autograf.hr

Profesora emeritusa Viktora Žmegača (1929.-2022.) njegovi će studenti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zacijelo pamtiti kao erudita, preciznog i sustavnog predavača koji se, asocijacijama i uspostavljanjem dijakronijskih i sinkronijskih veza, šetao po kulturi Srednje Europe kao po svom vlastitom vrtu što ga je njegovao pomnim čitanjem i pažljivim interpretacijama.

Država ili elite koje nekom državom upravljaju imaju mehanizme odrediti što će biti vrijednosti i poželjno ponašanje u nekom društvu. Elite mogu nametnuti teme o kojima će se raspravljati, mogu forsirati ili zaustavljati reforme, mogu nametnuti ono što će se smatrati državnim interesom.

Filozofski fakultet u Zagrebu nije nikad bio, niti je danas, samo jedan fakultet samo jednog hrvatskog sveučilišta.

Nakon, malo je reći, užasavajućeg Facebook statusa saborskog zastupnika Željka Glasnovića i njegovog kasnijeg dodatnog objašnjenja kojim je naglasio vlastiti neartikulirani bijes, prva reakcija kojom razuman čovjek može reagirati bila bi u neobuzdanom smijehu.

”Ridikul” koji prijeti studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su se pobunili protiv dekana nije baš bezazlen tip. Njegov post pun agresivnosti i tendencioznosti sve je drugo, samo ne smiješan.

Zbivanja na Filozofskom fakultetu, gdje su zaštitari stajali na vratima koja, osim u dvoranu gdje zasjeda Vijeće, vode i u studentsku knjižnicu i referadu, svrstali su među ”neke od najtamnijih stranica u povijesti fakulteta”. Studenti, naime, nisu mogli podići knjige niti potvrde u referadi. Zbog zabrane kretanja zgradom, članovi Vijeća pozvali su policiju, ali bez […]

Kada je u nedjelju 3. svibnja, prigodom izlaska sa svete mise ubijen Vinko Žuljević Klica, pukovnik jedne od hrvatskih vojski i jedan od najuglednijih pripadnika hrvatskog podzemlja, o tome su izvijestile sve televizijske stanice, novine i informativni portali.

U trenutku dok pišem ovaj tekst, prošlo je okruglih deset dana od pobjede Kolinde Granar-Kitarović u drugom krugu hrvatskih predsjedničkih izbora. Tamburaški orkestar otišao je kući, šampanjac se smlačio, konfeti su pometeni, neki su poraženi čestitali, a neki i nisu, a pobjednici su čestitke primili i dobili svoju porciju kurtoaznih i manje kurtoaznih pohvala. Premda […]

Lovro Škopljanac (Zagreb, 1984.) na zagrebačkom Filozofskom fakultetu zaposlen je kao (viši) asistent pri Odsjeku za komparativnu književnost (katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti). Područja njegovoga stručnog interesa unutar komparatistike su poglavito književnosti na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku, zatim recepcija i pamćenje književnosti, starija hrvatska književnost, empirijske i kognitivne teorije književnosti.   Knjiga Lovre […]

Hrvoje Jurić profesor je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pjesnik, urednik koji se primarno bavi praktičkom filozofijom, etikom i bioetikom, ali u područja njegova znanstvenog i stručnog interesa također spadaju filozofija tehnike, filozofija prirode, filozofija medija, filozofijska hermeneutika, feministička i rodna teorija, te socijalno-politička problematika.   Zbirka ‘‘Uglavnom pridjevi“ donosi deset ciklusa […]

Dino Milinović, rođen je 1959. u Zagrebu, a od 2001. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Do danas je objavio nekoliko dramskih tekstova i dva romana: “Kradljivac uspomena” (2002) i “Tamo gdje prestaje cesta” (2007).   U ovom povijesnom kriminalističkom romanu životi protagonista: vječno nadareni student književnosti, istražitelji koji vjeruju u […]

U Hrvatskoj su još uvijek malobrojna izdanja koja tematiziraju područja pojedinih kreativnih industrija, a nakladništvo je svakako jedna od njih. Na žalost, malo je prijevodnih izdanja iz tog područja, a domaći autori su tek posljednjih godina prisutniji u svojim oknjiženim radovima, zahvaljujući ponajviše nekim novim sveučilišnim studijima u sklopu kojih se izučava i nakladništvo.   […]

U danima nedavno održanog Međunarodnog sajma knjiga, koji je ipak pokazao da ovo napaćeno društvo ima mnogo bolju izdavačku ponudu nego što to zaslužuje, nešto posebno nije smelo da padne u zaborav. A palo je. Desetak mojih prijatelja iz Zagreba, Sarajeva i drugih bliskih kultura (nekada bejasmo u jednoj, ali to je prošlost) pitalo me […]