Putin šamara Europu

Kada je koncem ožujka njemački ministar financija, demokršćanin Wolfgang Schäuble usporedio rusku aneksiju Krima s njemačkom okupacijom Češke i Slovačke, a onda i Poljske, ovaj veteran je doživio lavinu žestokih kritika i od njega se distancirala čak i kancelarka Angela Merkel. Ali samo dva tjedna kasnije, na susretu njemačkih i francuskih socijalista koji su predvodili vicekancelar Sigmar Gabriel, kandidat socijalista za predsjednika Europske komisije Martin Schultz i novi francuski premijer Manuel Valls čulo se jasno kako Njemačka vidi Rusiju spremnu da svojim tenkovima zaposjedne druge djelove Ukrajine. Kazano je da nema nikavih dvojbi oko toga da Moskva izravno podupire i naoružava secesionističke proruske snage na istoku zemlje.

 

Štoviše, kako je rekao Gabriel, Europa se nalazi pred vrstom imperijalizma koji je doveo do Prvog svjetskoga rata. Navodeći glasovite riječi Willy Brandta, Gabriel je kazao da nije sve u miru, ali da bez mira nema ničega dobrog i bio je izričit kod ocjene da je cijena mira uvođenje najoštrijih sankcija Putinovoj Rusiji.

 

S druge strane, slično kao što je nedavno, nakon aneksije Krima ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da ruske trupe neće djelovati izvan Krima, i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ustvrdio je da je interes Rusije ”cjelovita Ukrajina, ujedinjena, u kojoj će svi građani uživati jednaka prava”, ali da za to treba sastaviti novi ustav koji će jamčiti da pripadnici ruske manjine dobiju ne samo kulturan već i politički glas.

Na susretu njemačkih i francuskih socijalista koji su predvodili vicekancelar Sigmar Gabriel, kandidat socijalista za predsjednika Europske komisije Martin Schultz i novi francuski premijer Manuel Valls čulo se jasno kako Njemačka vidi Rusiju spremnu da svojim tenkovima zaposjedne druge djelove Ukrajine. Kazano je da nema nikavih dvojbi oko toga da Moskva izravno podupire i naoružava secesionističke proruske snage na istoku zemlje

 

U odgovor Lavrovu odmah se oglasio privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov koji se ne protivi referendumu o promjeni ustava, pa ni tomu da bude održan zajedno s predsjedničkim izborima 25. svibnja. Ali je pokazao da ne kani odustati od ultimatuma koji je dao pobunjenicima koji su proglasili ”Narodnu republiku Donjeck”. Kako je ultimatum za predaju oružja (bez posljedica), to jest, rok za napuštanje državnih zgrada istekao u ponedjeljak 14. travnja u jutro, predsjednik je potpisao dekret kojim je trebala krenuti, uz podršku policije i ukrajinske vojske, tzv. antiteroristička akcija.

 

Turčinov je ranije najavio pokretanje “sveopće antiterorističke operacije” s ciljem da ukrajinske vlasti vrate kontrolu nad policijskim i vladinim zgradama koje su prethodnih dana zauzeli proruski demonstranti u desetak gradova na istoku zemlje, pri čemu je bilo mrtvih i ranjenih. Prethodno je pozvao UN da razmjesti snage na istoku zemlje, gdje su proruski demonstranti zauzeli javne zgrade. Za to je neophodan mandat Vijeća sigurnosti, u kojem Rusija ima pravo veta.

 

U telefonskom razgovoru s generalnim tajnikom UN-a Ban Ki – Moonom Turčinov je pozvao UN da se pridruži “antiterorističkoj” operaciji na istoku Ukrajine, navela je služba ukrajinskog predsjednika. “Bila bi dobrodošla vaša pomoć u vođenju zajedničke antiterorističke operacije na istoku Ukrajine”, gdje su u više regija proruski demonstranti, među kojima ima i naoružanih, zauzeli javne zgrade, rekao je Turčinov. Ban Ki – Moon je, kako se navodi u priopćenju iz Kijeva, rekao da Ukrajina može računati na ”punu podršku” UN-a.

 

”Učinit ću sve u svojoj moći kako bi se situacija sredila na miran način i što je prije moguće”, rekao je Ban prema tom izvoru. Demonstranti su zauzeli zgradu policije u gradu Gorlovki na istoku Ukrajine nekoliko sati poslije isteka ultimatuma Kijeva. Postavljaju barikade i traže NR Donjeck.

