autograf.hr

Tu negde pred kraj svake godine (bilo koje od 2003.), kada se očekuje sneg koji izostaje i koji nas neuspešno opominje da je ljudski uticaj na klimu sveprisutan, počinje i ona ”mrtva trka” među komercijalnim televizijama ko će prvi i u udarnijem terminu da pusti film iz 2003. godine ”Zapravo ljubav” (Love Actually). To je […]

Preko noći postala je globalno popularna, najmlađa finska i europska premijerka, mlada socijaldemokratkinja Sanna Marin. Imala je 34 godina kada je postala premijerka 2019. i deklasirao ju je samo jedan drugi mladi političar, austrijski kancelar Sebastian Kurz koji je bio čak mlađi od nje – imao je 31 godinu kada je stupio na dužnost.

Na međunarodnim putovanjima i konferencijama upoznajemo mnogo zanimljivih ljudi od kojih možemo mnogo toga naučiti. Osobno sam na nedavnom prekomorskom letu između Frankfurta i Bostona upoznao jednog etnički složenog (otac polu-Grk polu-Nijemac, majka Brazilka), a intelektualno nadprosječno obrazovanog i umjetnički nadarenog suputnika.

Profit kao jedini ”režiser” stvarnosti je – dobili smo i geopolitičke, nekad nezamislive dokaze, put u propast. Od ranih 80-ih i posebice u posljednjoj dekadi opet je jedna totalitarna ideologija, ovaj put ideologija novca, osiromašila većinu i afirmirala populističku osnovu vladanja. Muzejski kustos niti kulturni administrator u zajednici ne stižu do tog, naizgled pre-složenog znanja. […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autora). Prilično je teško vjerovati političarima danas. Doduše, nije to bilo ništa lakše ni jučer, ali danas, kada jednu od glavnih patologije politike čini populizam – koji nije ništa drugo nego demagogija o kojoj su govorili još grčki politički mislioci – i demagogija vreba iz svake izjave političara […]

Sigurno ste čuli taj prilično metaforičan argument o pronalasku sata na pustom otoku. Iznio ga je William Paley u knjizi ”Prirodna teologija” iz 1802. godine (shvatit ćete kasnije zašto spominjem godinu); u najkraćoj formi izložen on želi pokazati da se svaki kompleksni mehanizam, poput sata, mora objasniti nekim dizajnerom.

Prilično je teško vjerovati političarima danas. Doduše, nije to bilo ništa lakše ni jučer, ali danas, kada jednu od glavnih patologije politike čini populizam – koji nije ništa drugo nego demagogija o kojoj su govorili još grčki politički mislioci – i demagogija vreba iz svake izjave političara u javnosti, iz svakog tweeta i Facebook objave, […]

Popperova i Guardinijeva kritka totalitarizama Svakako najpoznatiji kritičar totalitarizama svojom idejom o “otvorenom društvu” bio je, i sam najprije zagrijani simpatizer komunizma i začetnik filozofije “kritičkog racionalizma”, nedavno preminuli Sir K. R. Popper.

Kada mi je stigla vest da sam dobio Nobelovu nagradu za književnost, zapitao sam se o vezi između mojih pesama i književnosti. Hteo sam da razmislim o tome i otkrijem tu vezu. Pokušaću da vam prenesem svoja razmišljanja o tome. Ona verovatno neće biti sasvim jasna, ali nadam se da će ipak biti vredna vaše […]

Andreja Plenkovića pamtim kao izvrsnog studenta, otvorenog, inteligentnog i pristojnog. Na jednoj davnoj međunarodnoj konferenciji (Bernried, Bavarska, 1993.) bio sam impresioniran njegovom vještinom komuniciranja, još više stvaranja prijatelja i značajnih kontakata.

Čudna neka i sasvim čudesna misa otpjevana je prošlog ponedjeljka u pravoslavnom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu koji je širom otvorio vrata danskom dirigentu Mogensu Dahlu i njegovom komornom zboru.

Predrag Finci, ”Estetička terminologija”, Antibarbarus, Zagreb 2014. (Vidi Elektroničko izdanje knjige, Zagreb, 2016).  Estetika je gramatika umjetnosti. Predrag Finci Nedavno je svjetlo dana ugledalo elektroničko izdanje knjige Estetička terminologija Predraga Fincija. Radi se o djelomično korigiranom, nadopunjenom i proširenom izdanju knjige koja je izvorno bila objavljena u mekoukoričenoj verziji iz 2014. godine u Izdanjima Antibarbarus.

Filozofski cjelovitu i zaokruženu misao, kakva, dakako, nije zatvoren sustav, Simone Weil izlaže u knjizi Ukorijenjenost koju je danonoćno pisala posljednje godine svojega života u Londonu kao svojevrstan testament za poslijeratnu Francusku. U predgovoru prvoga izdanja Albert Camus piše: ”Nemoguće mi je zamisliti obnovu Europe kakva ne bi uzela u obzir zahtjeve koje Simone Weil […]

Roman “Noćni putevi” sastavljen je od niza fragmenata iz svakodnevice noćnog taksista ruskoga podrijetla. Ovdje čitatelj susreće grubu stvarnost Pariza između dva svjetska rata, stavljenu u nostalgični modus, gdje se grad doima poput Petrograda Fjodora Mihajloviča Dostojevskog s gladnim i odrpanim spodobama, krojačima, kuharicama, pijancima…

Čudna neka i sasvim čudesna misa otpjevana je prošlog ponedjeljka u pravoslavnom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu koji je širom otvorio vrata danskom dirigentu Mogensu Dahlu i njegovom komornom zboru. Oni su se, prvi put u Hrvatskoj, predstavili Nordijskom misom, djelom koje je baš za taj zbor napisao jedan od najznačajnijih suvremenih švedskih skladatelja Sven-David […]

Još za života je bio proglašen ”modernom renesansnom legendom”. Mnoga elitna sveučilišta diljem svijeta dodijelila su mu počasne doktorate. Petnaest je puta bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir, koja mu je nekoliko puta tek za dlaku izmakla, što je šteta jer bismo onda i u našem dijelu svijeta znali nešto više o njemu. Višestruko […]