autograf.hr

Apokaliptična vizija svijeta predstavljena u filmu ”Djeca čovječanstva” ljudskom rodu ostavila je nekoliko desetljeća da se suoči s vlastitim, polaganim izumiranjem izazvanim činjenicom da su žene postale neplodne iz misterioznog, nikada utvrđenog razloga. Tako je koncem 2027. godine kada započinje radnja proteklo već 18 godina otkako je rođeno posljednje dijete. Bio je to Diego Ricardo, […]

(Opaska uredništva: Objavljujemo razgovor s pokojnim luteranskim teologom, Jürgenom Moltmannom, koji je preminuo u ponedjeljak 3. Lipnja, a koji je Drago Pilsel vodio u rujnu 2008. u povodu Moltmannova dolaska u Zagreb i u povodu objavljivanja njegove fundamentalne knjige ”Teologija nade” u izdanju riječkog Ex Librisa).  Jürgen Moltmann je jedan od najznačajnijih i najplodnijih teologa […]

Je li nada, kako je to smatrao Friedrich Nietzsche, naše najveće zlo? Ne nastaju li iz toga najvećeg zla sva ostala, manja zla, odnosno, nismo li u stanju tolerirati sadašnje zlo zato što iščekujemo (nadamo se) da će ono jednom, u nekoj budućnosti, samo od sebe ili po nekome drugome biti prevladano? Iako i vi […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora i aktualnosti teme). Kroz cijelu ljudsku povijest ratovi su bili zrcalo društvenih i ekonomskih odnosa. Kako ranije, tako i danas. Gotovo da nema ni jednoga ”zaostalog” plemena, ali ni jedne ”moderne” nacije čiji članovi, pojedinačno ili kolektivno, nisu ratovali s drugim ili međusobno, koji nisu dragovoljno ili […]

Starija čeljad, i ona koja nisu samo gunđala, često gunđaju kako je prije bilo bolje. Ljudi su bili veseliji, radna mjesta su bila stalna, zrak je bio čišći, ljudi su se više kretali i međusobno družili, bilo je manje kriminala i ubojstava, djeca su bila pristojnija, ukratko, ovo danas mnogo je gore od onoga jučer.

Kažu neki da svatko, da bude i ostane normalan, mora uspostaviti vlastitu ravnotežu između želja, očekivanja i svojih okolnosti koje, između ostaloga, uključuju i sposobnost, obrazovanje, imovinsko stanje i upornost.

Kroz cijelu ljudsku povijest ratovi su bili zrcalo društvenih i ekonomskih odnosa. Kako ranije, tako i danas. Gotovo da nema ni jednoga ”zaostalog” plemena, ali ni jedne ”moderne” nacije čiji članovi, pojedinačno ili kolektivno, nisu ratovali s drugim ili međusobno, koji nisu dragovoljno ili prisilno napuštali neki teritorij, ljude, prirodna bogatstva, koji nisu osvajali, otimali, […]

Gotovo svi ovi koji ponavljaju mantre da je patrijarh Porfirije ”u službi velikosrpske ideje”, da je ”sijač rata”, da je ”licemjer”, ”agent Putina na Balkanu” (i tako dalje i tako slično) neće se, naravno, potruditi pročitati Porfirijeve besede niti dokumente koje potpisuje – ta njima je sve jasno.

Ako želimo saznati koliko je neka institucija bitna, i je li uopće bitna, dovoljno je zamisliti što bi se dogodilo da te institucije nema. Zamislimo da DORH-a i USKOK-a u Hrvatskoj nema. Što bi se promijenilo? Gotovo ništa. Političari koje se ne smije istraživati zbog korupcije, ne bi imao tko istraživati zbog korupcije, a ovako […]

Dugo traje pandemijska napetost. A onda, povrh toga kao da se obistinjuju Balaševićeve riječi: ”Bog je stvarno, pravi šeret, na strmini doda teret”. Teretu dvogodišnjeg života u okvirima ograničenja i neizvjesnosti, jer niti znamo što nas još čeka niti koliko će dugo trajati, dodaje se prevelika količina nelogičnih tvrdnji i dezinformacija.

Autokratsko-totalitarni i anarho-liberalni sistemi se svode na isto – gube se u pragmatizmu, pokazuju da počivaju na bezidejnosti.

Iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj u Zagrebu u nedjelju nešto poslije 15 sati priopćili su tužnu vijest o sudbini dvoipolgodišnje djevojčice, koja je ondje iz Nove Gradiške prije nekoliko dana dovezena u izuzetno teškom stanju zbog ozljeda koje je pretrpjela.

U okolnostima velikih tragedija zaredaju i velike riječi. Ovih dana slušamo mnogo o zajedništvu, poštenju, ljubavi… sve su to odreda velike i značajne riječi, ali sa sve tanjim i mršavijim uporištem u životima onih koji ih izgovaraju ili, pak, u životima onih kojima su upućene.

Leonardo Boff, ”Franjo Rimski i Franjo Asiški: novo proljeće za Crkvu”, Ex libris, Rijeka 2018. Čitateljska publika u nas mogla je pročitati tri knjige Leonarda Boffa, brazilskog teologa oslobođenja, prevedene na hrvatski: Crkva, karizma i vlast. Ogledi o vojujućoj ekleziologiji (Stvarnost, Zagreb 1987), biografiju Franje Asiškog Nježnost i snaga. Franjo Asiški – štivo za siromašne […]

Dario Edoardo Viganò bio je od 2015. do 2018. perfekt vatikanskoga Sekretarijata za komunikaciju, dakle, odgovoran za audiovizualnu komunikaciju pape Franje sa svijetom. Njemu dugujemo brigu za odlične snimke Papinih susreta, govora i putovanja, video-susreta s kršćanskim zajednicama diljem svijeta, kao i njegovu prisutnost na društvenim mrežama (Twitteru i Instagramu).

Ušli smo u, po meni, najvažniji tjedan u godini – vazmeni tjedan. Iduće nedjelje kršćani zapadnog obreda slave Uskrs. Pravoslavna braća i sestre će to činiti tjedan dana iza toga.

Neki su Hrvati uživali u tome kako se Aleksandar Vučić mora pokloniti hrvatskoj zastavi i pozdraviti hrvatske vojnike, pa su taj svoj svoj osjećaj pobjedničke nacionalne nadmoći još i preporučili nama ostalima kao najpoželjniji način doživljaj jedne isprazne političke i protokolarne geste.

Demokracija je temeljno pluralistički politički sustav, sustav kakav autorizira i promovira slobodno izražavanje i cirkulaciju ideja, pluralnost stranaka i mnoštvenost prijedloga i odabira.

Nas nekolicina studenata teologije i filozofije sastajali smo se ranih osamdesetih na Katoličkom bogoslovnom fakultetu da bismo razgovarali o analogijama između kršćanstva i Marxovih Ranih radova, pa onda, nužno, i Moltmannove i Blochove misli. Moltmannove knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1971) bile su nam glavna literatura na kolegiju Eshatologija (barem kod o. Alfreda […]

Povremeno steknem dojam da živim u društvu prepunom tjeskobe. Ne, ne vidi se to odmah, ljudi se smiju i šale, no u nekom nepredvidivom momentu izbije njihova tjeskoba, nervoza i agresivno poricanje stvarnosti.

Zemaljske nade ruše se pred križem, ali se rađaju nove nade, one koje su neprolazne. To je nada različita od onih koje se ruše, od nada ovoga svijeta. Ali o kojoj je nadi riječ? Koja se nada rađa iz križa?

Za ostvarivanje svog poslanja u svijetu, Crkva – to jest svi mi – trebamo pomoć Duha Svetoga kako nas ne bi sputavali strah ili proračunatost, kako se ne bi navikli na hod u sigurnim granicama.

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). ”Čemu se mogu nadati?” To temeljno pitanje smisla ljudske egzistencije postavlja Imanuel Kant, jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena. A Jürgen Moltmann, glasoviti autor ”Teologije nade”, nas uvjerava da upravo na to pitanje najbolje odgovara povijesna činjenica Kristova uskrsnuća jer ona razotkriva dobrohotne Božje nakane za […]

Božić je u Francuskoj prvi put nakon Drugog svjetskog rata dočekan u okolnostima izvanrednog stanja. Drugi teroristički napad u Parizu, 13. Studenoga ove godine, nije samo u crno zavio mnoge Parižane nego je i promijenio našu svakodnevicu. Rat protiv terorizma opet je aktualan, a nemir se uvukao u misli i srca mnogih Europljana.

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). ”Čemu se mogu nadati?” To temeljno pitanje smisla ljudske egzistencije postavlja Imanuel Kant, jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena. A Jürgen Moltmann, glasoviti autor ”Teologije nade”, nas uvjerava da upravo na to pitanje najbolje odgovara povijesna činjenica Kristova uskrsnuća jer ona razotkriva dobrohotne Božje nakane za […]

Istaknuti katolici su već dobivali Nobelovu nagradu za mir (redovnica Majka Tereza, na primjer, 1979. ili argentinski laik i borac za ljudska prava Adolfo Pérez Esquivel, 1980.), a dobivali su ga i drugi kršćani (anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, 1984.) i vjerski lideri (Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama, 1989.), ali ni jedan papa tu nagradu nije […]

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Svjedočanstvo iz logora fra Joze Puškarića pred papom Franjom

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Svjedočenje banjolučkog svećenika vlč. Zvonimira Matijevića:

Papa Franjo (ili Frane kako ga dosljedno zovu oni, doduše rijetki, koji smatraju da su dobro shvatili zašto je Franciscus u Hrvatskoj odmah preveden u Franjo) bio je u Sarajevu. Posjet što ga je prije nekoliko mjeseci sam najavio na Trgu svetoga Petra u Vatikanu bio je posjet i crkvenog i državnog poglavara. Po svojem […]

Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik Crkvenoga odbora za doček Svetoga Oca. Kao rijetko koji pastir mjesne Crkve, vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić ima tu privilegiju u vrijeme svojega biskupstva tri puta ugostiti Svetoga Oca. Nakon dva domaća susreta sa sv. Ivanom Pavlom II., vrata Vrhbosanske Crkve sada otvara papi Franji.

