Sanjam tolerantnu i solidarnu Hrvatsku!

Ovog ponedjeljka, 9. studenoga, prisjećamo se istoga dana 1939. godine kada je počela sustavna likvidacija Židova, kada je krenuo holokaust.

Tko bude želio i mogao, moći će pratiti Zoom međunarodnu konferenciju pod naslovom ”Novi pristupi nasljeđu holokausta i obrazovanju o holokaustu”, koja će se održati 9. studenoga u Novinarskom domu u Zagrebu s početkom u 10:00 sati. Zbog situacije vezane uz pandemiju, konferencija će se odvijati kao hibridni događaj, kombinirajući prezentacije u dvorani s online doprinosima.

Glavni fokus konferencije je na izazovima u obrazovanju o holokaustu, uslijed višegodišnje relativizacije i negiranja zločina nacista, fašista i njihovih suradnika u Hrvatskoj i drugim zemljama te na predstavljanju dobrih praksi i strategija poučavanja.

Predstavit će se primjeri dobre prakse iz Hrvatske, Njemačke, Italije i Srbije.

Možete se pridružiti putem Zoom platforme na ovome linku.

U 18:00 sati se može prisustvovati komemoraciji i obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv rasizma i antisemitizma na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, kada će govoriti predsjednik Židovske općine Zagreb dr. Ognjen Kraus.

Prisjetio sam se, ovim povodom, kardinala Antonia Quarracina, nadbiskupa mojega rodnog grada, Buenos Airesa, koji je preminuo u veljači 1998., a tijesno je surađivao s argentinskim židovskim institucijama pa je ostalo važno svjedočanstvo te suradnje.

”Ključna je rečenica iz Drugog vatikanskog koncila koja kaže da se Bog manifestira u svakom čovjeku (…) a najvažnije što čovjeku treba reći jest da zaviri u sebe. Rastresenost je procjep u čovjekovoj nutrini, zbog nje se nikad neće susresti sa samim sobom, ona mu priječi pogled u zrcalo vlastitoga srca. I tu je začetak: obuzdati sama sebe. Tu započinje dijalog”

Pored njegova groba, u katedrali u Buenos Airesu, napravljen je spomenik sastavljen od dijelova hebrejskih molitvenika spašenih iz različitih nacističkih logora za istrebljenje kao i druge dokumentacije o holokaustu.

On je želio da to bude tamo, u katedrali.

Njegov nasljednik, a sadašnji papa, nadbiskup i kardinal Jorge Mario Bergoglio, svjedočio je da je bio predmetom pritisaka pojedinih skupina da se te stvari prenesu u neki muzej. ”Ja nisam na to pristao, pa je sve ostalo na starome mjestu”, kazao je Bergoglio.

O tome, koliko je Papi stalo do dijaloga, do međusobnoga uvažavanja, do poštivanja drugoga, govori sljedeća njegova poruka:

”Ključna je rečenica iz Drugog vatikanskog koncila koja kaže da se Bog manifestira u svakom čovjeku (…) a najvažnije što čovjeku treba reći jest da zaviri u sebe. Rastresenost je procjep u čovjekovoj nutrini, zbog nje se nikad neće susresti sa samim sobom, ona mu priječi pogled u zrcalo vlastitoga srca. I tu je začetak: obuzdati sama sebe. Tu započinje dijalog”.

Ovo se može pročitati u knjizi naslovljenoj ”O nebu i o zemlji”, a objavljena je u izdanju V.B.Z.-a, u biblioteci Ambrozija. To je prvo izvancrkveno tiskano izdanje pape Franje na hrvatskom jeziku, a nastalo je 2010. na temelju razgovora, u suautorstvu tadašnjega kardinala Jorgea Marija Bergoglie, a današnjega pape Franje i njegova prijatelja, uglednoga argentinskog rabina Abrahama Skorke.

Knjiga je podnaslovljena kao ”Razmišljanja pape Franje o obitelji, vjeri i ulozi Crkve u 21. stoljeću”, a Papa i rabin na naslovnoj stranici potpisani su tako da se grafički naglašava njihovo koautorstvo.

Elem, pred navalom govora mržnje, netrpeljivosti i preziranja kojem svjedočimo, u sjećanje mi dolaze drage riječi Vlade Gotovca koje su u potpunoj korelaciji s duhom o kojem govori papa Franjo: ”Priznati raznolikost znači priznati drugoga. Jedino tako može se onemogućiti svaki egoizam, pa i nacionalni”.

Da, krivi smo. Riječi su to kolege na Autografu, prof. Marka Vučetića, koji je u kolumni objavljenoj prošli četvrtak napisao: ”Mi, ne samo da se odnosimo prema terorizmu, mi, na posredan način, sudjelujemo u sustavu svjetske igre politike i moći koja se benevolentno odnosi prema prekomjernoj stvarnosti.

Da bismo shvatili koja je naša uloga u kreiranju i podržavanju sustava prekomjerne stvarnosti, pogledajmo samo u kojem i kakvom sustavu prekomjerne stvarnosti živimo u našoj državi. Naša prekomjerna stvarnost obilježena je odsustvom svake mjere za realnost.

Zato bježimo u prošlost koja se nije zbila onako kako bi to htio naš bijeg. Bijegom romantiziramo povijesno nasilje i pretvaramo ga u nacionalni uspjeh”.

Moramo govoriti o našoj krivnji, o lošem sustavu odgoja i obrazovanja. Pak, govoriti o ljudskoj krivnji, zločinu, pokvarenosti, ne smije biti alibi da sebe sačuvamo od razmrsivanja zapetljane zbrke ljudskih poslova.