 

Ukrajinska vojska i policija počele su, rekosmo, vojnu akciju na istoku Ukrajine i zauzele napuštenu vojnu bazu koju su kontrolisali pobunjenici. Ima mrtvih i ranjenih. Vojska kreće dalje, dok u desetak gradova Donjecke oblasti pobunjenici uzvikuju da će “banderovce čekati Staljingrad”

”Donbas je srce Ukrajine” može se pročitati na periferiji Donjecka u istočnoj Ukrajini. Iz ekonomske perspektive to je sigurno opravdano: ugljenokop, koji se prostire sve do ruskog teritorija, četvrti je po veličini u Europi. Rezerve ugljena su procijenjene na oko 10 milijardi tona. Oblast oko grada Donjecka čini samo pet posto teritorija Ukrajine, tu živi deset posto stanovništva – ali se stvara 20 posto bruto domaćeg proizvoda i oko četvrtine izvoza Ukrajine. U ostatku zemlje dominira poljoprivreda

 

O čemu se tu zapravo radi? Deutsche Welle (DW) objavio je razotkrivajuću analizu gospodarskih potencijala istočne Ukrajine, odnosno regije Donbas bogate ugljenom. Otkako su tamo zavladali nemiri, postavlja se pitanje: koliko je Donbas iliti Donjeck važan za Kijev – i u čemu je njegov značaj za Moskvu?

 

”Donbas je srce Ukrajine” može se pročitati na periferiji Donjecka u istočnoj Ukrajini. Iz ekonomske perspektive to je sigurno opravdano: ugljenokop, koji se prostire sve do ruskog teritorija, četvrti je po veličini u Europi. Rezerve ugljena su procijenjene na oko 10 milijardi tona. Oblast oko grada Donjecka čini samo pet posto teritorija Ukrajine, tu živi deset posto stanovništva – ali se stvara 20 posto bruto domaćeg proizvoda i oko četvrtine izvoza Ukrajine. U ostatku zemlje dominira poljoprivreda.

 

Nemiri u istočnim dijelovima Ukrajine su to, po površini beznačajno, područje odjednom smjestili u žižu svjetske pažnje. Ako je vjerovati guverneru regije Donjeck Serhiju Taruti, taj dio Ukrajine nema ni ekonomskog značaja: nekada se govorilo da Ukrajina hrani cijeli SSSR. Danas se slično kaže – Donbas hrani Ukrajinu. Pa je cijela ova ženevska navodna akcija za mir u Ukrajini račun bez krčmara.

 

Ne smijemo smetnuti s uma ni vojni doprinos te regije Rusiji. Brojne tvrtke u istočnoj Ukrajini izvoze važne sirovine i proizvode u Rusiju – naročito za rusku svemirsku i obrambenu industriju. Zbog toga je vijest, koja na Zapadu nije imala velikog odjeka, zapravo bila veoma eksplozivna: krajem ožujka prijelazna vlada u Kijevu pripoćila je da će prekinuti vojnu suradnju s Rusijom! Zamjenik ruskog premijera Dmitrij Rogozin odmah je reagirao: Rusija mora postati mnogo neovisnija od vanjske tehnologije i zaliha, javlja DW.

 

Ali to možda neće biti tako lako: dvanaest vrsta ruskih interkontinentalnih balističkih raketa proizvodi se u istočnom ukrajinskom Dnjepropetrovsku, uključujući rezervne dijelove i održavanje. U Donbasu se proizvodi specijalni čelik za ruske tenkove, a većina ruskih borbenih helikoptera leti s motorima iz Saporišja.

Štogod govorili Putin i Lavrov, malo im tko vjeruje i situacija je kod zatvaranja ovoga broja bila na rubu eksplozije. Zapadne zemlje optužile su Rusiju na žurnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a (VS) da je rasporedila desetak tisuća dobro opremljenih vojnika blizu ukrajinske granice, koje drži u pripremi po uzoru na invaziju na Krim, dok je Rusija osudila ukrajinsko vodstvo za rusofobiju i antisemitizam

 

Mnogo više, međutim, istočnoukrajinske tvrtke ovise o potražnji iz Rusije, jer su proizvodi – sustavi i oprema – specijalno napravljeni za rusko tržište i ne mogu se tako lako prodati na druga tržišta, stoji u analizi DW-a.

 

Ali Većina stanovnika u regiji Donjeck na istoku Ukrajine protivi se pripojenju Rusiji ali smatra nezakonitima prozapadne vlasti u Kijevu, prema ispitivanju javnog mnijenja objavljenom u subotu. Više od pedeset posto ispitanika (52,2 posto) u Donjecku odbacuje ideju o pripojenju tog teritorija Rusiji, nasuprot 27,5 posto njih koji su za pripojenje dok se 17,3 posto ne može odlučiti.

 

Na cijelom rusofonom jugoistoku Ukrajine, 69,7 posto protivi se pripojenju, 15,4 posto ih je za, a 12,5 posto nema mišljenje o tome, po anketi među 3232 osobe u osam regija koju je proveo Međunarodni institut za sociologiju iz Kijeva, a objavio dnevnik Djerkalo Tyjnia. Ipak, gotovo tri četvrtine ispitanih smatra da su prijelazni predsjednik Ukrajine Oleksandr Turčinov i premijer Arsenij Jacenjuk izabrani nelegalno.

 

U području Donjecka gdje su koncentrirane separatističke snage, 41,4 posto se izjašnjava u korist decentralizacije, 38,4 posto za “federalnu” Ukrajinu, kao što predlaže Moskva, a 10,6 posto ih je za status quo. Nešto više od 70 posto ih želi pripojenje zoni slobodne razmjene koju predvodi Rusija, nasuprot 9,4 posto njih koji su za ulazak u EU.

 

A imamo i sljedeći problem: štogod govorili Putin i Lavrov, malo im tko vjeruje i situacija je kod zatvaranja ovoga broja bila na rubu eksplozije. Zapadne zemlje optužile su Rusiju na žurnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a (VS) da je rasporedila desetak tisuća dobro opremljenih vojnika blizu ukrajinske granice, koje drži u pripremi po uzoru na invaziju na Krim, dok je Rusija osudila ukrajinsko vodstvo za rusofobiju i antisemitizam.

 

”Satelitske slike pokazuju da je između 35.000 i 40.000 ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom opremljeno borbenim zrakoplovima, tenkovima, topništvom i logističkom potporom”, rekao je britanski veleposlanik u VS-u Mark Lyall Grant. Francuski veleposlanik Gerard Araud ponovio je Grantove primjedbe. Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin je odbacio kritike ustvrdivši kako su netočne. On je optužio vladu u Kijevu zbog nemira u cijeloj jugoistočnoj Ukrajini, a ukrajinsku prijetnju vojnom operacijom označio je ”zločinačkom uporabom sile”.

 

Dodatne ruske vojne snage koje se nalaze na granici s Ukrajinom razmještene su ondje kao odgovor na nestabilnu situaciju u Ukrajini, rekao je u subotu kremaljski glasnogovornik, što je drukčije od ranijeg objašnjenja prema kojemu su se ondje nalazile zbog rutinskih vježbi.

“Na ukrajinskoj granici naše su vojne snage. Neke su ondje stacionirane stalno, a ostalo su stigle kao pojačanje, s obzirom na aktualno stanje u Ukrajini”, rekao je glasnogovornik ruskoga predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov za televizijsku postaju Rusija 1.

 

“Ukrajina je zemlja u kojoj se upravo dogodio vojni udar, dakle prirodno je da bilo koja zemlja zauzme posebne mjere predostrožnosti zbog sigurnosti”, kazao je te dodao da Rusija smije razmještati svoje vojne snage na vlastitome teritoriju bez ikakavih restrikcija. Opovrgao je informacije prema kojima se ruska vojska miješa u događaje na ukrajinskom teritoriju. Takvi su navodi “u potpunosti pogrešni”.

 

Nijedna zemlja u Vijeću sigurnosti nije snažno poduprla Rusiju. Kina, tradicionalni saveznik Moskve u tom tijelu, tek je pozvala sve stranke u Ukrajini na ”očuvanje mira i suzdržanost”. Sjedinjene Američke Države spremne su pojačati sankcije protiv Moskve ako se nastave proruske vojne akcije u istočnoj Ukrajini, izjavio je američki dužnosnik, ali je nejasno hoće li nove mjere zadobiti europsku potporu.