”Katolik se ‘mora’ baviti politikom hrabro služeći općem dobru, i ne prepuštajući se iskušenju korupcije. Naprotiv, ničemu ne služi osnivanje stranke u kojoj su isključivo katolici”, stajalište je pape Franje koje je izrazio na susretu s članovima Zajednice kršćanskoga života i Misionarske lige talijanskih studenata, odnosno kršćanskoga pokreta mladih koji se bavi odgojem za dragovoljstvo. […]

Sloboda je krajnja referencija biblijskoga svijeta. Početke povijesti hebrejskoga naroda obilježio je temeljan događaj: izbavljenje iz egipatskoga ropstva. Njega su Hebreji razumijevali kao osobit Božji zahvat u ljudsku povijest i potvrdu njihova izabranja, tj. osobite sudbine kakvu im je Bog obećao u opetovanim savezima.

”Čemu se mogu nadati?” To temeljno pitanje smisla ljudske egzistencije postavlja Imanuel Kant, jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena. A Jurgen Moltmann, glasoviti autor ”Teologije nade”, nas uvjerava da upravo na to pitanje najbolje odgovara povijesna činjenica Kristova uskrsnuća jer ona razotkriva dobrohotne Božje nakane za budućnost čovječanstva. U Kristovom su uskrsnuću postavljeni temelji […]

Elvira Slišurić, “Sreća prati hrabre”, Hena com, Zagreb 10/2014.   Domovinski rat odavno je tema hrvatske književnosti. No nedavno je Hena com izdala jedan sasvim drugačiji roman, “reklamira” ga kao prvi roman u kojem je glavna junakinja žena koja se borila u Domovinskom ratu.   Trebalo bi sada zaviriti u kalendar, ali izlazak ovog romana […]

Evo kaj mi je na umu. Moja majka je prije godinu i pol umrla od ALS-a, strašne bolesti koja možda više nego ijedna druga razara i tijelo i psihu.   Sve druge bolesti, naime, ostavljaju nadu izlječenja, ponekad jedva tinjajuću, kao u slučaju karcinoma, melanoma i sličnih bolesti, ali ipak – nada postoji.   No, […]

Došlo vrijeme, ciklično, da se u Europskoj uniji opet zabrinu za Bosnu i Hercegovinu, pa da se zato najavi njihovo novo “snažnije prisustvo” u nas. Evo četvrta godine, od 2009., kako se ta zabrinutost na razne deja vu načine obnavlja. A u zemlji sve gore i gore. Nema tko sve nije, silno zabrinut, dolazio ovamo […]

Kad ispovijedamo da smo vjernici, često, zapravo, hoćemo potvrditi kako vjerujemo u Božju opstojnost. No, vjerovati da Bog postoji jedva da ima dublje veze i s Bogom i s vjerom samom.   Bog nije odgovor na pitanja – on je prisutan u pitanjima u nama samima. On ne jamči spasenje – spasenje je put kojim […]

Danas je točno godinu dana od izbora nadbiskupa Buenos Airesa, kardinala Jorgea Bergoglija, za nasljednika Benedikta XVI. Bijeli dim se pojavio iznad Sikstinske kapele u 19:06 sati pa smo nešto kasnije saznali da se novi Papa zove Franjo.   Nakon nekoliko trenutaka šoka i iznenađenja, shvatili smo da je to prvi Papa koji stiže iz […]

Silvio Berlusconi je napokon otišao sa scene, a Angela Merkel je ponovno izabrana i vratila se velika koalicija CDU-SPD. Preminuli su Nelson Mandela i Hugo Chávez. Fidel Castro se još drži. Narod je bio na ulicama, od Kaira i Rima, São Paula i Atene, do Kijeva i Bangkoka. Iran je pristao na pregovore sa SAD-om […]

Grkokatolički biskupi Europe okupili su se na svom godišnjem susretu pod pokroviteljstvom CCEE-a (Vijeća europskih biskupskih konferencija) u Košicama (Slovačka), europskoj prijestolnici kulture 2013. godine, a prigodom obilježavanja 1150 godina od dolaska sv. Ćirila i Metoda među slavenske narode.   Razmatrali su temu evangelizacije kulture, osobito u svjetlu navjestiteljske misije Svete braće, imajući pred očima […]