novinarstvo s potpisom
Teško je zamisliti bavljenje s nezahvalnijom društvenom naukom od sociologije religije. Za sami početak, gotovo je nemoguće naći prikladnu (a u isto vrijeme funkcionalnu i univerzalnu) definiciju – što je to religija? A tek nakon i povrh toga dolaze brojne teorije, bezbrojne statistike, antropološka i sociološka proučavanja… s manje ili više uspjeha.
Mnogi su u vrijeme izbora pape Franje objavljivali različite prognoze tog pontifikata, njegovih motiva, planova za ostvarenje i predviđanja. Još ih je veći broj analizirao pontifikat nakon što je okončana njegova prva godina. Bilo je tu objektivnih analiza, onih sa sociološkog, politološkog, religioznog, psihološkog i različitih drugih stajališta. Tu se moglo pročitati toliko toga da bi […]
Čim je Branimir (na proljeće godine 879.) postao banom dalmatinske Hrvatske, pisao je povjesničar Rudolf Horvat, odmah prekida svaku vezu s Carigradom. U to se vrijeme u Hrvatskoj nalazio neki svećenik Ivan (iz Mletaka), koji bijaše papin poslanik u Bugarskoj i u Velikoj Moravskoj. Po tome Ivanu pošalje ban Branimir u Rim pismo, kojim papi […]
U ne tako davna vremena ljevica je sebe otvoreno izjednačavala s ateizmom, čak radeći sustavno i nasilno na njegovom prodoru u društvo.
U nedjelju 3. veljače, prilikom 1047. Feste svetog Vlaha, patrona Dubrovnika, hvarsko-bračko-viški biskup i tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Petar Palić je rekao, citiram:
Predsjednica Republike postrance pokušava spašavati što se spasiti još može i zato je otrčala držati uvodno slovo na molitvenom doručku kod ekstremističkog sisačkog biskupa Košića. Tamo je tronuto izjavila kako se ona protivi diranju u Vatikanske ugovore budući da je za nju vjera ”bitna komponenta i moralni kompas”.
Jadranka Brnčić, ”Biti kršćanin s papom Franjom”, Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2016. Dana 13. ožujka 2013. na balkonu bazilike sv. Petra pojavio se pomalo stidljiv čovjek i zaželio okupljenoj gomili dobru večer: Sorelle e fratelli… buona sera. Kako je počeo govoriti, tako mu glas postajao sigurnijim i osmijeh svjetlijim. A na kraju, nagnuo je glavu pred okupljenima […]
Ni sam Martin Luther tog znamenitog 31. listopada 1517. nije naslućivao što će se dogoditi objavom njegovih 95 teza. Neprovjerena priča – nastala 50 godina nakon Lutherove smrti – veli da ih je okačio na vrata crkve u Wittenbergu kako bi ih se dan prije Svih Svetih moglo javno pročitati.
Muslimanskog terorizma ne bi bilo da na Zapadu nema sekularizma, zanemarivanja vjere i vjerskih normi, smatraju neki istaknuti kršćanski poglavari, na primjer patrijarh moskovski i sveruski Kirill IV, ili pak kardinal Robert Sarah.
“Hrvatska nije ‘sekularna’ država” naslov je redovitoga komentara urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića (broj GK od 23. 8. koji se jučer čitao nakon misa u rijetkim domovima gdje se još ta sramotna tiskovina konzumira). Urednik katoličkog tjednika nadbiskupa Josipa Bozanića ističe da ne postoji ustavna definicija koja bi Republiku Hrvatsku definirala kao “sekularnu”, te zaključuje:
Važno je i prevažno ovo što se jučer dogodilo. Osnovana je GLAS (Građansko-liberalni savez), stranka HNS-ovih disidenata, koju će prve godine, kako su rekli na osnivačkoj konvenciji, voditi najpopularnija među njima – Anka Mrak Taritaš.
III. Blasfemično u religioznim temeljima: potisnuta subverzivnost Sve do sad rečeno moglo bi se sažeti kao poziv na duboku skepsu prema blasfemijskom prigovoru povezanom s dualističkom matricom, tim više jer u višeznačnom prostoru ljudskog nema vanjske objektivne točke s koje bi se jednom zauvijek moglo ustanoviti što jest, a što nije blasfemija, pa čak ni […]