 

Sljedeći krug američkih sankcija bio bi četvrti po redu od početka krize u Ukrajini, a vjerojatno će ciljati na Ruse u Putinovoj blizini. Međutim, neće nužno ciljati na cijele ruske poslovne sektore poput rudarstva, bankarstva i energetike. Široke sankcije po sektorima vjerojatno nisu za hitnu akciju.

I Hillary Clinton je doživjela salvu kritika kada je početkom ožujka usporedila aneksiju Krima s ekspanzionističkom strategijom Hitlera tridesetih godina, ali sada je sve više onih kojima se u sjećanje vraćaju Putinove riječi da se Rusiji dogodila prava katastrofa kada su se raspali SSSR i Varšavski pakt

 

Čak i ako Sjedinjene Države sankcijama pogode rusku industriju, neizvjesno je hoće li Europa ići zajedno s kaznama koje će utjecati na rusko gospodarstvo i snažan energetski sektor. Sankcije su najvidljiviji znak američke ljutnje na rusku aneksiju Krima prošloga mjeseca, što je odraz najdubljega pada američko – ruskih odnosa još od vremena Hladnoga rata.

 

Putin je nazvao predsjednika Baracka Obamu i niječe da njegova Vlada stoji iza aktivista koji traže odcjepljenje istočnih pokrajina mahom naseljenima Rusima. Prema informacijama koje su puštene u medije Putin je tijekom šestog telefonskog razgovora između Kremlja i Bijele kuće otkako je počela kriza zamolio Obamu da zaustavi vojnu akciju predsjednika Turčinova, jer bi ”posljedice mogle biti vrlo loše”, ali nije poznato što je Obama odgovorio.

 

Obama je u velikoj dilemi jer bi s jedne strane želio imati Ukrajinu unutar NATO-a, a s druge strane zna da to Rusi nikako ne žele i da je to zapravo kamen spoticanja; jer, Rusija samo naizgled želi da Ukrajina zadrži ”neutralnost”, mada je do prekjučer, takorekući, očekivala vidjeti Kijev u carinskoj uniji bivših sovjetskih država koju predvodi Moskva (s Bjelorusijom i Kazahstanom).

 

I Hillary Clinton je doživjela salvu kritika kada je početkom ožujka usporedila aneksiju Krima s ekspanzionističkom strategijom Hitlera tridesetih godina, ali sada je sve više onih kojima se u sjećanje vraćaju Putinove riječi da se Rusiji dogodila prava katastrofa kada su se raspali SSSR i Varšavski pakt.

 

Samo jedno je jasno: ukoliko sve one zemlje koje su pljeskale ”herojima Majdana” dozvole Rusiji da odredi vanjske granice kako joj je volja, dakle, ukoliko se nastavi promatrati Putinovo šamaranje Unije, Europska unija će u potpunosti potvrditi da je izgubila bilo kakvu međunarodnu relevantnost.

 

Iako su Rusija, Sjedinjene Države, Europska unija i Ukrajina u četvrtak postigle sporazum kojim se trebao okončati kaos na istoku Ukrajine, u nedjelju ujutro ondje je došlo do velikog krvoprolića. Prema izvješćima ruskih državnih medija, najmanje je pet osoba ubijeno u oružanom sukobu kod jedne kontrolne točke u blizini grada Slovjanska.

 

Nepoznate su naoružane osobe došle do točke i napale separatiste koji su je čuvali. Ubijena su tri separatista i dvojica napadača. Dodatne okolnosti incidenta zasad nisu jasne. Ukrajinske su vlasti u subotu objavile da su zbog Uskrsa privremeno obustavile svoju antiterorističku akciju na istoku zemlje.

    •  HDZ i Crkva, partneri u otimačini Lakišića harema u Mostaru
    •  Neka s mons. Vukšićem ne završi povijest Kotorske biskupije
    •  Shvatite: Milorad Pupovac nije kriv za tragediju Vukovara
    •  Treba nam spomenik kakav je zagovarao Ivan Zvonimir Čičak
    •  Kutlešu ne brinu ni mrtvi ni grabežljivi kapitalizam
    •  Slovo o još jednom (ne)uspjehu, u Nacionalu
    •  20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič
    •  Dođite na promociju možda najvažnije moje knjige
    •  Može li nada doći iz Beograda? Da. Axios, mons. Ladislave!
    •  Novinar Malić i ministar Anušić misle da je Porfirije četnik?

> Svi tekstovi ovog autora