autograf.hr

Sreća se obično tiče živih, ali mrtav je Siniša Glavašević imao sreće s vlastitom uspomenom. Prestali su mu ime spominjati pri nabrajanjima vukovarskih martira. Zaobilaze ga kada bi mrtve Vukovarce koristili za utjerivanje patriotizma u kosti živih. Njegove književne tekstove ne deklamiraju na službenim recitalima. I ne ispostavljaju Sinišu Glavaševića za uzora suvremenim hrvatskim novinarima, […]

Jedno je opće mjesto u hrvatskoj politici, kad se govori o tome kako ćemo pisati zakone, fraza da ”struka treba imati glavnu riječ”. To je, dakako, solidan princip, u smislu da nam struka treba prezentirati stanje stvari, uputiti nas na ono što je doista bitno.

Prije nekoliko dana, Hrvatska narodna banka na svojim je stranicama objavila tekst pod naslovom ”Makroprudencijalna dijagnostika”, u kojemu se govori o rizicima za financijsku stabilnost u Hrvatskoj.

Brexit je jedna tužna posljedica perioda svjetske i europske politike u kojemu su, nažalost, carevali populizam, desni ekstremizam i nacionalistička mitomanija – kao i uvijek – na štetu svih. Ipak, najviše na štetu samog Ujedinjenog Kraljevstva.

Pitanje iz naslova ovog teksta nešto je o čemu ne mogu prestati razmišljati još od prvog potresa na Baniji, onog slabijeg.

Danas, više od sedam godina nakon pristupanja Hrvatske u Europsku uniju, šira javnost uglavnom je zaboravila kako je proces pristupanja izgledao.

Netom nakon napada na Markovom trgu, Andrej Plenković je u prvih nekoliko dana najavio oštar obračun s radikalizmom u Hrvatskoj. Međutim, njegovu odvažnu retoriku slijedio je muk.

”Bojane, našli smo ti djeda.” Prije nekoliko dana bila je godišnjica da je mog djeda Petra, po kojem je moj sin dobio ime, iz naše kuće u Vukovaru u nepoznatom smjeru odvela grupa naših susjeda srpske nacionalnosti, naoružanih, u društvu nekolicine nepoznatih muškaraca, također naoružanih.

Dritana Abazovića, čovjeka čije se ime od crnogorskih izbora naovamo spominje mnogo, i rijetko bez povišenog tona, upoznao sam u kasno proljeće 2009. godine. Obojica smo dobili stipendiju norveške zaklade Fritt Ord za sudjelovanje na ljetnoj školi Sveučilišta u Oslu.

Sjedim nedavno na kavi s dvojicom prijatelja i razgovaramo – a o čemu drugome? – o politici. Obojica mojih sugovornika pripadaju progresivnom dijelu političkog spektra, i svojim su potpisom podržali predsjedničke kandidature različitih kandidatkinja i kandidata, od centra na lijevo. Nakon što sam im rekao da sam svoj potpis dao Zoranu Milanoviću, povela se rasprava […]

Premala je zadovoljština Predragu Fredu Matiću za sve što je u životu prošao to što je od konc-logora dogurao do Europskog parlamenta. Lako je reći kako je njegova biografija scenarij koji bi i za Hollywood bio senzacionalni materijal, ali taj bi film svakako valjalo snimiti kako bi ga mogle pogledati i generacije koje dolaze.

O potrebi velikih reformi govori žena koja nije podržala ratifikaciju Istanbulske konvencije i koja nije rekla ni riječi u znak podrške ženama nakon izbijanja afere kiretaža. Da, riječ je o Kolindi Grabar-Kitarović, o ženi s nula rezultata, kako to ovih dana točno konstatiraju Dalija Orešković i Bojan Glavašević.

Prije nekoliko godina slovenski pisac Goran Vojnović napisao je u listu Telegram duhovitu komparativnu analizu slovenske i hrvatske stranačke politike. Slovensku stranačku politiku Vojnović je u tekstu usporedio s televizijskim talent šouom.

Postoje razni odlasci. Neki odu ne krijući da su drama queen, neki odu ne osvrnuvši se kao Clint Eastwood u svakom vesternu, ima onih koji užasno dosađuju pri definitivnom odlasku kao Wade Wilson kada umire, a neki sretnu komada na stepenicama i kažu – nisam ti rekao? Odlazim.

U posljednje dvije godine imali ste priliku čitati više od nekoliko mojih emocionalno intoniranih pisama u kojima sam pozivao da se zbrojimo, da iskreno razgovaramo i da stavimo interese Hrvatske i SDP-a ispred vlastitih.

Predsjednik Kluba SDP-a Arsen Bauk u srijedu je u Saboru u raspravi o Istanbulskoj konvenciji održao srčan, inspirativni govor i izazvao oduševljenje među svojim stranačkim kolegama.

