novinarstvo s potpisom
Postavljam sebi brojna pitanja ovih dana. Kako to da je nasilje postalo svakodnevna pojava? Kako to da se svijet višestruko polarizira na zlo i dobro? Zašto se dogmatska svijest pojavljuje kao dominantna u svjetskim narativima? Kako to da se u demokratskim sredinama kažnjavaju umjetnici, često i oni davno umrli, neizvođenjem njihovih djela ili neuručivanjem u […]
Često se posljednjih tjedana govori o tome kako neki visokopozicionirani političari za vrijeme mandata bivaju promovirani u viša znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja. Također postoji i trend stjecanja doktorata znanosti kod političara. Oni bi se uz svoj normalni angažman trebali baviti i znanstvenim radom.
”Halo, direktore, danas smo proizveli 25 posto više nego jučer. Odmah ti šaljem fakturu. Usput da znaš, kupili smo taj plin po tržišnim cijenama, pa ti šaljem i potvrdu o uplati cijelog iznosa. Da uštedimo na transportu, najbolje da taj plin ostane kod nas.”
Čudna smo mi ekipa. Kada smo nakon velikog uspjeha naše nogometne reprezentacije euforično proslavili drugo mjesto na svijetu, doživjeli smo hladni tuš. Ubrzo nakon završetka Svjetskog prvenstva, reprezentacija je nastupila u Ligi nacija i utakmicu sa Španjolskom izgubila rezultatom 6:0. Reakcije su se svodile uglavnom na to da je momčad naprosto prošla katarzu u Rusiji, […]
Nekada davno, u sedmom razredu osnovne škole, nastavnica biologije naučila nas je što znači izraz tabula rasa. Svidjela mi se ta ideja da se djetešce rodi neispisane ploče sjećanja i da se ona polako popunjava svakim novim udisajem.
Svijet se ubrzava. Nitko više ne stiže sve ono što bi želio. Vijesti postaju samo naslovi. Romani postaju kratke poruke. Život se kondenzira u reality televizijskim programima. Tragedije svih dimenzija serviraju se između reklama koje pokazuju neopisivo sretne i zadovoljne ljude.
Krajem svake godine objavljuju se liste najznačajnijih otkrića ostvarenih u toj godini. Tako se i u časopisu Physics World pojavila lista od deset najznačajnijih postignuća u području fizike, onako kako su to ocijenili urednici koji pokrivaju različita područja fizike. Značaj nekog otkrića može biti u otkrivanju nekih osnovnih procesa ili fenomena ili, pak, u njegovom […]
Hrvatska je puna domoljuba. Ima ih raznih vrsta, ali jedno im je zajedničko. Sve bi oni dali za domovinu. Mnogi od njih joj i daju sve ono što mogu. Ne kažem da su svi toliko nesebični, no ima ih. I mladih i starih. Uzmimo, na primjer, domoljuba koji sjedi pred televizorom, zadovoljan i sretan, jer […]
Starija čeljad, i ona koja nisu samo gunđala, često gunđaju kako je prije bilo bolje. Ljudi su bili veseliji, radna mjesta su bila stalna, zrak je bio čišći, ljudi su se više kretali i međusobno družili, bilo je manje kriminala i ubojstava, djeca su bila pristojnija, ukratko, ovo danas mnogo je gore od onoga jučer.
Kažu neki da svatko, da bude i ostane normalan, mora uspostaviti vlastitu ravnotežu između želja, očekivanja i svojih okolnosti koje, između ostaloga, uključuju i sposobnost, obrazovanje, imovinsko stanje i upornost.
Jeste li se zapitali, ali samo ako imate barem četrdesetak godina, koliko ste telefonskih brojeva nekada znali napamet? Probajte se sjetiti koliko ih danas znate. Danas su prenosivi telefoni (”glupi” i ”pametni”) preuzeli posao pamćenja brojeva.
Bilo je to davno, u ono doba kada nije bilo radija, televizije, interneta, automobila, željeznica i ostalih novotarija koje krase ovo što zovemo civilizacijom. U zabačenom kutku kontinenta, usred guste goleme šume, nalazilo se malo kraljevstvo kojim je vladao, kako to i priliči, jedan kralj. Imao je on tri sina, dva pametna i trećeg budalu. […]
Kada je pao Berlinski zid i s njim socijalistička društvena uređenja Istočne Evrope, učinilo mi se da će u povijesti nestati i knjige koje su na maestralan način opisivale ta društva. Među njima, meni je najdraži bio roman ”Zlatno tele” Iljfa i Petrova. Za one koji nisu čitali, a takvih je vrlo malo među nama […]
Oduvijek su stariji s negodovanjem gledali i slušali mlade oko sebe i žalili se kako je u njihovoj mladosti bilo puno više poštovanja prema starijima, s mnogo više pristojnosti u svakodnevnom ophođenju.
