autograf.hr

Pravi – i sve oštriji, a donekle i bizarniji – ”sukob na desnici” odvija se već nekoliko godina unutar Srpske pravoslavne crkve, kao i unutar historiografskih institucija i među nekim istoričarima, u vezi sa brojem žrtava u jasenovačkom logoru. Tema je, dakle, stara – ali je ovih dana dobila novi zamah, pa se radi o […]

Prisustvovanje komemoraciji pokolja u Glini, godišnjici namamljivanja Srba a potom masakra koji su počinile ustaše, više je od hodočašća, naročito u vreme političke uzavrelosti kada je reč o ovim danima, a i velike hladnoće između Hrvatske i Srbije.

Kao što je jučer tvitao Dejan Jović, ”Pobjeda nad fašizmom, a posebno nad NDH, omogućila je da Hrvatska prvi put u povijesti postane republika. To je stoga, de facto, neproglašeni Dan Republike, a republika je trajna tekovina NOB-a. Kao što su trajne i njene granice, definirane u tom povijesnom događaju”.

Nakon kratke i teške bolesti u Vinogradskoj bolnici u Zagrebu umro je Radoje Arsenić, dugogodišnji dopisnik beogradske Politike iz Zagreba, dobar poznavalac te kroničar prilika i događanja u Hrvatskoj, kao i iskreni prijatelj srpske zajednice u Hrvatskoj.

Puno je nadriliječništva i dijagnoza podijeljeno na političkoj sceni protekloga tjedna. Nadriliječništvom bavilo se mnoštvo bivših i sadašnjih političara.

Profesor prava Vedran Đulabić je nastalu situaciju komentirao (na Twitteru) ovako: ”Čudi me što predsjednik već nije aktivirao čl. 94/2 Ustava i raspustio Sabor, Vladu, USUD i imenovao to sve po svojim preferencijama. Tako bi izravno primijenio Ustav i osigurao stabilnost državne vlasti. Mogao bi usput donijeti i novi Ustav. Ionako sve razumije najbolje od […]

Ako pamtite moju prošlotjednu kolumnu znate da se nisam ni na koji način želio baviti prognozama, jer bi to bilo nedolično i neumjesno, ali ću vam reći da je to djelomice bilo zato jer sam se bojao, pošto sam sebičan i grešan čovjek, da će mitropolit zagrebačko-ljubljanski postati zapažen kandidat (u što sam bio potpuno […]

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije novi je, 46. po redu, patrijarh Srpske Pravoslavne Crkve, odlučeno je na Svetom Arhijerejskom Saboru održanom 18. februara u kripti hrama Sv. Save u Beogradu, tri mjeseca nakon smrti dosadašnjeg patrijarha Irineja koji je umro od korona virusa.

Što pobjeda Josepha Bidena, koji će 20. siječnja 2021. postati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, znači za zemlje zapadnog Balkana – šestorku koja čeka na članstvo u Europskoj uniji (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Albaniju)?

O napadu na Srbe (kod Knina) razgovarali smo i s politologom i profesorom Dejanom Jovićem koji se od kampanje za europske izbore aktivnije uključio u politiku. Jović je bio i kandidat SDSS-a na europskim izborima i jedan je od istaknutijih članova srpske zajednice u Hrvatskoj.

Komentirajući fizički napad maskiranih mladića kasno u srijedu na goste kafića ”Petko” u selu Uzdolje pokraj Knina, koji su gledali nogometnu utakmicu Young Boysa i Crvene zvezde, vlasnik kafića Boris Petko kazao je da se radi o planiranom napadu koji se dogodio isključivo zbog njegove nacionalnosti.

U članku pod naslovom ”Ima li Hrvatska moralno pravo slaviti Oluju? Ima. I te kako!”, objavljenom u posljednjem broju ”Globusa”, politologinja Mirjana Kasapović, između ostaloga, navodi slučaj nekadašnjeg asistenta na Fakultetu političkih znanosti Slavka Prijića koji je, kada se počela pripremati oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, prestao dolaziti na fakultet.

