autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Da je zakon pisat’ lako, zakon bi pis’o sva’ko

AUTOR: Ivana Šojat / 30.03.2023.

Ivana Šojat

Nije lako pisati zakone. Koliko god to bila suštinski i temeljno pravna rabota, porod nekog zakona ab ovo ili preinaka već postojećeg zakona iziskuje ne samo gotovo vidovnjačke sposobnosti predviđanja situacija u kojima bi se za tim nekim zakonom moglo posegnuti, pravničku spretnost, nego i stručnost izraslu iz iskustva na području koje se zakonom uređuje te barem ”mrvicu” humanosti i zdravog razuma.

Pisanje zakona je kompleksna radnja, postupak u koji bi trebali biti uključeni kompetentni, mudri, inteligentni, ali i empatični ljudi koji društvo ne gledaju kao homogenu masu u kojoj se gube sve antropomorfne osobine pojedinca, kojima ljudi nisu samo brojevi i ”sisači” proračuna, nego i unutar zakona ostaju ljudi, pojedinci. Laički rečeno: da je zakon pisat’ lako, zakon bi pis’o sva’ko.

A kod nas, čini se, zakone piše stvarno svatko. Tomu smo svjedočili 17. ožujka u Saboru, kad smo doznali kako je uistinu Bog prvo sebi bradu stvorio.

U Saboru u kojemu je bez problema i zgražanja nad ”isisavanjem proračunskog novca” ručicama u zraku odobreno da se recimo ”nepodopštinama” sklon saborski zastupnik od suočavanja sa stvarnošću nakon naprasnog izlaska iz Sabora oporavlja tako što će ne šest, nego šest plus šest mjeseci nastaviti primati saborsku plaću.

Iste te saborske ručice, njih 77 nije htjelo glasati za roditelje-njegovatelje kako bi oni, nakon kalvarije koju su proživljavali sa svojom teško bolesnom dječicom, nakon potpuno protuprirodne situacije koje se svaki roditelj užasava, a to je da pokopa vlastito dijete, imali pravo još barem šest mjeseci primati naknadu.

Taj vašar neljudskosti je na posve morbidan način, s blagim, navodno sućutnim osmijehom na licu objasnila bivša ministrica socijalne skrbi i još nečega: izostanak daljnje naknade i suočavanje s tržištem rada će roditeljima pomoći da skrenu misli s tuge i brže prebole.

Kod zakona je zgodan i još jedan detalj koji je mnogima promaknuo, a koji se posebno odnosi na mnoge vidove kulturnih djelatnosti.

Naime, u zemlji u kojoj se osvjedočeno može kupiti ne samo bilo koja sveučilišna diploma, nego i doktorska titula, iznimno je važno, ako ne i najvažnije postalo imati VSS.

Novi Zakon o kazalištu tako ne dopušta nikome bez VSS-a ulazak u Kazališno vijeće. U isto to vijeće može ući recimo inženjer prometa, magistar biokemije, doktor dentalne medicine, ginekologije, inženjer građevine, ali ne i dramski pisac koji je osvojio brojne nagrade i priznanja ako nema VSS.

Imamo tako paradoks, dojmljiv paradoks: Miroslav Krleža bi danas tako mogao biti samo portir ili sitni ćato u zavodu što ga je osnovao, Nikola Tesla bi eventualno, uz dobru političku ”štelu” bio puki monter u HEP-u. Neizvjesna bi danas bila i sudbina jednog od najvećih hrvatskih književnika i književnih prevoditelja, Gustava Krkleca. Recimo.

Slijedom neke sumanute konzumerističke logike, u nas je postalo najvažnije ono što se može kupiti (i prodati). Sve stečeno na trudu ili urođeno pada u drugi plan.

Možda uskoro razvijemo i ”diplomski” turizam, u paket aranžmanima, pod sloganom ”Kupi si diplomu i postani gospodin-čovjek!”. S diplomom možeš sve, pokrivaš sve segmente ljudskih djelovanja. Poput doktora ekonomskih znanosti koji se okušao i u kulturi, sportu, prosvjeti, socijali, pa i obrani, čijem su se fenomenalnom engleskom mogli do ganuća diviti svi anglisti neki dan u Odesi.

Za moć vele da je najbolji lakmus-papir za detekciju loših ljudi, no kad dođe do preobraženja u istinsko lice već je prekasno. U tom psihološko-sociološkom pokusu stradavaju ljudi. No i detektiranom negativcu je poslije teško, tegobno odvojiti se od moći. Treba mu naknada. Jednogodišnja. Za povratak u mimikriju skrušenosti.

Znaju to tvorci zakona. Znaju koliko je teško preboljeti moć, koliko je mučno imati, pa nemati. Zato su to na ljestvici boli smjestili daleko iznad boli gubitka voljene osobe. Valjda. Drugog objašnjenja nema.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora: