novinarstvo s potpisom
Pandemijski kontekst u kojem pišemo opterećen je teškim raspravama o stavovima prema cijepljenju, tzv. COVID potvrdama, mjerama zaštite pučanstva i tako dalje. Pandemijske rasprave su vrlo mučne, utječu na prijateljske, pa i obiteljske, odnose, a praktična sloboda iznošenja mišljenja, augmentirana komocijom virtualnih prostora svemrežja, stvara atmosferu konflikta, dezorijentacije i/ili beznađa.
U prošloj kolumni sam najavio da ću pisati o fenomenu ispravnog razumijevanja Kur’ana, i to u kontekstu traganja za jasnoćom u vremenu borbe za narativ i istinsko razumijevanje pojmova i koncepata.
Velike boginje, dječja paraliza, ospice, zaušnjaci, rubeola, tetanus… postoje razne bolesti od kojih nas prilično uspješno štite – cjepiva. Virusolozi, molekularni biolozi, imunolozi, infektolozi, pedijatri… postoje razni ljudi koji su svoje živote ili svoje karijere usmjerili u istraživanja, inovacije, pomaganje drugima, liječenje.
6.3. Konfiguracija identiteta Što je identitet? “Stanje ili činjenica ostajanja istim, recimo pod raznolikim stajalštima ili uvjetima, stanje bivanja svojim, ne drugim, stanje ili činjenica bivanja istim …”[i]. Baština ili javna memorija je proces: samozavaravajući, groteskan, bolan, dramatičan ili pak otkrivački, inspirativan i koristan, kao svako samospoznavanje.
Ako je Ivica Todorić dijete hrvatske desnice i ako je Agrokor desni epifenomen, tada je Neven Antičević dijete hrvatske ljevice, najprije one izvaninstitucionalne, kulturne i književne, a onda i institucionalne, čim se našla na vlasti.
Dok svijet oplakuje smrt moralnog velikana Elieja Wiesela, ja žalim što ga nisam uspio dovesti u Osijek. O tome smo kao povremeni kolege na istom odjelu postdiplomskog studija na Bostonskom sveučilištu konkretno razgovarali u nekoliko navrata.
Godina 1940. Španjolski građanski rat je završio, Madrid leži u ruševinama, njegovo stanovništvo gladuje, dok Nijemci nezaustavljivo marširaju Europom. Britanija je ostala sama dok general Franco razmišlja bi li napustio neutralnost i stupio u rat.
Harper Lee, ”Idi, postavi stražara”, Znanje, Zagreb, 11/2015. Riječ je o rukopisu koji je autorica 1957. predala nakladniku, a iz kojeg je nakon niza izmjena nastao njezin poznati roman. Nedavni, pomalo iznenadni izlazak “prvog” romana Harper Lee (1926.) “Idi, postavi stražara” pravi je primjer što sve sposoban urednik, u ovom slučaju urednica, Tay Hohoff, odnosno […]
Znanje ne uči pameti, ispravno je zaključio još Heraklit, ali od viška znanja glava ne boli. Možda nije toliko komotan kao eventualan višak novca – ali, za razliku od novca, znanje ne korumpira ni kad ga je mnogo. Ponajmanje znanje jezikâ, kako je zaključila maca koja je pred mišjom rupom zalajala, pa smazala miša kad […]
Sretnim koincidencijama zahvaljujući na mojemu je kolegiju Interkulturalno razumijevanje gostovao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (17. ožujka 2015.) književnik Ivan Lovrenović. Njegovo predavanje o kulturnim identitetima u BiH, njihovim razlikama, kao i bliskostima i prožetostima pretvorilo se iz kulturalnih i antropoloških nijansiranja u vispreni dijalog sa studentima, u Lovrenovićevu “agoru“ u Mostaru.
Čovjek je na stanovit način prognan u svijet, a njegova čežnja za Bogom njegov je božanski zavičaj. Budući da je Bog nepoznat i nespoznatljiv, čežnja se ne može vezati ni uz kakav objekt te duša mora kušati prazninu u kojoj za utrošenu energiju naknade nema. Taj proces je nenaravan i bolan za čovjeka te je […]
Rušenjem Slavka Linića premijer Milanović zapravo je vlastitoj vladi izmaknuo jedini čvrsti oslonac, jedino uporište i opravdanje dosadašnjeg mandata. Ako pogledamo unatrag, naime, teško ćemo izbjeći zaključku prema kojem je jedino Linić u ovoj vladi imao energije i hrabrosti mijenjati stvari i plivati protiv struje, bez obzira na političku cijenu. To su naposljetku prepoznali […]
Ima pisaca koji odaberu svoju sudbinu i, ne misleći na nju, žive i stvaraju do poslednjeg daha. Ne mareći za društvena priznanja i odličja, sudove kulturne čaršije i akademije (najčešće između tog dvoga nema razlike). Stanislav Vinaver (1891.-1955.), jedan od najznačajnijih autora srpske moderne (uz Rastka Petrovića i Miloša Crnjanskog), poliglota, sveznadar, neobuzdani stvaralac […]