Događaj je komičan, idiotski, zapanjujući i za ovu komičnu i idiotsku zemlju koja nas ne prestaje zapanjivati. Da je sedam osoba završilo pet dana iz rešetaka jer su pjevali nekakvu pjesmu, a pjesma, suprotno očekivanju nekog naivca, nije pozivala na vjersku, nacionalnu ili rasnu mržnju, nema u njoj ni Jasenovca ni Stare Gradiške, već je […]

Ne mogu vjerovati da Bojan Glavašević u životu nije barem načuo nešto o sudbini Andrije Hebranga oca i njegove obitelji. Lakše mi je vjerovati da mu je svijest bila sužena, a sposobnost suosjećanja zbog vlastitih trauma ograničena kada je Andriji Hebrangu sinu u televizijskoj emisiji izgovorio: “Ja sam u ratu u masovnim grobnicama izgubio oca, […]

Na samome kraju dolazimo do onog elementa koji je izazvao nastanak ovog eseja. Nedavno sam u novinama čitao o ideji promjene imena SDP-a i izbacivanju riječi ”partija“ iz njezina imena zbog prevelike asocijacije na Komunističku partiju.

Vodstvo stranke uvijek je bilo važno jer je predstavljalo lice koje javnost gleda. Preferencijalno glasovanje uvelo je element osobne odgovornosti i osobnog angažmana u hrvatsku politiku.

Politika je, u svojoj osnovi, rješavanje problema koje neka zajednica ima. Ako pogledamo zajednice gdje je SDP uspješan i gdje već godinama oblikuje lokalnu i regionalnu politiku (bilo samostalno, bilo s partnerima) vidjet ćemo da je riječ o zajednicama koje su prije svega dobro organizirane, učinkovite u detektiranju i rješavanju životnih problema svojih stanovnika.

…I dok se s njima hvata u koštac, treba razmišljati izvan kutije. U neke bitke u kojima smo već pobijedili trebamo ići opet jer je nužno opet ih voditi. Pitanje socijalne pravednosti je i dalje relevantno ali zahtijeva novi, drugačiji pristup.

Od mnogih kandidatkinja i kandidata za čelno mjesto u SDPu čuo sam frazu da se SDP treba ”vratiti“ socijaldemokraciji, nesumnjivo pod utjecajem svijesti o činjenici da je okretanje Trećem putu zapravo udaljavanje od „ortodoksne“ socijaldemokracije.

”Ukoliko ne želiš riješiti problem, osnuj povjerenstvo” glasi pravilo za kojim su kroz noviju povijest posegnuli mnogi političari na vlasti kad nisu imali hrabrosti iznijeti jasan stav o nekom problemu.

Nulta točka: razmišljanje izvan lijevo-desne političke kutije U jednom televizijskom gostovanju prije nekoliko godina, Nino Raspudić je rekao kako smatra da ”lijevo“ i ”desno“ u vremenu u kojemu živimo više nisu adekvatni deskriptori za političke opcije.

Prvi korak za rješavanje problema je priznanje da problem postoji. Zato recimo to na glas: SDP, kao stranka, već jako dugo funkcionira sve lošije i lošije.

Nakon što je objavljeno da je Bojan Glavašević, nekadašnji pomoćnik Freda Matića u Ministarstvu branitelja i omiljena meta Đure Glogoškog, Josipa Klemma i ostalih kampera iz Savske, mogući SDP-ov kandidat za ministra kulture, u dijelu takozvane kulturne ili kulturnjačke javnosti pojavili su se i oni što ih jako smeta činjenica da potencijalni Hasanbegovićev nasljednik nije […]

Poštovani gospodine Plenkoviću! Odlučio sam obratiti Vam se nakon što sam na portalu Jutarnjeg Lista vidio fotografiju g. Zlatka Hasanbegovića, člana Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice, na kojoj pozira pored zastave koja je ”nekanonska” varijacija hrvatske trobojnice, sa slovom ”U” istaknutim unutar riječi ”Frankfurt”, napisanoj unutar gornjeg dijela zastave. Umjesto službenog grba naše domovine, na toj […]

Ivana Bodrožić, ”Rupa”, Ljevak, Zagreb, 2016. Ivana Bodrožić napisala je novi roman, znakovita imena ”Rupa“. Promocija knjige dogodila se, slučajno (ukoliko, dragi čitatelji, vjerujete da slučajnosti uistinu postoje), na isti dan kad i veliki prosvjed protiv cenzure ”Za satiru – spremni“;

Kako ste mogli, pa to je državna imovina! –  u pravdoljubivom je gnjevu napala drčna novinarka bivšeg pomoćnika ministra branitelja Bojana Glavaševića, a njezina Nova TV prilog još furioznije najavila kao skandal.

