autograf.hr

Ove godine obilježavamo trideset i dvije godine od pada Vukovara, Borova Naselja i ratnog zločina počinjenog na Ovčari. Kao i prethodnih godina, nažalost i ove, svjedočimo nekolicini osoba, koje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje vide kao prigodu za svoju političku promidžbu. Ti isti upućuju isključive poruke kojima nastoje obeshrabriti sudjelovanje predstavnika Srba […]

Mi – pokreti, organizacije, aktivistice i aktivisti, Židovi i Židovke, Arapi i Arapkinje – pišemo ove riječi u dubokoj boli za tisuće ljudi, koji su ubijeni prošlih tjedana, i u strašnoj brizi za sigurnost otetih i onih koji u Izraelu, u Gazi i na Zapadnoj obali još mogu biti ugroženi.

PRIOPĆENJE U POVODU IZRICANJA NEPRAVOMOĆNE PRESUDE, U PONOVLJENOM POSTUPKU, ZA ZLOČINE POČINJENE NAD SRPSKIM CIVILIMA U OSIJEKU 1991./1992. Osuđujuća nepravomoćna presuda je očekivana, ali njome civilne žrtve ratnog zločina počinjenog 1991. i 1992. godine nisu dobile toliko potrebnu pravdu.

U petak 13. listopada obilježili smo 10 godina postojanja portala Autograf. Tim povodom su se javili naši kolumnisti (neki su najavili da će se oglasiti). Donosimo njihove reakcije prema abecednom redu prezimena. Hvala svima!

Već danima političari – lokalni i nacionalni – ponovo na alarmantan način govore o ”novom udaru” migranata na Hrvatsku, a mediji pronose ”senzacionalne” priče o strahovima stanovništva pred ljudima u pokretu. Pravi problemi, međutim leže u sljedećemu: 1. Centar za migrante ne rješava migracijsku situaciju i ne jamči zaštitu ljudskih prava Vlada planira otvoriti centar […]

(Opaska uredništva: Stajališta smo da trebamo objaviti pismo akademika Vasilija Krestića Sinodu Srpske pravoslavne crkve koje je autor naslovio ‘O odlukama Sinoda’, ono kola u Srbiji i u Hrvatskoj, a mi smo ga dobili iz izvora u SPC-u. Donosimo ga jer se tiče sukoba jednog od vodećih srpskih mitomana s vodstvom Srpske pravoslavne crkve. Pismo […]

Predsjedniku Vlade Republike HrvatskePredsjedniku Republike HrvatskeČlanovima Vlade Republike Hrvatske Saborskim zastupnicama i zastupnicimaČlanovima Rektorskog zboraČlanovima Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj

… to ljeto 1995-te bio sam lokalni službenik Ureda za ljudska prava Ujedinjenih Nacija. Odmah nakon Oluje raspoređen sam u tzv. Sektor Jug; dobili smo zadatak da izvještavamo o poštivanju ljudskih prava i pomažemo ugroženima. Tamo smo ostali oko 20-tak dana, bili smo smješteni u dotadašnjoj kasarni Boško Žunić i sa kolegama iz drugih UN-ovih […]

Tijekom ljeta provedeno je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Odluke o najmu stanova, iznimno važne odluke koja će utjecati na egzistenciju velikog broja Zagrepčana te je vrlo neobično da je javna rasprava provedena sredinom ljeta, u vrijeme godišnjih odmora. Osim toga, nije provedeno e-savjetovanje kako bi svi imali uvid u komentare, nego je rasprava provedena […]

(Opaska uredništva: Uz izjavu sjećanja Srpskog narodnog vijeća koju potpisuje predsjednik Milorad Pupovac, donosimo obavijest SNV-a da će u četvrtak 3. augusta/kolovoza 2023., u ličkom selu Doljani, pokraj Otočca, u 11 sati, biti održana centralna komemoracija za sve stradale). Srpsko narodno vijeće na 28. godišnjicu ”Oluje” sjeća se posljednjeg velikog historijskog stradanja i egzodusa Srba […]

U sklopu Mediteranskih teoloških susreta, 18. srpnja u Velikoj dvorani Nadbiskupskog doma u Rijeci održana je javna tribina na temu “Crkva ili sekta: između otvorenosti i ekskluzivnosti”. Na tribini su, odgovarajući na pitanja moderatorice bibličarke Brune Velčić, sudjelovali predavači ovogodišnjeg izdanja susreta.

U utorak 11. srpnja prije podne dobar dio portala u Hrvatskoj prenio je fotografiju i pisanu vijest o tome da je netko na spomenik Nikole Tesle u centru Zagreba (križanju Masarykove, Preradovićeve i Tesline) umjesto cvijeća povodom Teslinog rođendana (10. srpnja) po svoj prilici tokom noći postavio vreću sa smećem.

Nakon kraće i teške bolesti umro je Inoslav Bešker, rimski dopisnik Jutarnjeg lista, ponajbolji hrvatski novinar (enciklopedijskog znanja) i odličan vatikanist. Iako je rođen u Zagrebu, 30. siječnja 1950. godine, smatrao se i držao se Splićaninom. Bio je čudo od djeteta, preskakao razrede, maturirao na splitskoj Klasičnoj gimnaziji sa 16 godina, upisao studij u Zagrebu. […]

Riječki nadbiskup Mate Uzinić kao predstavnik Hrvatske biskupske konferencije sudjelovao je u Kopru na međureligijskom susretu pod nazivom ”Mir tebi, Europo! Mir tebi, Balkane!” koji je organizirala Slovenska biskupska konferencija.

Sudionici 40. redovitog zasjedanja Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, koje se održava u Centru ”Bogdani Polis” u kripti katedrale Majke Terezije u kosovskom glavnom gradu Prištini, uputili su u utorak 30. svibnja 2023. priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti.

Ministarstvo pravosuđa i uprave i Udruga hrvatskih sudaca obmanjuju i zbunjuju hrvatsku javnost i sindikate s dezinformacijama o tzv. ”mjerama upozorenja” (zakonski upitnim štrajkom sudaca).

Prekrajanje povijesti, umanjivanje ili uvećavanje razmjera zločina i iskrivljavanje činjenica o Drugom svjetskom ratu, posebice kroz posljednjih trideset godina, ostaje veliki izazov. Zbog iskrivljavanja činjenica i prekrajanja povijesti već smo izgubili generacije koje su se školovale i odrastale u neovisnoj Republici Hrvatskoj.

Izjava za javnost đakovačko–osječkog nadbiskupa Đure Hranića, 31. ožujka 2023., Đakovo Ovom izjavom ispričavam se žrtvama svećenika Rajčevca, njihovim obiteljima, župljanima župe Sotin, posebno onima koji su prijavili slučaj, kao i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti što, uz poduzete mjere prema hrvatskim institucijama i nadležnom Dikasteriju Svete Stolice, dotičnoga osumnjičenog župnika nisam uklonio sa župe za vrijeme […]

Priopćenje Apostolske nuncijature u Hrvatskoj povodom brojnih upita o konferenciji za novinare đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića od 21. ožujka o javnim optužbama za zataškavanje slučaja seksualnog zlostavljanja, koje je navodno počinio župnik u Sotinu vlč. Zlatko Rajčevac, prenosimo u cijelosti (kako ju donosi IKA).

U Amsterdamu, koji joj je nakon 1990. godine dugo bio adresa, 17. ožujka je preminula hrvatska (i jugoslavenska, op. D.P.) književnica Dubravka Ugrešić (Kutina, 1949.). Dubravka Ugrešić autorica je dvadesetak knjiga proze koje su obilježile hrvatsku i jugoslavensku književnu scenu sedamdesetih i osamdesetih godina: “Poza za prozu”, “Štefica Cvek u raljama života”, “Život je bajka” […]