(Opaska uredništva: Donosimo govor Dejana Jovića na komemoraciju u Banskom Grabovcu, 29. srpnja. Autor je govor dopunio, pa ga ovdje donosimo u proširenom obliku, kako ga je objavio najprije na svom Facebook profilu, a zatim na portalu Novosti).

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ustvrdio je u srijedu u sabornici da je Hrvatska zemlja mržnje i etnički motiviranog nasilja. Bila je to vrlo oštra ocjena države u kojoj on živi, ali Pupovac smatra da ju je trebao izreći.

Protekli se tjedan navršilo 30 godina kako sam stigao iz Argentine. Da, trideset sam godina među vama. Često me pitaju žalim li što sam uopće došao? Ne, ne žalim. Odnosno ovako, kako me je nedavno na festivalu VRISAK u Rijeci pitao Vojo Šiljak: Je li lakše ili bolje biti Argentincem ili biti Hrvatom? Mora se […]

Ova je kampanja za izbore za Europski parlament u Hrvatskoj dosadna osim po komunikacijskoj strategiji SDSS-a koja je vrlo pametno strukturirana. Čini se da bi politolog, urednik i publicist prof. Dejan Jović (Samobor, 12.4.1968.) mogao pokupiti brojne preferencijalne glasove ne samo Srba, ili pripadnika drugih manjina, već i većine koja je politički pismena, koja čita […]

Tražimo slobodu da možemo u svojoj zemlji reći što smo, tko smo, što osjećamo i što mislimo, poručeno je s predizbornog skupa SDSS-a, koji je otvoren himnom Europske unije u izvedbi trubačkog orkestra.       UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM […]

Zbog većeg broja uništenih i oštećenih predizbornih plakata sa sloganom ”Znate li kako je bit Србин u Hrvatskoj”, kandidati Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) za evropske izbore (Milorad Pupovac, Dejan Jović i Boris Milošević, op. A) održali su u petak u svom sjedištu konferenciju za medije.

Rat i mit. To je naziv nove knjige Dejana Jovića, profesora na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, koja će iduće sedmice biti predstavljena u Beogradu. Zašto se i kako rat devedesetih u Hrvatskoj pretvara u mit, kome to treba i zašto je to opasno – tema je ovog razgovora sa poznatim (bukvalno – jer on tako […]

Prvi put kad su zaplesali, i Ozrenu i Kseniji bilo je pomalo neugodno. – Ne znaš kako treba primiti partnericu, a ona, pak, ne zna što ovaj zapravo hoće, u kojem će se smjeru kretati – opisao je Ozren. Ksenija objašnjava kako je ženama na početku teško potpuno se prepustiti partneru.

U prva dva dana nove 2018. godine pojavile su se dvije vijesti ili medijske teme, iz kojih se dosta toga može iščitati vezano za odnos prema prošlosti. Jedna je novogodišnja čestitka drugog čovjeka HDZ-a, Milijana Brkića u kojoj on, pored toga što pada s Marsa i otkriva sveopće rasulo koje je upravo njegova stranka proizvela, […]

Ponovo ovih dana svjedočimo kako je lako mobilizirati naciju zastrašivanjem fantomima. Jedan od najjačih i nadalje je onaj Jugoslavije, te državno-pravne tvorbe čije ime velika većina govornika u Hrvatskoj ne izgovara. Ili se služi eufemizmom ”bivša država”. Ili ga izgovara s gnušanjem.

Takvo što nije zabilježeno ni na najradikalnijem desničarskom skupu, za čije ekscese barem kakvo-takvo objašnjenje nudi pozamašna količina popijenog alkohola.

Dragi Mišo, poštovani prijatelji i poštovatelji naše Tanje, pripala mi je teška i časna dužnost da se u ovoj žalosnoj prilici oprostim od naše drage Tanje u ime njenih brojnih zagrebačkih prijatelja – ako je uopće ikada bilo moguće i ako je imalo smisla razvrstavati nas, njene prijatelje, po mjestu odakle dolazimo.  

Hrvatska je postigla značajan napredak. Tako sebi tepaju preostali HNS-ovci koji kažu da su spasili našu zemlju jer da će nova koalicija ”popraviti HDZ“, da neće biti više ustašluka ni katoličkog talibanizma.

