novinarstvo s potpisom
Koliko mogu procijeniti, 80. godišnjica proglašenja Nezavisne Države Hrvatske prošla je kao svaki drugi dan. Ljudima u mojoj ulici očigledno ni na kraj pameti nije bila pomisao o tom povijesnom danu. Vjerujem da ni drugdje građani nisu bili zaokupljeni ovom obljetnicom. Kako i bi?
Europska unija ponovno se uskomešala zbog migrantske i izbjegličke krize. Njezini čelnici uzdigli su se helikopterom gore u oblake da bi na grčko-turskoj granici promatrali pakao dolje. Zatim se razvila burna rasprava oko toga trebaju li zemlje članice EU-a uz policiju slati na svoju granicu vojsku. Tako se globalno ne širi samo panika oko koronavirusa […]
U ponedjeljak 2. ožujka je istraživačima otvoren Vatikanski arhiv pontifikata pape Pija XII. Napokon je došao i taj dan i mogućnost uvida u iznimno vrijednu povijesnu građu i to ne samo za znanstvenike, ne samo za potomke žrtava iz razdoblja Holokausta, nego za svakog pojedinca kojem je stalo do istine. Konačno, više od 75 godina […]
Dan izbora za predsjednika Republike Hrvatske ovaj put pada točno na dan kada počinje Hanuka, židovski blagdan svjetlosti. I podsjeća na davnu pobjedu Makabejaca nad grčkom vojskom koja je branila židovskom narodu njihovu vjeru i tradiciju. Manjina je ipak uspjela pobijediti mnogobrojnu grčku vojsku i ponovo posvetiti Hram u Jeruzalemu.
U Spomen području Jasenovac, 2. svibnja obilježen je Jom Hašoa – Dan sjećanja na žrtve holokausta u organizaciji Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. Bio je to prvi molitveni susret visokih predstavnika četiriju vjerskih uzajednica u Republici Hrvatskoj održan u Jasenovcu na prijedlog požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, predsjednika Vijeća HBK za ekumemnizam i dijalog.
Nek’ se osuši desnica moja, Jeruzaleme, ako tebe zaboravim. Nek’ mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj smetnem ja ikada, ako ne stavim Jeruzalem vrh svake radosti svoje! (Ps 137, 5-7)
Jasminka Domaš, ”Izabrana – život Edith Stein”, Bet Israel -Litteris, Zagreb, 2017. Pogovor je težak žanr jer mu je zadatak ukazati na razvoj ideja koje su dovele do nastanka knjige i nagovoriti čitatelje da nakon intenzivnog druženja sa živom materijom teksta, dok su još zaneseni štivom, nastave čitati, a samim time i promišljati onkraj zavodljive […]
U povijesnoj kronici Slavkove obitelji staza knjige je već postojala, trebalo je samo nastaviti koračati. Ali početak Drugog svjetskog rata i proglašenje NDH ubrzo su pokazali da je antisemitizam, kako je rekao nobelovac Eli Wiesel, bolest nežidova od koje umiru Židovi.
“Da je s nama, moj tata bi poručio: ‘Nemojte se saginjati’”. To je kazao povjesničar Ivo Goldstein večeras u Zagrebu, na komemoraciji za njegova oca Slavka, koji su u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski organizirali Antifašistička liga, Hrvatsko novinarsko društvo i Hrvatsko društvo pisaca (HDP).
Vijest o smrti Slavka Goldsteina zatekla me, zarobila, premda sam znala da je njegovo zdravlje posljednjih mjeseci bilo veoma krhko. Ali čovjek jednostavno ne može prihvatiti da će se smrt bliske osobe desiti, pogotovo ne u jednom blistavom sunčanom danu kakav je bio 13. rujna.
Oslobođenje te uspostava Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) trebali su, prema viziji Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), donijeti početak nacionalne i socijalne revolucije. No, najprije je valjalo ukloniti ”ostavštinu” fašističkih okupatora i njihovih pomagača, utvrditi ratne zločince, te ih privesti pravednoj kazni.
Nacionalizam, šovinizam, ksenofobija, antisemitizam, islamofobija, rasadišta su zla čiji predstavnici danas, uključujući neonaciste sjede u pojedinim europskim parlamentima, primjerice u Grčkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Švedskoj…
Naznačenu temu počet ću na jedan možda neočekivan način. Naime, sjedeći za stolom u povodu židovskog blagdana Pesaha jedan moj prijatelj iz židovske zajednice šapnuo mi je: “Gledaj što radimo, prvo govorimo i razmišljamo o tome kako su nas htjeli ubiti, a onda sjednemo i jedemo“.