Ratovi donose mnoge tragedije u društva i pojedinačne sudbine. Dok u početku sukoba postoji niz nijansiranih mišljenja o uzrocima, krivcima, povodima i uzrocima, sam čin rata svojim razaranjima, žrtvama i počinjenim zločinima briše sve nijanse i ljude, htjeli – ne htjeli, stavlja na ovu ili onu stranu ograde.
Kažu da je Čehov jednom rekao, osobno to nisam pročitao, ako se u prvom činu pojavi puška, u trećem će sigurno opaliti. Svijet je neprekidno pozornica u čijim se dijelovima istovremeno igraju sva tri čina, a koji od njih gledate ovisi o mjestu u gledalištu koje može istovremeno biti i sama pozornica.
Otprilike svakog sata u Hrvatskoj se otkrije nova svinjarija učinjena od takozvane elite političke, gospodarske, akademske i odabranih pučana. I svaki sat poštenog čovjeka uhvati muka i jad. Mnogi naprosto odlaze jer ne vide nikakvu budućnost u zemlji slabe pravne sigurnosti, razgranate korupcije i loše plaćenih poslova za ogromnu većinu stanovnika.
Građanin Šura Balaganov jednog je popodneva osjetio da nešto nije u redu. Osjećao je neku čudnu vrućinu, a srce mu je lupalo ubrzano kao nikada prije. S disanjem također nešto nije bilo kako treba. Disao je plitko i ubrzano, usta su mu se osušila i uz strah ga je uhvatila i drhtavica.
Koji put imam dojam da je već sve napisano i rečeno i da je besmisleno dalje tražiti smisao tamo gdje su ga već mnogi našli, a još besmislenije tamo gdje su ga mnogi tražili i nisu ga našli jer ga zapravo i nema. Svijet u kojem živimo mogao bi biti bolji, ali i lošiji ovisno […]
Posljednjih nekoliko dana svijet su potresale vijesti o značajnom rastu cijena nafte i plina. Evropa koja jako ovisi o uvozu ovih energenata je posebno pogođena, naravno ne jednako u svim članicama Unije jer su najrazvijenije od njih značajan postotak osigurale u domaćim obnovljivim izvorima električne energije. Time su smanjile emisiju stakleničkih plinova ispod dogovorenih kvota.
Nebo je plavo, bez oblaka, puše lagani povjetarac, bicikl juri niz brdo, a ja na njemu donosim vrijednosne sudove o stazama na koje bih mogao skrenuti. Uletim tako u gustu šumu na stazu što vodi uz desni rub Limskog kanala kad me nešto kod leđa bocne dva, tri puta. Znam, to je stigla neka poruka […]
Kao država imamo visoki ugled kod svih evropskih pa i svjetskih žmuklera. Inače pristojan građanin Austrije, Mađarske ili Njemačke u nama vidi eldorado za svoje građevinske i poduzetničke poduhvate.
Povijest razvoja civilizacija puna je primjera otkrića koja su ubrzala razvoj pojedinih društava, dala im veliku prednost u sukobima i osvajanjima, gurnule ekonomije na nove visoke razine. Vrlo rijetko su ljudi postavljali pitanja o stvarnoj cijeni korištenja tih otkrića. Nažalost, dugoročna šteta nekih ”spasonosnih” pronalazaka pokazala se vrlo velikom.
”Pješake treba voljeti”, prva je rečenica romana ”Zlatno tele” Iljfa i Petrova. Povijest nam pokazuje da se ta ljubav s vremenom smanjivala sve do današnjih dana kada u prenapučenim gradskim centrima umjesto o ljubavi možemo govoriti o netrpeljivosti automobilista, romobilista i biciklista prema pješacima i pješaka prema njima.
Evo, doživjeli smo još jednu veliku akciju hapšenja. Tri suca i jedan poduzetnik lišeni su, privremeno, slobode jer su pod sumnjom da su korumpirani. Publika je uglavnom zadovoljna jer se eto u pravosuđu počelo čistiti, političari sada mogu upirati prstom u one druge kao odgovorne za takvo stanje, a oni koji malo duže pamte ostaju […]
Uglavnom u doba kada se započnu razgovori o novom zakonskom uređenju sektora znanosti i visokog obrazovanja otvara se i pitanje akademske, preciznije, sveučilišne autonomije.