autograf.hr

Kada se u javnom diskursu u bilo kojoj prigodi povede rasprava o kritičarima recentne politike njima se momentalno lipe etikete. Dakako jer je tim izdajnicama sve svitlilo kada je bija mrkli mrak tako da ih se s pravom omotaje s tapetama na kojim velikim slovima piše: jugonostalgičari, komunjare, rusofili, antihrvati itd.

Danas, 23.08.2022.na dan Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću poslala je još jedan poziv Vladi RH za zaštitu Golog otoka i Svetog Grgura.  Zabrinjava što se nakon isteka rješenja o preventivnoj zaštiti Golog otoka u 2019. godini nastavlja daljnja devastacija preostalih zgrada. Ponovo smo pozvali […]

Opraštanje od ljudi na Facebooku ranije je djelovalo bizarno, a sada je to gotovo pa društvena obaveza. Isporučujemo žalost, kompleksnost svojih osjećaja, pa čak i posljednje poruke, Facebooku, jednako kao što se to nekad činilo sa zavjetnim papirićima; samo što sad umjesto apstraktnog božanstva stoji konkretan multimilijunaš, s očalama za kratkovidnost i nekom blagom, fensi […]

U prethodnoj kolumni pisala sam zbog čega mislim da ne bi bilo zdravo za društvo niti dobro za demokraciju da se psihijatrijska procjena upliće u izbor političara. Nažalost, takve ideje psihijatrizacije društvene stvarnosti podržava literatura koja post festum pretenciozno objašnjava političke fenomene medicinskim pa i psihijatrijskim stanjima.

Kad smo se upoznali 2016. u Documenti smo pripremali ljetnu školu o izazovima memorijalizacije na Rabu i Volonterski kamp na Golom otoku. Tog ljeta u polumraku dvorane Pučkog otvorenog sveučilišta govorio si mudro i nadahnuto.

Dragi naš druže Tito! Već odavno si me bio naučio da se nas dvojica oslovljavamo s ti. Pa premda s time nisam imao problema u mome pionirskome statusu kada sam ti zajedno sa svojim drugarima pjevao iz svega glasa: ”Druže Tito, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo”, kada sam dosegao svoje […]

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Pojam salonske ljevice već je poprilično poznat široj javnosti, već i ptice na grani znaju da se salonskoj ljevici spočitava puko teoretiziranje nauštrb djelovanja u području stvarnih problema koje ljudi, napose radnici i radnice, svakodnevno žive. Kažu da se salonska ljevica bavi sama sobom.

Otkako je predsjednica ”ponudila” u pedagoške svrhe preodgoja neistomišljenika jednotjedni povratak Jugoslavije, a s njom i Golog otoka, dok tiho pjevušim ”Predsjednice, ljubičice bijela”, muči me jedno jedino pitanje: bi li čistačica, primjerice ona u bilo kojoj preostaloj tvornici, odabrala dobiti na doživotno korištenje stan od stotinjak tisuća eura,

Jadan taj HDZ. Njih stvarno nitko ne razumije. Evo, primjerice njihova kandidatkinja za predsjednicu Republike. Nema tome mnogo igrala se nogometna utakmica između Hrvatske i Mađarske.

Andrej Plenković doista se doimao kao europski političar kad je najavio kandidaturu za predsjednika HDZ-a. Njegov prethodnik Tomislav Karamarko svoje predsjednikovanje HDZ-om otpočeo je, pod izlikom da će provesti lustraciju, križarskim ratom katoličke sekcije HDZ-a protiv druge, ne manje važne sastavnice – one bivših udbaša i pripadnika raznih segmenata komunističke nomenklature koji su stvarali HDZ […]

Martin Previšić, ”Povijest Golog otoka”, Fraktura, Zaprešić, 02/2019. Na samim počecima nove Jugoslavije, u godinama 1948. i 1949, pripadnici narodne i društvene elite zatekli su se pred iskušenjem Sfingine zagonetke. Trebali su se slobodno i bez prethodnih naputaka i sugestija izjasniti o rezoluciji Informbiroa, kojom je Staljin, vođa svjetskog proletarijata, osuđivao Tita, vođu njihove male […]

Bila je to jedna od prvih objavljenih knjiga o Golom otoku. Štoviše, Wikipedija na srpskom tvrdi i “prva knjiga memoarske proze koja je, u tadašnjoj Jugoslaviji, progovorila o zverstvima na kamenom ostrvu” kojom je “na svojevrstan način otvorena posleratna komunistička tabu tema – Goli otok”.

Ovu kolumnu pišem pod malim hendikepom. Završavam ju prije početka nogometne utakmice domačina Rusije protiv favorizirane Hrvatske na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Rezultat će se svakako znati kada se ovaj tekst objavi kao i raspoloženje nacije u kojoj euforiju očekivanog trijumfa može zamjeniti samo nacionalna depresija u slučaju poraza.

Prije mišljenja pročitajte ovaj rijetko kvalitetan dokument, sugerira riječka profesorica ustavnog prava Sanja Barić, oduševljena ”Dokumentom dijaloga” Kusićeve komisije za koji kaže kako ”svaka stranica, svaka rečenica ima težinu”.

U svom romanu-dnevnika iz Auschwitza Primo Levi piše: “Neka se iza bodljikave žice zatvori na tisuće pojedinaca različite dobi, položaja, podrijetla, jezika, kulture i običaja, i neka ondje budu izloženi režimu života koji će biti nepromjenjiv, provjerljiv i istovjetan za sve, a ispod razine svih potreba:

”Miro Barešić jedan je od najvećih hrvatskih domoljuba čije djelo i žrtvu moramo poštovati. Godinama se u iseljeništvu i u Domovinskom ratu borio za samostalnu Hrvatsku. Bio je “branitelj prije branitelja”. Hvala ti, Miro, za samostalnu, suverenu i slobodnu Hrvatsku”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved stojeći pokraj spomenika koji prikazuje čovjeka kako dlanom zaklanja […]

Što može motivirati biskupa da blagoslovi spomenik podignut osobi koja je (1971. godine), u pokušaju da iznudi oslobađanje hrvatskih političkih zatvorenika iz švedskih zatvora, pribjegao metodi koja je mogla završiti – i završila je – smrću?

U organizaciji Dokumente – Centra za suočavanje s prošlošću, Udruge Goli otok ”Ante Zemljar” i Volonterskog centra Zagreb na Golom otoku i Rabu je od 17. lipnja do 3. srpnja održan volonterski kamp ”Pejzaž sjećanja” te međunarodna ljetna škola ”Kultura sjećanja u suvremenoj Europi” u kojoj je sudjelovala i Udruga antifašista Raba.

Ivo i Slavko Goldstein, ”Tito – ”, Profil, Zagreb, 2015. (Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015) Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein […]