi je za ferijalno štivo dao knjigu Ignaza Kluga ”Die Tiefen der Seele –  Moralpsychologische Studien”. Rekao mi je: ”Vidjet ćeš koliko griješimo kad ljude olako sudimo”. Njemački teolog, filozof i romanopisac obiljem je živih primjera ljudskih sudbina oslikao stanja duše što sputavaju osobu da […]

Zoran Đinđić: I filozof i političar (2)

AUTOR: Latinka Perović / 14.05.2018.

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * Zoran Đinđić je za tri godine (1971–1974) završio studije na grupi za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Iako su njegov talenat i filozofska radoznalost bili rano uočeni, a uz to je bilo poznato da je, osuđen uslovno na godinu dana, teško dolazio […]

Jacqueline Bat + Lana Bobić + Jadranka Brnčić + Marina Škrabalo = Crkva

AUTOR: Branimir Pofuk / 17.04.2018.

U televizijskim raspravama o Istanbulskoj konvenciji, pred najširom javnošću dogodilo se nešto čega inače u Hrvatskoj baš i nema: unutarcrkvena javnost. Kada je nakon zagrebačkog prosvjeda protiv ratifikacije konvencije na Hrvatskoj televiziji Kristina Pavlović, predsjednica konzervativne i Crkvi bliske udruge Grozd, rekla da se čuo glas hrvatskog naroda i vjernika, sugovornica Ana Raffai, katolička teologija […]

U Crkvi sam oblačio haljine i oslobodio se (trans)rodnih fobija

AUTOR: Branimir Pofuk / 11.04.2018.

Bilo mi je sedam ili osam godina. Najviše devet. Ne sjećam se točno dana. Ali jako dobro pamtim kako je izgledala prva haljina koju sam u toj dobi obukao. Zapravo, radilo se o kompletu koji se sastojao od do poda dugačke crne suknje i bijele čipkane tunike kao gornjeg dijela te kombinacije.

Religija i obrazovanje: bavi li se itko dostojanstvom osobe?

AUTOR: Jadranka Brnčić / 27.08.2017.

Djeca nam se vraćaju u školu. A vraćaju nam se i sjećanja na polemike u društvu oko vjeronauka i tzv. zdravstvenog odgoja u školama, polemike koje su i dalje ispolitizirane, polarizirane i, čini se, još daleko od toga da se pretvore u dijalog. Možda prigoda da opetovano razmišljamo.

Promašenost ideologija: istina o ljevici i desnici

AUTOR: Josip Kregar / 17.08.2017.

Najprije blagi uvod. Kad slušaš šlagere i ljubavne pjesme, u uho ti se uvuče neka melodija koju pjevušiš i koja ti ne ide iz glave. Pjesma ti se svidi i odzvanja dok miješaš boje, režeš luk ili guliš krumpire.

Uvod u turbo-neoliberalizam

AUTOR: Srećko Pulig / 03.04.2017.

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ne prestaje skandalizirati svjetsku javnost svojim potezima, pa tako i inzistiranjem da pod svaku cijenu održi na životu predizborno obećanje o zabrani ulaska muslimana u zemlju.

Vremena kada su Madžari rezali žicu

AUTOR: Miljenko Jergović / 01.11.2015.

Kad god se u ljeto i jesen 2015. u nas začuju, istina rijetki, glasovi grožnje nad ksenofobnom politikom Viktora Orbána i njegove vlade, odnekud se iz prikrajka jave oni koji će nas spomenuti na one dane 1991. i 1992, kada je Madžarska bez suvišnih pitanja i bez međunarodnih pritisaka i intervencija prihvaćala hrvatske izbjeglice iz […]

Sloboda ili totalitarizam

AUTOR: Dejan Jović / 27.08.2015.

Jedan od razloga problema kojeg ljevica ima u odnosu prema braniteljima – a pritom prije svega mislim na razne braniteljske organizacije i pojedince koji govore navodno u ime branitelja, jest u tome što ona (ljevica) nikada nije ni pokušala konstruirati neki svoj, autentičan narativ o 1990-ima. Preuzela je tuđmanistički, a to znači desno-nacionalistički narativ, koji […]

Je li SDP lijeva stranka?

