autograf.hr

U Jutarnjem listu je 21. lipnja 2018. godine objavljen članak novinarke Ivanke Toma pod naslovom ”Profesor Miličić opet osuđen jer je o šefu Ustavnog suda pisao kao o plagijatoru”.

Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju umjesto dostavljanja dokumenta zatraženih na osnovu zaprimljene prijave sa Sveučilišta u Zadru zbog ”nekorektnog navođenja izvora korištenih u znanstvenom radu” stigla je obavijest odvjetničkog društva Mihočević-Bajs iz Zagreba da Odbor za etiku ”nema ovlasti” razmatrati pojedinačne slučajeve o (ne)etičnosti u ”navođenju ideja korištenih u znanstvenim radovima”.

Ako je bračni partner predmetnog suca (bio?) u poslovnim odnosima s privatnim tužiteljem, osnovano je sumnjati u pristranost suca (čl. 71, točka 7. Zakona o parničnom postupku).

I nakon što je Republika Hrvatska formalno preuzela predsjedanje Vijećem Europe na pola godine čitatelji su nastavili dostavljati pravno ništavna pisamca kojima su njihovi zahtjevi za zaštitu ljudskih prava Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašeni nedopuštenima protivno čl. 45 st. 1 Konvencije bez pisane i obrazložene odluke Suda (primjerice, broj zahtjeva: 34087/14 ili […]

Pravosudni reket u Hrvatskoj poprimio je prevelike razmjere i definitivno postaje nepodnošljiv. Dosad sam objavio zaista mnogo tekstova o nevoljama pojedinca nasuprot puno moćnijima vlastima i sudstvom. Uglavnom uzalud, ali čitatelji se i dalje javljaju.

Iz Vlade Republike Hrvatske predložili su Josipa Popovca za člana Vijeća za elektroničke medije. Zajebanti su ti predlagači iz Vlade.

Sporna novinarska nagrada Ivani Petrović pokazuje da je dijelu članstva Hrvatskog novinarskog društva od neovisne novinarske djelatnosti postalo važnije agitiranje i propagiranje različitih političkih interesa.

Povodom najave ministra zdravstva Milana Kujundžića da se predlaže privatizacija kompletne primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj sve naglašenija su propitivanja mogućnosti povratka izvornim načelima dr. Andrije Štampara o razvoju socijalne medicine i organizacije zaštite narodnog zdravlja od 1919. do 1930. godine, te kasnije sve do lipnja 1958. godine.

Rješenjem Ustavnog suda U-III-546/2018, s potpisom Mate Arlovića, dostavljenim novinaru 13. travnja 2018. godine pokušava se pozornost javnosti sa izbjegavanja rasprave na sjednici svih sudaca o disertaciji Miroslava Šeparovića preusmjeriti na komplicirani i teško razumljivi pravni igrokaz ”nije meritorno, nego je procesno”.

Zamoljen sam kao novinar koji piše o sudstvu (domaćem i međunarodnom) da objavim apel 87-godišnjeg Emila Römera koji bi volio: ”…još za života dobiti konačnu presudu u sudskoj ‘trakavici’ koja traje već više od 40 godina”!

Ne prestaju reagiranja čitatelja na prethodne članke o organiziranim ovršnim bandama u Ministarstvu financija i Fini. Čitatelji upozoravaju i na ovršne strvinare, bezočne činovnike u službi ovrhovoditelja prisilnih naplata upitnih i spornih potraživanja koja Fina izbjegava provjeravati i koja se provode bez sudskog nadzora.

Više čitatelja je reagiralo na prošlotjedni tekst. Stigla je i urednikova e-mail poruka: ”Ova kolumna je čitana najviše dosad. ‘Ključ’ je u naslovu”.

(Opaska uredništva: Možda će se čitateljima činiti da autor ponavlja kolumnu od prije dva tjedna, međutim neki pasusi se ponavljaju sa činjenicama o ”gluhom telefonu” u komunikaciji Ministarstva financija i FINE. Ovdje se, pak, po prvi puta dokazuje: 1) da Ministarstvo financija i FINA, kao ovrhovoditelji, ne znaju do kada i koliko ukupno duga će […]

Danas malo tko zna da su na Zrinjevcu (tadašnjem korzu) u Zagrebu odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata održane demonstracije protiv toga da i žene mogu odijevati hlače kao dotad neprikosnoveni simbol ”muškog identiteta”.

Prošli tjedan, uoči pisanja ove 150-te kolumne ”Imam pravo” na portalu Autograf, u telefonskom razgovoru čitatelj mi je prigovorio zbog toga što sam odbio zajedno s njim na galeriji sabornice pratiti najavljenu raspravu u Saboru o izvještaju o suradnji Republike Hrvatske s Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Iz ZAMP-a su me prošli tjedan uvjeravali da sam član Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, pa da zbog toga moram pribaviti potvrdu Porezne uprave da sam ”u tzv. RPO”, jer da je ”od 01. siječnja 2017. godine na snazi zakon po kojem i autorski honorari, osim poreza, podliježu i obustavi doprinosa za zdravstveno osiguranje […]

Javila se čitateljica (podaci poznati redakciji) koja kaže da svoja loša iskustva s Poreznom upravom Ministarstva financija Republike Hrvatske želi podijeliti s javnosti, jer možda to nekome pomogne da izbjegne nešto slično.

Kada se javno kritizira hrvatsko pravosuđe, u strahu od sudskih tužbi zbog izgovorene kritike govori se isključivo načelno bez navođenja ”živih primjera”. U tom se smislu osobito pažljivo izbjegava govoriti konkretno o odnosu sudaca i odvjetnika i stanju u hrvatskom odvjetništvu.

Sve dok prošlog tjedna nismo objavili u cijelosti tekst mišljenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju svi su se, kao u Andersenovoj bajci ”Novo carevo ruho” pravili da ne znaju za njegovu raspravu i mišljenje o (ne)etičnosti disertacije Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda.

Portal Autograf.hr prvi objavljuje u cijelosti izvorni tekst mišljenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju od 23. studenog 2017. o postupku izrade disertacije Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske.