autograf.hr

Odgoj je ono što čovjeka izdvaja iz divljaštva kroz utiskivanje moralnih zakona u njegov duh, kroz spoznavanje kako jedino svijest o općem dobru može čovjeka usredotočiti na kolektivnu, ljudsku svrhu. Tako je pisao i govorio Kant prije nešto manje od tristo godina postavljajući odgoj ispred obrazovanja. Ne samo u nizanju postupaka, nego i redom važnosti.

Čovječanstvo je u krizi, umjetnost je u krizi, kriza je preslaba riječ, možda je bolja riječ jeza – jeza koja otkriva pozadinu stvari, jeza kakvu otkriju jezične greške koje nisu slučajne, kako je govorio slavni psihoanalitičar iz Beča. To znači da istina ispliva na površinu, poput fekalije, i onako smrdljiva i plutajuća, otkrije isprva smiješnu, […]

U mojoj domovini, ”glupoj fašističkoj državi”, kako ju je nedavno nazvao predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nakon što je Austrija pooštrila epidemiološke mjere zbog pandemije i propisala dalekosežan lockdown, u subotu 18. prosinca, otprilike 30.000 osoba u tihoj povorci pod svjetlom svijeća, i isto toliko njih sa svijećama na prozorima, solidarizirali su se s preminulim […]

Profesor Žarko Puhovski je krajem jula ove godine, u razgovoru za bosanskohercegovačke medije, izgovorio jednu neugodnu rečenicu, nalik na preciznu liječničku dijagnozu, kojom je dao slikovit i upozoravajući opis Bosne i Hercegovine i stanja duha u njoj: ”Bosna i Hercegovina se nažalost ponaša nepunoljetno kao cjelina”.

Porazna spoznaja da u Hrvatskoj u 48 jedinica lokalne samouprave HDZ neće imati protukandidata na predstojećim lokalnim izborima nije dokaz da vladajući, bili oni, u ovom slučaju, iz redova HDZ-a, a ovo se odnosi i druge političke opcije, vladaju dobro, nego je to dokaz o nedostatku interesa i svijesti o političkoj bitnosti ljudi koji žive […]

Jedno je opće mjesto u hrvatskoj politici, kad se govori o tome kako ćemo pisati zakone, fraza da ”struka treba imati glavnu riječ”. To je, dakako, solidan princip, u smislu da nam struka treba prezentirati stanje stvari, uputiti nas na ono što je doista bitno.

Slobodan Šnajder, ”Doba mjedi”, TIM press, Zagreb 2016. Roman ”Doba mjedi” Slobodana Šnajdera se mora čitati više puta. Kaže se da je metafizika ono zbog čega neku knjigu čitamo ponovo. To je zapravo ono što je otkriveno knjigom, ono radi čega se piše.

Sigurno ste čuli taj prilično metaforičan argument o pronalasku sata na pustom otoku. Iznio ga je William Paley u knjizi ”Prirodna teologija” iz 1802. godine (shvatit ćete kasnije zašto spominjem godinu); u najkraćoj formi izložen on želi pokazati da se svaki kompleksni mehanizam, poput sata, mora objasniti nekim dizajnerom.

Ćuti dok razgovaraš sa mnom. Kaže se da je to slikovit prikaz demokratije na naš način. Naši narodi su skloni da demokratiju razumeju bukvalno i dosledno, to jest kao dva loša zaista ubiše Miloša. A Miloš je personifikacija svih onih koji su manjina u društvu i koji se sistemski uče da njihov glas nije toliko […]

Na ovogodišnjem Prideu, ove subote, 8. lipnja u Zagrebu, nisam bio. Nalazio sam se u Sarajevu na snimanju emisije ”Vrijeme suodgovornosti” koju već neko vrijeme uređujem i vodim na FACE TV.

Smisao obrazovanja je promjena ličnosti, zamijeniti praznu glavu otvorenim duhom (The purpose of education is to replace an empty mind with an open one. M. Forbes). Obrazovanje nije stjecanje vještina, već stvaranje načina mišljenja u kojem se cijene činjenice i znanja, ali se o njima kritički razmišlja. Školovanje nije obuka, već izgradnja osobe, prenošenje društvenih […]

Tijekom druge polovice posljednjeg stoljeća, svijet se desekularizirao. Ovaj termin skovao je sociolog Peter Berger koji u svojoj knjizi “Desekularizacija svijeta: povratak religije i svjetska politika” iz 1999. opisuje razvojne tjekove koje sam netom (u prvom nastavku, op. ur.) opisao.

Mene i dalje umije fascinirati činjenica da, primjerice, neki vrhunski fizičar izražava čvrsto uvjerenje u postojanje Boga – i to, naravno, obavezno u nekoj od ustaljenih verzija kao što je kršćanstvo.

Što može motivirati biskupa da blagoslovi spomenik podignut osobi koja je (1971. godine), u pokušaju da iznudi oslobađanje hrvatskih političkih zatvorenika iz švedskih zatvora, pribjegao metodi koja je mogla završiti – i završila je – smrću?

Zoran Grozdanov, ”Odbojna riječ – Smrt Boga kod Ranoga Hegela i ranoga Moltmanna”, Fabrika knjiga, Beograd, 2016. Mala su-razmišljanja uz knjigu Zorana Grozdanova o teologiji Jürgena Moltmanna

Razgovor ozbiljni s profesorom Šustarom (i profesoricom Golubović) Filozof filozofu, ateist teistu Pretpostavljam da ste o članku ministra Šustara koji je on, tad još ”samo“ profesor Riječkog sveučilišta, napisao u suradnji s profesoricom Golubović pročitali već pun kufer materijala.

Otkako sam vidio svu kompleksnost situacije s poplavama i nakon poplava, ne prestajem s Josipom Lisac pjevušiti pjesmu ”Maglaj svuda, Maglaj oko nas”… Svuda se uokolo širi dah Maglaja: sirotinja, bijeda, smrad, nesposobnost, neorganiziranost, tuga i očaj…

Javni medijski prostor, kao i mnogi naši razgovori, zakrčeni su barikadama na kojima različite skupine istomišljenika mašu svojim zastavama i kritiziraju one druge. Zapravo jedva da što poduzimamo. Ili smo odveć zakupljeni kritiziranjem ili su nam puna usta o vlastitoj ispravnosti.   Rado bismo da su svjetonazorske, ekonomske, političke krize iza nas. Ali da posao […]

”Pojmovi (pogledi na svet prema kojima je religija potpuno irelevantna za čovekov život) kao što su sekularizam i laicizam izazivaju danas žučne polemike i nedoumice u svetu’“. Tako je pisalo u pozivu na skup na kojem je održano ovo izlaganje.   Međutim, pristalice sekularizma, koji se u Francuskoj zove laicité, zagovaraju, prije svega, odvojenost crkve […]