Ništa čovjek toliko ne priželjkuje kao herojski život. Pitanje je, dakle, ima li među nama dovoljno heroja, dovoljno odvažnosti, dovoljno sebedarja, dovoljno vizije? Postoji li herojski humanizam?

Kao i Papa, i ja sanjam tolerantan i pomireni svijet. To možda jest utopija. Ali ja vjerujem da je moguća drugačija Hrvatska.

Povijest nas uči da je ravnodušnost danas ravna zločinu sutra. To su shvatili Nijemci koji su šutjeli kada se dogodila Kristalna noć.

U potpunosti sam uvjeren da bi Papa, na ovome mjestu, kada bi se mogao obratiti ljutitim Hrvatima, onima koji ne priznaju prava manjinama, kazao da nam trebaju nježnost i snaga. Ili, kako bi rekao Ernesto Che Guevara de la Serna: da se moramo učvrstiti, ali bez da izgubimo nježnost.

To je jedini način da obranimo slobodu i da zaštitimo dignitet čovjeka.

Zato smo ovdje zajedno, na Autografu. Da shvatimo što nam je činiti i da se pokrenemo.

Pozvan sam vas potaknuti da doprinesemo demontiranju mitova naše povijesti, da se odupremo manipulacijama svake elite, da, gdje god stignemo, progovorimo o stvarnim problemima naše sadašnjosti.

Da oživimo duh snošljivosti u našim obiteljima i radnim sredinama.

Da ne odustanemo, jer teška vremena, nažalost, još nisu prošla.

Pozvani smo da kažemo istinu o barbarima. To je jedini način da obranimo slobodu i da zaštitimo dignitet čovjeka.

Pozvani smo da se otvorimo nadi. Pozvani smo da izgradimo solidarno društvo. Da odbijemo laž.

Čini se, kao da živimo u kulturi laži. Kulturi laži treba suprotstavljati kulturu istine i života.

I danas postoje oni koji koketiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem, a to Hrvatskoj ne treba. Dapače, napisao sam već, nakon ispaljivanja rafala po Banskim dvorima za što se počinitelj nadahnuo i u ”djelovanju” onih koji, kao dogradonačelnik Kutine Damir Markuš (eno ga, i dalje nastavlja ustašovati na Facebooku), sada pak zagrijani akter Škorina Domovinskog pokreta, ne odustaju od ustaškog, zločinačkog pozdrava ”Za dom – Spremni!”

U potpunosti sam uvjeren da bi Papa, na ovome mjestu, kada bi se mogao obratiti ljutitim Hrvatima, onima koji ne priznaju prava manjinama, kazao da nam trebaju nježnost i snaga. Ili, kako bi rekao Ernesto Che Guevara de la Serna: da se moramo učvrstiti, ali bez da izgubimo nježnost. To je jedini način da obranimo slobodu i da zaštitimo dignitet čovjeka. Zato smo ovdje zajedno, na Autografu

Meni je preostalo da vas, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv rasizma i antisemitizma, još jednom pitam: Fašizam? Ja ću reći: Ne, hvala!

Kada idete Praškom ulicom, nadomak Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, na trenutak zastanite pred praznim prostorom, kod parkirališta, tamo gdje je stajala sinagoga i pomislite na silne ubijene Židove.

Pozivam vas da, isto tako, ponekad pomislite na stradale Rome, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Albance, Makedonce, Crnogorce, Slovence i druge, da obnovite, ali i da živite duh snošljivosti.

Na našim prostorima, opterećenim svježim ratnim ranama i nepročišćenim povijesnim pamćenjem, borba protiv svakog oblika nesnošljivosti i razvijanje osjećaja za vrijednost snošljivosti, posebno su aktualni.

Na predsjedničkim izborima u SAD-u su pobijedili Joe Biden i Kamala Harris (koja postaje prva žena potpredsjednica). Važan je to trenutak za tu zemlju, ali i za nas, jer se miče sa scene čovjeka, Donalda Trumpa, koji je jako promicao nesnošljivost i netoleranciju.

Do snošljivosti i do tolerantnog društva ćemo stići adekvatnim odgojem. Zato ću završiti s jednim citatom iz 2001. godine moga profesora filozofije, riječkog nadbiskupa Ivana Devčića:

”Pravim se promicanjem snošljivosti može smatrati samo ono koje štiti i promiče razlike, prepoznajući u njima vrijednost koja obogaćuje sve. Umijeće snošljivosti, drugim riječima, nije u tome da se razlike dokidaju, nego da se s njima živi.

Apostol Pavao je govorio o različitim darovima i o istome Duhu koji nadahnjuje sve. Snošljivost uključuje jedno i drugo: razvijanje različitosti (različitih darova) i otvorenosti istome Duhu onih koji ih nose. Pravi se odgoj, dakle, odlikuje osposobljavanjem za prihvaćanje različitosti i za njihovo odgovorno življenje na dobrobit cijele zajednice”.

Amen.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Shvatite: Milorad Pupovac nije kriv za tragediju Vukovara
    •  Treba nam spomenik kakav je zagovarao Ivan Zvonimir Čičak
    •  Kutlešu ne brinu ni mrtvi ni grabežljivi kapitalizam
    •  Slovo o još jednom (ne)uspjehu, u Nacionalu
    •  20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič
    •  Dođite na promociju možda najvažnije moje knjige
    •  Može li nada doći iz Beograda? Da. Axios, mons. Ladislave!
    •  Novinar Malić i ministar Anušić misle da je Porfirije četnik?
    •  Vatikanska placebo Gospa
    •  Je li SDP ljevica, služi li ona još ičemu danas?

> Svi tekstovi ovog autora