Već sam nekoliko puta u javnosti rekao da svaka zemlja-članica, prema sadašnjim pravilima, može – s razlogom ili čak i bez ikakva razloga – blokirati, privremeno ili trajno, ulazak svake zemlje-kandidatkinje u Europsku uniju.

Tjedan koji je počeo tako što je šefica države rekla za Kanadu da je zemlja siromašna prirodnim resursima (SIC!) i što se slikala u društvu tamošnjih Hrvata i ustaškom zastavom nije mogao završiti drugačije nego da, kao prava tinejdžerka, digne noge u zrak i ispruži ih na prednju, praznu sjedalicu u Areni.

Referendumom o izlasku Britanije iz Europske unije, ili njenom ostanku u njoj, građani su dobili mogućnost odlučivanja o jednom iznimno važnom pitanju. Godinu dana ranije, referendumom se odlučivalo o škotskoj nezavisnosti. Sad se spekulira o novim, ”popravnim” referendumima u oba slučaja.

Politolog i analitičar govori o tome kako se s polarizacijom događa i pluralizacija politike: Cijeli program HDZ-a, izuzmemo li klijentelističku dimenziju, svodi se na proizvodnju identiteta. Na zamjenu stvarnih sjećanja ”službenima”, ”kulturnu revoluciju”, radionicu za pisanje ”ispravne” interpretacije povijesti, agenciju za smišljanje zakona i politika koji bi spriječili ”nepoćudne” interpretacije što ”ruše temelje hrvatske države”.

Posjet turskog predsjednika Erdoğana Hrvatskoj 26. i 27. travnja predstavljen je kao jedan od najvećih uspjeha hrvatske vanjske politike otkako su odgovornost za nju preuzeli nova predsjednica i nova vlada. No, on je u stvari – naročito zbog toga kako je organiziran i što je sadržavao – bio problematičan na više razina.

Čitam presudu Radovanu Karadžiću, koja ima 2,615 stranica. Bojim se da će biti vrlo mali broj onih koji će je doista i pročitati: važno je da su je komentirali istog dana kad su čuli zaključak… Vrijedi pročitati.

Sudeći po posljednjim zbivanjima u društvenom i političkom životu, srpska zajednica u Hrvatskoj ulazi u novo, nesigurno razdoblje: o aktualnim događajima, ali i budućim hrvatsko-srpskim odnosima razgovarali smo s profesorom zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti dr. Dejanom Jovićem, koji je i član Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Govor Dejana Jovića na predstavljanju knjige Latinke Perović “Dominantna i neželjena elita: Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (20.-21. vek)”, Beograd, 15.10.2015.

Pre deset godina Zapadni Balkan (u koji je tad još spadala i Hrvatska, koja je 2013. ušla u EU) bio je pod snažnim utiskom obećanja koje je najpre (2000) dato na Zagrebačkom, a potom (2003) na Solunskom samitu EU. To obećanje – da sve zemlje nekadašnje Jugoslavije imaju svoje mesto u EU i da od […]

Tek je eskalacija izbjegličke krize i njeno približavanje našim granicama nagnalo većinu naših građana, uključujući i političke elite, da se počnu baviti tim pitanjem. Doista, mediteranske su zemlje, posebice Italija i Španjolska, već godinama izložene stalnom priljevu desetaka tisuća izbjeglica iz afričkih zemalja pogođenih političkim nestabilnostima i sveopćim siromaštvom, pa je bilo jasno da će […]

Jedan od razloga problema kojeg ljevica ima u odnosu prema braniteljima – a pritom prije svega mislim na razne braniteljske organizacije i pojedince koji govore navodno u ime branitelja, jest u tome što ona (ljevica) nikada nije ni pokušala konstruirati neki svoj, autentičan narativ o 1990-ima. Preuzela je tuđmanistički, a to znači desno-nacionalistički narativ, koji […]

Moja dva twita na dan finalne utakmice svjetskog vaterpolskog prvenstva između Srbije i Hrvatske izazvali su veliku pozornost javnosti, i u Hrvatskoj i u Srbiji. Da podsjetim, reagirao sam na odluku HRT-a da ne emitira prijenos dodjele medalja, te sam tu odluku nazvao sramotnom. ”Spremni su da ponize hrvatsku reprezentaciju, koja je osvojila srebro, samo […]

Hrvatsko-slovenski odnosi ulaze u još jednu od svojih “najgorih” faza, kakvih je dosad bilo mnogo, i ni iz jedne nisu uspjeli izaći. Prvo je Slovenija svojim referendumom o nezavisnosti (u prosincu 1990.) praktički napustila ideju o konfederaciji (koju je Hrvatska tada još zagovarala) i Hrvatsku time natjerala da također organizira referendum (u svibnju 1991.), a […]

Prije nekoliko dana u “Otvorenom” profesor Dejan Jović jasno je rekao da možda svjedočimo kraju njemačke, ali ne i britanske Europe. Jović je aludirao na razliku liberalnih i realističkih koncepata Unije. Briselski dogovor o trećem bailoutu nimalo ne odgađa takav rasplet: ostanak Grčke u eurozoni tu misao samo potvrđuje.

Početkom mjeseca Ruža Tomašić zaprijetila je čišćenjem Srba iz Hrvatske, a Tomislav Karamarko prošlog je tjedna iznio svoj ”antikomunistički manifest”, najavljujući obračun s komunizmom u koji bi upregnuo intelektualce i medije. Govori o ”crvenim vragovima” i ”boljševicima”, najavljuje kaznene progone i reviziju udžbenika, proziva ljude da ne vole Hrvatsku i već upire prstom u pojedince. […]

  Samo nekoliko dana uoči 9. svibnja 2015., Dana pobjede nad fašizmom, prof. Dejan Jović je izjavio da partizani nisu oslobodili Jugoslaviju 1945. godine. Sudjelujući u emisiji 3. programa Hrvatskog radija rekao je: ”Partizani su se svakako časno borili protiv fašizma, protiv okupatora, borili su se za očuvanje i zaštitu nacionalnih manjina, osobito Srba u […]

Separatizam i unitarizam – i jedan i drugi vojnog karaktera – bili su načini da se izbjegne liberalizacija i demokratizacija Jugoslavije. Nezainteresirani za jugoslavensku 1989., lideri triju republika – Slovenije, Srbije i Hrvatske – odlučili su se da demokraciju prihvate samo tamo gdje su bili sigurni da imaju većinu. Sva trojica bili su (aktualni ili […]

Iako je Slovenija ipak bila najliberalnija post-jugoslavenska država, ni ona nije bila pošteđena nekih od rečenih trendova. Na čelu promjena – makar djelomično, u kohabitaciji – je bio također komunist, koje je doduše bio nešto više liberalan, ali samo kad se radilo o Sloveniji, odnosno o teritoriji na kojoj je mogao računati na sigurnu većinu.

S političkim promjenama nastalim nakon 1989. međutim, okolnosti se mijenjaju. S jedne strane, uvodi se politički pluralizam, te se povećavaju slobode političkog djelovanja i organiziranja – makar inicijalno i, u slučaju postjugoslavenskih država, ne bez rizika i ograničenja. No, s druge strane, riječ ”autonomija“ postala je ”problematična“, a ideja autonomije neprihvatljiva predstavnicima većine.

U nastanku državâ koje njihovi narodi, zapravo, nisu htjeli treba tražiti uzrok trajne krize tih država. Takve države – kojih je karta svijeta prepuna – ostaju ”slabe“ ili ”polomljene“ od samog dana stjecanja nezavisnosti. Za njih često vrijedi ona gruba, ali ne i neistinita, latinska izreka (regula Catoniana): ”Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.

Pred kraj ove godine, u studenom i prosincu, bilo je nekoliko konferencija kojima je obilježena 25-godišnjica 1989., godine koja u evropskoj novijoj povijesti ima veliki simbolički značaj. Nekako se uobičajilo da akademska zajednica slijedi kalendar jubileja i ”okruglih godišnjica“, pa je tako bilo i ovog puta. Centralno pitanje manje-više svih tih akademskih događaja bilo je: […]

Ništa u politici i povijesti nije neizbježno. Politika je iznimno subjektivizirana djelatnost, a ne neka mehanička refleksija nepromjenjivih socijalnih struktura. O relevantnim političkim akterima i kontekstu u kome djeluju ovisi kojim će smjerom krenuti: prema integraciji ili dezintegraciji. U socijalističkim je sistemima politička elita imala mogućnosti brod usmjeriti prema drugoj luci, ne prema onoj za […]

Bez obzira koliko uzimala u obzir realnosti, u samoj biti djelovanja marksistički-vodjene politike jest ideja da je realnost/sadašnjost neprijatelj progresa i budućnosti. Realnost nije tu da je se utemelji i učvrsti (kao što bi htjeli konzervativci), nego da je se mijenja. Smisao nije da se svijet (samo) interpretira, nego da ga se (prije svega) izmijeni. […]

Raspad socijalističke Jugoslavije rezultat je više faktora, ne samo jednog. Glavni faktor, tvrdi se u mojoj knjizi “Jugoslavija, država koja je odumrla”, Prometej, Zagreb, 2003., jest raspad ideološkog konsenzusa unutar jugoslavenske političke elite, do kojeg je došlo u postupnom i relativno dugotrajnom procesu koji je prethodio samom raspadu državnih institucija. U toj sam knjizi analizirao […]

(Napomena uredništva: kao što smo obećali autoru ovoga osvrta, članu našeg redakcijskoga savjeta prof. Dejanu Joviću, donosimo ga bez komentara i kao prilog raspravi o očito važnoj temi čim je toliko uzburkala javnost).   Nedavni škotski referendum o nezavisnosti ostavio je iza sebe nekoliko važnih pouka, koje se mogu primijeniti i na druge slučajeve, pa […]

Imam svjedoka, vi ćete reći da je to nepouzdana stvar jer se radi o mojoj supruzi, koji zna da sam se onoga burnoga petka 19. veljače 2010., kada je u Uredu na Pantovčaku Ivo Josipović postrojio i predstavio osobe s kojima je kanio surađivati, pa sam se tako i ja našao u toj skupini kao […]

Ivica Šola, u svom odgovoru, objavljenom u subotu 30. kolovoza u Večernjem listu, u potpunosti ignorira dva od tri pitanja koja sam mu postavio, a na treće odgovara svojim manipulacijama.   Prvo, ništa nije odgovorio na moje pitanje zašto naziv analitičkoga instituta (think-tank) uglednoga magazina The Economist, koji se zove Economist Intelligence Unit, prevodi s […]

Ukrajinska kriza je povod za postavljanje ozbiljnih pitanja o budućnosti Europske unije i političkih odnosa u ”široj Europi“. Dosad je Europska unija bila ”neosviješteni“ hegemon nove, postsocijalističke Europe. Europa je nakon 1989. funkcionirala kao unipolarni prostor, s EU-om kao stvarnim hegemonom u ”normalnom stanju“.   U kriznim situacijama hegemonija EU-a je zamijenjena direktnim intervencijama SAD-a, […]

Odgovor na izjave Dr. Marka Attile Hoarea, pismo nekoliko bošnjačkih udruga i neke novinske tekstove objavljene povodom prikaza knjige Davida Gibbsa: ”Humanitarno razaranje Jugoslavije”   Moj prikaz knjige američkog sveučilišnog profesora Davida Gibbsa ”Humanitarno razaranje Jugoslavije”, kojeg je objavio politološki časopis ”Politička misao” u lipnju 2013. godine postao je u posljednjih tjedan dana predmetom javnih […]

Pišu Drago Pilsel i Zdravko Zima   Umišljamo si da činimo nešto važno nudeći vam od današnjeg dana portal koji je posvećen političkim, gospodarskim, kulturnim, religijskim, filozofskim, psihološkim, sociološkim, povijesnim, pravnim i ostalim društvenim temama, Hrvatske, regije i svijeta.   Naslov ”Autograf.hr” upućuje na potrebu obnove jedne, nemalim dijelom, kompromitirane profesije, jer pretpostavlja osoban, pa […]