AUTOR: Andrej Šimić / 17.04.2015.

Jednom kada reformski procesi započnu nadilaziti opseg koji je zadan nacrtom i idejama ishodišne baze, oni prestaju biti reformski i postaju revolucionarni. Ekonomski modeli koje nudi današnji SDP negiraju supstancu od koje su lijeve ideje i ideali sačinjeni. Iluzorno je kada sebe nazivaju ljevicom.

Slavoj Žižek: ”Želio sam postati šef tajne policije”

AUTOR: Dobroslav Silobrčić / 17.01.2015.

Piše: Dobroslav Silobrčić   Žižek je mit. “Enfant terrible” moderne svjetske filozofije. Mnogi ga obožavaju, neki mrze. Fenomenalan komunikator, ozbiljan istraživač, sjajno školovan i iznimno duhovit čovjek. U subotu 17. siječnja ima nastup u “Filozofskom teatru” u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ako ga želite slušati i gledati, jer Slavoj Žižek je sam po sebi […]

1989. nam se nije desila (5)

AUTOR: Dejan Jović / 13.01.2015.

Separatizam i unitarizam – i jedan i drugi vojnog karaktera – bili su načini da se izbjegne liberalizacija i demokratizacija Jugoslavije. Nezainteresirani za jugoslavensku 1989., lideri triju republika – Slovenije, Srbije i Hrvatske – odlučili su se da demokraciju prihvate samo tamo gdje su bili sigurni da imaju većinu. Sva trojica bili su (aktualni ili […]

1989. nam se nije desila (4)

AUTOR: Dejan Jović / 06.01.2015.

Iako je Slovenija ipak bila najliberalnija post-jugoslavenska država, ni ona nije bila pošteđena nekih od rečenih trendova. Na čelu promjena – makar djelomično, u kohabitaciji – je bio također komunist, koje je doduše bio nešto više liberalan, ali samo kad se radilo o Sloveniji, odnosno o teritoriji na kojoj je mogao računati na sigurnu većinu.

1989. nam se nije desila (3)

AUTOR: Dejan Jović / 30.12.2014.

S političkim promjenama nastalim nakon 1989. međutim, okolnosti se mijenjaju. S jedne strane, uvodi se politički pluralizam, te se povećavaju slobode političkog djelovanja i organiziranja – makar inicijalno i, u slučaju postjugoslavenskih država, ne bez rizika i ograničenja. No, s druge strane, riječ ”autonomija“ postala je ”problematična“, a ideja autonomije neprihvatljiva predstavnicima većine.

1989. nam se nije desila (2)

AUTOR: Dejan Jović / 23.12.2014.

U nastanku državâ koje njihovi narodi, zapravo, nisu htjeli treba tražiti uzrok trajne krize tih država. Takve države – kojih je karta svijeta prepuna – ostaju ”slabe“ ili ”polomljene“ od samog dana stjecanja nezavisnosti. Za njih često vrijedi ona gruba, ali ne i neistinita, latinska izreka (regula Catoniana): ”Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.

1989. nam se nije desila (1)

AUTOR: Dejan Jović / 16.12.2014.

Pred kraj ove godine, u studenom i prosincu, bilo je nekoliko konferencija kojima je obilježena 25-godišnjica 1989., godine koja u evropskoj novijoj povijesti ima veliki simbolički značaj. Nekako se uobičajilo da akademska zajednica slijedi kalendar jubileja i ”okruglih godišnjica“, pa je tako bilo i ovog puta. Centralno pitanje manje-više svih tih akademskih događaja bilo je: […]

Vreme bez alternative

AUTOR: Filip David / 28.10.2013.

U komunizmu, bar onom jugoslovenskom, posebno u kasnijoj fazi, nije se živelo tako loše. Većina ljudi mogla je da ide na godišnje odmore, da putuje u inostranstvo, kupuje strane knjige i časopise, zaposlenost je bila gotovo garantovana, kada je neko dobio posao, nije bilo te sile, radio-ne radio, koja bi mogla da ga makne sa […]

  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija