”Epski bijes” prijeti postati epski fijasko

Bliski istok je ponovo u centru geopolitičkih zbivanja. Ponovni napad Izraela i SAD-a na Iran dobio je ime ”Epic Fury” (Epski bijes) i odnio je živote više desetaka iranskih visokih dužnosnika, između kojih je bio i vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamenei. Iranski odgovor na epski bijes Izraela i SAD-a je bio također epski bijesan. Iran je gađao Izrael, druge države na Arapskom poluotoku koje surađuju s SAD-om, a eksplozije su odzvanjale i u britanskoj vojnoj bazi na Cipru. Iranski napadi do sada su odnijeli živote desetorice američkih vojnika.

Ni predsjednik SAD-a Donald Trump, prema vlastitom priznanju, nije očekivao ovakav epski bijes Irana. On je, upitan o ciljevima ponovnog američkog sukoba u tisuće kilometara od njih dalekom dijelu svijeta, istaknuo sljedeće: prvi cilj je uništiti raketni arsenal i potencijal Irana, drugi cilj je uništavanje iranske ratne mornarice, treći cilj je spriječiti da Iran ikada proizvede nuklearno oružje, a četvrti cilj je spriječiti Iran da naoružava teroriste.

Osim ovih ciljeva, Trump je prethodno više puta isticao da je cilj srušiti iranski režim tj. stvoriti priliku narodu Irana da ga promijeni. Naravno da je, uz ove, cilj svih ciljeva obraniti američki narod od prijetnji koje predstavlja Iran. Vidjet ćemo u doglednoj budućnosti koje će nove ciljeve istaknuti, a koje stare odbaciti.

Potpredsjednik J. D. Vance ponavlja mantru o sprječavanju Irana da proizvede nuklearno oružje. Američki ministar rata Pete Hegseth tvrdi da je Trumpov cilj završiti rat, da ga on nije započeo. Nešto realnije izjave je dao tajnik Marco Rubio koji tvrdi da je cilj operacije slabljenje iranskih obrambenih sposobnosti jer bi kroz godinu dana Iran akumulirao dovoljno raketa da bi bilo kakva operacija bila nemoguća. On je i objasnio zašto je SAD napao Iran, konstatirajući kako su oni znali da će Izrael napasti Iran, a znali su i da će Iran uzvratiti. To uzvraćanje je prijetnja pa su morali napasti prvi kako bi spriječili Iranski kontranapad, a ne pasivno primili udarac. Dakle, trebali su napasti prvi kako bi spriječili Iran da uzvrati na njihovu agresiju.

Za pričati o paradoksima, nelogičnostima i nedosljednostima američke administracije potrebno je puno više od prostora jedne kolumne. Međutim, vrijedi podsjetiti da je Trump, nakon napada na Iran koje je izveo lani u lipnju, slavodobitno izjavio kako je uništena sva sposobnost Irana da proizvede nuklearno oružje. Kako je moguće da se takva ”prijetnja” ponovo pojavila nakon malo više od pola godine? Vrlo je vjerojatno ni nema jer su američke službe, kao i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) još lani govorile da nema naznaka da Iran radi nuklearno oružje. Vezano uz to, Iran je sve do prije koji dan bio voljan pregovarati oko toga, ali su Izrael i SAD očito imali drugačije planove.

Nije potrebno biti preveliki ekspert za ratovanje i nuklearno oružje da bi se shvatilo da uništavanje infrastrukture, goriva, lansera i slične opreme potrebne kako bi se ono proizvelo i upotrijebilo ne može zaustaviti taj program. Može ga usporiti i otežati njegov razvoj. Međutim, proces proizvodnje zahtijeva i znanje, a njega se ne može uništiti bombardiranjem koliko god ono silovito bilo. Slično je i sa uništavanjem iranskog raketnog arsenala.

Za razliku od bjesomučnog bombardiranja, promjena režima bi, direktno ili indirektno, dovela do ostvarenja svih ciljeva. Promijeni li se politički režim u Iranu, pod uvjetom da on bude prijateljski prema Izraelu i Americi, tada se može govoriti o uspjehu ovog rata koji za sada izgleda kompletno promašen.

Tada bi taj novi režim vjerojatno bio marionetski režim koji bi proveo sve odluke koje im pobjednička strana kaže da provedu. Tada bi bilo moguće ograničiti iransku ratnu mornaricu, kao i spriječiti razvoj balističkog, nuklearnog i drugog naoružanja. Osim toga, bilo bi moguće i spriječiti financiranje terorizma ili ga barem preusmjeriti prema onim teroristima koji odgovaraju Izraelu i SAD-u.

Međutim, promjena režima je, po svemu sudeći, dalje nego ikada. Da za pomoć konzultiramo i slavnu ”učiteljicu života”: Američki pokušaji promjene režima u povijesti su nerijetko neslavno propadali.

Prisjetimo se Vijetnama, Iraka ili dugog, a tek nedavno završenog, rata u Afganistanu. Situacija s Iranom je značajno kompleksnija. Iran je država koja ima izvrstan obrambeni položaj, preko 90 milijuna stanovnika, kao i kompetentnu i dobro naoružanu vojsku. Politička situacija u zemlji je, unatoč nedavnim krvavim prosvjedima, poprilično stabilna, a politički sustav funkcionira, što se vidi po reakciji nakon ovih izraelsko-američkih napada. Iranci su se većinski ujedinili i ”osloboditelje” vide kao neprijatelje.

Trump i Hegseth su rekli da ne isključuju ”boots on the ground”, slanje američke kopnene vojske u Iran. Iako je prerano govoriti o kraju i rezultatu ovog sukoba, vrijedi istaknuti da bi čin slanja kopnene vojske bi bio put s kojeg nema nazad. No s obzirom da se Iran fanatično brani i ne kani posustati, vrlo je izgledno da će to biti jedini put kojim bi Trumpova administracija morala krenuti ako žele strateški pobijediti i ostvariti svoje ciljeve.

Problem je što su im ciljevi, kako sada stvari stoje, poput karaktera predsjednika i njegove vanjske politike, promjenjive prirode, pa još ni sami nisu sigurni koji su točno.

Možda bi za njih trebali pitati izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Slučaj Epstein: Nemoćni, moćni i anarhična moć
    •  Pojmovi domoljub i antifašist su, u demokraciji, sinonimi
    •  Trumpov ego i umjeće pregovaranja
    •  Gaza i banalnost zla
    •  Partitokracija je ubojica demokracije
    •  Putin i Trump, ne baš dobri bleferi
    •  Zašto Europi treba europska vojska
    •  Milanović nastupa kao saborski zastupnik iz redova oporbe
    •  Predsjednički kandidat u ulozi komičara
    •  Lastovo: Plenkovićev je svijet ontološke lišenosti umnosti

> Svi tekstovi ovog autora