autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Banalnost zla se tiče i Crkve

AUTOR: Aurelie Nimarin / 05.12.2024.

Hannah Arendt, poznata filozofkinja i politička teoretičarka, u svojoj knjizi ”Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla” istražuje fenomen zla koje ne proizlazi iz radikalne ideologije ili patološke mržnje, već iz obične birokratske poslušnosti i nesposobnosti za moralno prosuđivanje.

Ovaj koncept ”banalnosti zla” može se primijeniti i na Crkvu, posebno u kontekstu zločina i nepravdi počinjenih radi očuvanja moći i hijerarhijske strukture.

Na ovo Arendtino djelo ovih nas je dana podsjetilo i Zagrebačko kazalište mladih, koje uspješno izvodi istoimenu predstavu u režiji Jerneja Lorencija. Premijera ove predstave bila je 2019. godine, a jubilarna 50. izvedba bila je 29. studenoga 2024. u ZKM-u.

Kroz povijest, Crkva je sudjelovala u brojnim zločinima, od inkvizicije i progona vještica do križarskih ratova i suvremenih skandala seksualnog zlostavljanja koje su crkvene vlasti često prikrivale.

U svim tim slučajevima zlo se manifestiralo na način koji odgovara Arendtinoj analizi: kao proizvod sustava u kojem pojedinci slijede naredbe bez moralnog preispitivanja svojih postupaka.

Križarski ratovi, započeti krajem 11. stoljeća, rezultirali su masovnim ubojstvima i pljačkama, iako su bili predstavljeni kao sveta misija. Crkvena hijerarhija poticala je ove ratove, obećavajući duhovne nagrade sudionicima. Pojedinci koji su činili zločine najčešće su to činili iz poslušnosti, a ne iz osobne zlobe.

Inkvizicija, koja je započela u 12. stoljeću, bila je usmjerena na suzbijanje hereze i očuvanje jedinstva vjere. Međutim, u ime zaštite Crkve, počinjeni su strašni zločini poput mučenja i spaljivanja na lomači. Za vrijeme europske inkvizicije ubijeno je oko 50.000 intelektualaca, mislilaca, filozofa i umjetnika. Svećenici koji su provodili ove kazne vjerovali su da služe višem dobru, djelujući u skladu s crkvenim zakonima. Kako je Arendt primijetila: ”Problem s Eichmannom bio je upravo taj što su mnogi bili poput njega… strašno i zastrašujuće normalni.”

Progon vještica tijekom srednjeg vijeka još je jedan primjer kako je strah i neznanje, legitimirano crkvenom doktrinom, dovelo do masovnih nepravdi i zločina. Optužbe su bile neutemeljene i nestvarne, ali svećenici koji su sudjelovali u ovim progonima slijedili su upute viših crkvenih vlasti, nesvjesni ili nezainteresirani za moralne posljedice.

U novije vrijeme, skandali seksualnog zlostavljanja unutar Crkve i sustavno prikrivanje tih zločina dodatno su narušili njezin ugled. Biskupi koji su znali za zlostavljanja puno puta su štitili počinitelje radi očuvanja ugleda institucije, što je još jedan primjer kako institucionalna i birokratska poslušnost može dovesti do moralne katastrofe.

Unutarnje nepravde unutar Crkve, poput slučaja fra Balde Lupetine u Katoličkoj Crkvi, ili svetog Nektarija Eginskoga iz Grčke pravoslavne Crkve (obavezno pogledati film ”Man of God” iz 2021. godine u režiji Jelene Popović), pokazuju kako hijerarhija često kažnjava ”neposlušne” članove koji se usude razmišljati, biti drugačiji, odskakati, kritizirati ili propitivati odluke viših instanci.

Nažalost, zbog privilegija i straha za vlastiti položaj mnogi se ne usude suprotstaviti hijerarhiji, i to dodatno perpetuira zlo unutar sustava.

Šutnja i prilagodba omogućuju nastavak nepravdi, dok se hrabrost i moralna odgovornost progone i kažnjavaju. Umjesto poticanja dijaloga, Crkva uglavnom poseže za represijom i izolacijom kako bi održala neupitni autoritet.

Arendt nas podsjeća da je svaki pojedinac odgovoran za svoje postupke, bez obzira na pritisak sustava. Etika neposlušnosti ključna je za očuvanje moralnog integriteta. Pojedinci unutar Crkve, ali i svih ostalih institucija, imaju moralnu obvezu preispitati svoje postupke i suprotstaviti se nepravdi, čak i po cijenu vlastitih povlastica i pogodnosti.

Analizirajući povijest Crkve kroz prizmu ”banalnosti zla”, postaje jasno da zlo često nije rezultat duboke moralne iskvarenosti pojedinaca, već njihove nesposobnosti ili nespremnosti da preispitaju sustav kojem služe.

Kritička refleksija i hrabrost da se prepozna i suprotstavi zlu unutar institucije ključni su za moralnu obnovu i vraćanje povjerenja. Bez toga, zlo će se nastaviti manifestirati kroz strukture koje potiču poslušnost, servilnost i podaništvo iznad moralnog promišljanja i djelovanja.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora: