autograf.hr

Odmah moram priznati da ideja nije izvorno moja. Zna se to ponekad dogoditi da na jutarnjoj kavi nastane ideja koja se onda razvuče u niz varijanti kojima se smijemo. Meni se ideja otprve svidjela, no bio sam ozbiljan i pravio se malo važan svojim znanjem iz knjiga.

Nezavisni za Hrvatsku, stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, prdnula je u rosu. Esih je ostala u stranci, a Hasanbegović, Tomislav Jonjić i Ana Lederer otišli i, ako je vjerovati portalima, ovih dana osnivaju novu.

Jedna je hrvatska diplomatkinja – zove se Elizabeta Mađarević, prva tajnica u hrvatskoj ambasadi u Berlinu – razotkrila, nehotice, stanje duha u Hrvatskoj. Na svojem je blogu propagirala hrvatske ljepote i čistoću hrvatske rase, ”bijela lica” i odsustvo migranata, dakle rasno čisto društvo koje je spremno dočekati baš takve goste iz Njemačke.

Pokušaj osvjetljenja izvora totalitarizama Mnogi su filozofi dali odlučujuće impulse za nastanak totalitarizama. Mnogi su nastupili i kao njegovi kritičari. Prema Erichu Voeglinu je srednjovjekovna gnoza prethodnik i krivac totalitarizama. Za Erwina Faula totalitarizam nije ništa drugo do moderni oblik makijavelizma. Jacob L. Talmon mu traži korijene u Francuskoj revoluciji. Hannah Arendt u imperijalizmu i […]

Ovih se dana obilježava 200 godina od rođenja Karla Marxa. A koliko je kapitalizam okretan, pokazuje i činjenica da ovaj zna zaraditi i na svom najvećem protivniku. Tako je Marxov rodni grad Trier ovih dana bio zapljusnut rijekom turista koji su time osigurali sasvim lijepu zaradu brojnim malim kapitalistima koji su im ponudili najrazličitije memorabilije […]

Emisija na National Geographicu posvećena iskustvu novinarke Lise Ping u Sjevernoj Koreji još jednom mi je rasvijetlila fenomen za koji nemam boljeg naziva od ”sekularno obožavanje”.

Kampanja antisemitizma nakon smrti Slavka Goldsteina iznenadila nas je i zbog bijesa, ali i podteksta shvaćanja židovstva kao negativnog u odnosu na hrvatstvo. Epitet “mrzitelj svega hrvatskog” uočili su svi vlasnici smartphonea, tako da vjerujem da se mnogima prvo to upali u glavi kad samo pročitaju to ime – Slavko Goldstein.

Arhimandrit Srpske pravoslavne crkve, otac Danilo Ljubotina, neobičan je svećenik i čovjek kompleksne životne sudbine, potaknute između ostalog i historijskim iskustvima njegovih predaka. Familija Ljubotina potječe iz Crne Gore u kojoj je vjekovima živjela i koju je 1657. godine morala napustiti pod pritiskom Turaka, te se doselila na istarski poluotok u mjesto Peroj, posebnim ukazom […]

Točno se može identificirati trenutak kojim je otpočelo presudnih stotinu dana u političkoj karijeri Andreja Plenkovića. Taj se trenutak dogodio u 18 sati poslijepodne, 28. svibnja 2016. Dogodilo se u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lisinski, tijekom popodnevne sesije 18. općeg izbornog sabora Hrvatske demokratske zajednice.

I ovaj put ista priča može biti ispričana na dva načina. U prvom, ikonopokloničkom, govori se o siromašnom dvadesetsedmogodišnjem električaru koji je dobio na lutriji, pa svojoj brojnoj obitelji kupuje prvi televizor i perilicu za rublje; u drugom, ikonoboračkom načinu pričanja priče mladi električar nije dobio na lutriji,

U srijedu 20.. siječnja mi je Ministarstvo pravosuđa poštom dostavilo ”djelomični odgovor” (!?) na novinarsko pitanje postavljeno 18. ožujka 2015. godine (djelomični jer su cenzori zacrnili čak 11 od mogućih ukupno 26 podataka).

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića, ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

Ni sahrana Josipa Broza Tita 8. svibnja 1980. godine nije prošla bez podvale Službe državne bezbednosti (SDB), pišu Večernje novosti.   Ovaj događaj bio je veliki ispit za jugoslavenske tajne službe, jer je trebalo osiguravati šest stotina uvaženih gostiju iz cijelog svijeta.   Dr. Obren Đorđević, koji je četiri desetljeća proveo kao profesionalac u službama sigurnosti […]

Subota je, u iznajmljenom apartmanu, u gradu iz kojega su prije stoljeća atentatori pošli za Sarajevo s oružjem, da ubiju princa, čitam Petera Sloterdijka, srpski prijevod knjige, tako lijepo zvučećega njemačkog naslova: “Zorn und Zeit”. Gnev i vreme. Srdžba i vrijeme.   Srdžba je, započinje Sloterdijk, prva europska riječ. Njome se, pjesnički ceremonijalno, u visokom […]