novinarstvo s potpisom
Zločin je zločin i žrtva je žrtva. Bilo bi lijepo kada bi svi oni koji izgovaraju te riječi doista u njih vjerovali. Žrtve dijelimo i razlikujemo na mnogo načina. Na žrtve naših vlastitih i nekih tuđih obitelji. Na žrtve našeg i nekih drugih naroda. Na žrtve s prave i krive strane povijesti. Na žrtve naše […]
S obzirom na ono što slijedi, dužan sam upozoriti sve ljubitelje “Igre prijestolja” koji još nisu pogledali najnovije epizode da ne čitaju dalje ovu kolumnu. Doduše, ne znam da li se takvi uopće mogu nazvati ljubiteljima ove televizijske serije, osim onih koji se namjerno suzdržavaju kako bi za dva tjedna mogli u jednom dahu odgledati […]
Dobro je što je Hrvatsko novinarsko društvo priopćenjem reagiralo i osudilo senzacionalistički način na koji su mediji izvještavali o slučaju liječnika i djevojke koja je s njim ordinirala u Obrovcu.
Žiga Hirschler rodio se 21. ožujka 1894. u Trnovitici kraj Bjelovara. Na prvi dan proljeća i na rođendan Johanna Sebastiana Bacha. Posvetio se glazbi. Od 1910. pohađao je Glazbenu školu Hrvatskoga glazbenog zavoda, koja će 1916. postati Konzervatorij, iz kojeg će kasnije izrasti Muzička akademija.
Dietrich Bonhoeffer je dobro upoznao zlo kojem se odupirao i koje ga je na kraju ubilo. Bio je njemački evangelički pastor, teolog i antinacist, jedan od utemeljitelja “Ispovjedajuće crkve” (Bekennende Kirche) disidentske frakcije među njemačkim luteranima koja se suprotstavila suradnji s nacističkom državom i Hitlerom uz kojeg su zdušno pristali “Njemački kršćani” (Deutsche Christen) pod […]
Imam prijatelja koji početkom svakog proljeća svaki dan gleda u nebo čekajući povratak lastavica. Kada kasne postane uznemiren. Gdje su? Zašto ih još nema? Pa onda zajedno zbijamo šale na račun njegove zabrinutosti. Da mi se nije što dogodilo? Da nas možda ove godine nisu odlučile zaobići i ne vratiti se u gnijezda koja svjedoče […]
Imenom Križni put, uz asocijaciju na osnovno značenje sintagme Križni put, naziva se stradanje pripadnika poraženih snaga NDH i izbjeglih hrvatskih civila nakon izručenja Jugoslavenkoj armiji kraj austrijskog gradića Bleiburga (pliberka) 15. svibnja 1945. godine.
U noći između srijede i četvrtka netko je u Zagrebu polio benzinom i zapalio Otvoreni ormar, natkriveno mjesto u dvorištu zgrade u Martićevoj 71 na koje su građani donosili odjeću, da bi je drugi građani, kojima je ona potrebna mogli slobodno uzeti. Za Otvoreni ormar o kojem brinu mnogi volonteri mnogi su prvi put čuli […]
On je terorist, on je kriminalac, on je eksremist, ali on će, dok ja govorim, biti bezimen, a i sve vas ostale zaklinjem: izgovarajte imena onih koje smo izgubili radije nego ime čovjeka koji im je oduzeo život. On je možda tražio slavu ali mi na Novom Zelandu nećemo mu dati ništa – čak ni […]
Vratimo se godinu unatrag, na izjavu koju je 23. travnja 2018. u povodu bleiburške komemoracije objavila biskupija Gurk-Klagenfurt. U njoj se, kako je prenijela hrvatska Informativna katolička agencija (IKA), “Crkva u Koruškoj jasno i odlučno distancira od svih krajnje desničarskih i fašističkih javnih skupova u okružju spomena na mrtve”.
”Europski građani, Slobodan sam obratiti vam se izravno, ne samo u ime povijesti i vrijednosti koje nas spajaju, nego i zato što za to postoji nužnost. Predstojeći europski izbori bit će presudni za budućnost našeg kontinenta…”
Slušam neki dan na jednoj hrvatskoj radio postaji oglas njemačkog poslodavca koji poziva montere, električare i majstore čitavog niza korisnih zanata da napuste Hrvatsku. Samo mu se javite i on, njemački poslodavac, sredit će sve ostalo. Ne morate brinuti čak ni o putovanju, on će sam doći po vas i odvesti vas u Njemačku na […]
Bio je slika i prilika smušenog profesora, jednog od onih o kojima se pričaju legende, rastresenih u svemu osim u predmetu koji poučavaju, u koji su vječno zadubljeni i zaljubljeni. Čitavom svojom pojavom uklapao se u stereotipnu sliku takvog profesora: uvijek istim već odavno izlizanim i malo prevelikim odijelom, naočalama, kosom i bradom koji su […]
Bila je to jedna od prvih objavljenih knjiga o Golom otoku. Štoviše, Wikipedija na srpskom tvrdi i “prva knjiga memoarske proze koja je, u tadašnjoj Jugoslaviji, progovorila o zverstvima na kamenom ostrvu” kojom je “na svojevrstan način otvorena posleratna komunistička tabu tema – Goli otok”.
O lijepa, o draga, o slatka slobodo… Treći put pišem kolumnu nadahnutu Gundulićevim stihovima i notama Jakova Gotovca koji je u svojoj suiti “Dubravka” uglazbio zanosnu Himnu slobodi.
Prije tjedan dana glavna je tema bio govor kardinala Bozanića i snažna gesta upućena “orbi et urbi” s tornja zagrebačke katedrale uz Dan sjećanja na žrtve holokausta. Bio sam jedan od onih koji su kardinalov govor o holokaustu nazvali povijesnim.
Neka svaka država prihvati sjećanje na holokaust kao obvezu, kako bi buduće naraštaje poštedjeli tog užasa – rekao je 1. studenog 2005. godine u palači Ujedinjenih naroda u New Yorku tadašnji stalni promatrač Svete stolice pri UN-u nadbiskup Celestino Migliore, pozdravljajući ustanovljenje Dana sjećanja na holokaust.
On hrvatstvo ne hvasta, no hrvatstvo živi i to dokazuje svakodnevno – rekao je Branko Bačić u “Otvorenom” o Andreju Plenkoviću, objašnjavajući njegovu uzbuđenu reakciju na provokacije mostovca Grmoje.
Pa dogodilo se, svi griješimo i to je to. Meni je žao što se to tako dogodilo, ali eto, svi griješimo…
Ne treba i nema veće počasti umrlom piscu od one kakvu je Amosu Ozu jednim kutkom svog izloga ovih dana iskazala glasovita, velika i važna amsterdamska knjižara Athenaeum. Tek jedan list najobičnijeg bijelog papira, na njemu velikim slovima otisnuto ime pisca i manjim slovima datum njegova rođenja i smrti: “4 mei 1939 – 28 dec […]