Posljednje tri godine obnašao sam dužnost pomoćnika ministra branitelja. Braniteljskoj populaciji i sam pripadam – moja obitelj je iz Vukovara, odakle smo 1991. godine prognani. Otac mi je bio hrvatski branitelj, ratni izvjestitelj ubijen na Ovčari, djed i prabaka su mi civilne žrtve rata. Djed s majčine strane je također hrvatski branitelj i logoraš. Braniteljska […]

”Tamo su već bila trojica. Jedan od njih određivao je koji će redoslijed biti. Tu noć na Olajnici silovala su me šestorica… mučili su me na sve načine… U istom prostoru bila je moja šestogodišnja sestra i osmomjesečna kćerka koja je jako plakala. Na to je jedan iznerviran na nju bacio vojničku jaknu da je […]

Moglo bi se možda reći – comedia e finita, no to je samo djelomično točno. “Povijesni sastanak” hrvatskog premijera sa suradnicima i vođama prosvjednika “šatoraša” iz Savske bio je doduše završna epizoda prve etape pobune dijela branitelja protiv aktualne vlasti, no svakako ne i završna klapa sapunice koja traje već sedam mjeseci. Jer, u izbornoj […]

Napomena uredništva: zbog bolesti autorice ponavljamo raniju kolumnu.   Horvat je jedno od najčešćih prezimena u Hrvata. Pripada grupi prezimena (poput Rus, Nemec, Slovak) nastaloj prema pripadnosti određenom narodu. Horvat je, nema spora, jedno od starohrvatskih prezimena.

Vojislav Šešelj je ratni zločinac.   Odgovoran je za nebrojena zla u Vukovaru, Voćinu, Bosni i Hercegovini i nizu drugih mjesta. Gdje god je djelovao, Šešelj je sijao zlo, nesreću i smrt. Činjenica da je trenutno na slobodi travestija je pravde, i pokazatelj da Haški tribunal nije dorastao misiji zbog koje je osnovan.   Reakcija […]

Toliko dugo već stožeraši, šatoraši i njihovi medijski logističari razvlače svoju omiljenu priču o Bojanu Glavaševiću koji, po njima, nije dostojan ni svojega oca ni njegove žrtve, da je bilo samo pitanje trenutka kada će nasrnuti i na ono u ime čega, verbalno i bukvalno, cipelare nedostojnoga mu sina – na lik i djelo Siniše […]

Ja ne mrzim – na tako imenovanom Facebook profilu podrške Bojanu Glavaševiću, kreiranom neposredno nakon njegova nedjeljnog intervjua HTV-u, roje se tisuće lajkova i pohvala. Mladi pomoćnik ministra branitelja postao je točka okupljanja svih koji se “zalažu za toleranciju, dijalog i konstruktivnu budućnost”. Lice Hrvatske koja ne mrzi. A i tata bi se imao razloga […]

”I ja sam žrtva rata, ne bih mogao nikad izjednačiti žrtvu i agresora”, izjavio je Bojan Glavašević u HTV-ovoj emisiji Nedjeljom u 2. I meni je to savršeno jasno. Nažalost, onim braniteljima u Savskoj 66 i onim pozerima koji se tamo dolaze samopromovirati i/ili rušiti Vladu galamom na ulici – nije.   ”Retoričko pitanje je […]

Pokušaj suicida 50-godišnjeg zagrebačkog ratnog veterana koji se u ponedjeljak navečer polio benzinom i zapalio ispred zgrade Ministarstva branitelja na Savskoj cesti nova je eskalacija, no bojimo se ne i klimaks potpuno apsurdnog i do krajnje mjere iracionalnog prosvjeda koji se već danima odvija u šatorima ispred zgrade u Savskoj.   Prosvjed koji je otpočeo […]

Pomoćnik ministra branitelja na jednom je skupu izrekao poznatu činjenicu kako mnogo naših branitelja boluje od posttraumatskog stresnog poremećaja, dok je među vojnicima na neprijateljskoj, srpskoj strani, zanimljivo, taj psihijatarski fenomen rijedak.   Oba su ova podatka nesumnjiva, statistički neumoljiva, prosta ko pasulj, ali su tako uznemirila nekoliko stotina nekadašnjih ratnika da oni u hladnim […]

Tužnoga 25. kolovoza 1991. godine počelo je neprekidno (tromjesečno) granatiranje grada. Prema podatcima vukovarske Opće bolnice 1624 osobe, a među njima 12 djece, ubijene su u srpskoj agresiji na Vukovar 1991. godine, a ranjeno je više od 2500 ljudi. Prema podatcima Ministarstva zdravstva 19 100 civila bilo je na području Vukovara 19. studenoga 1991. godine, […]

Bojan Glavašević, pomoćnik ministra branitelja Razgovarali: Zdravko Zima i Drago Pilsel   Bojan Glavašević je Vukovarac i često voli naglasiti da mu je duh još uvijek u tome gradu i, dakako, u masovnoj grobnici na Ovčari, iz koje je 1997. izvučen njegov mučki ubijen otac, odvažan i legendarni vukovarski radijski novinar Siniša Glavašević. Studirao je […]