novinarstvo s potpisom
Četvrtog veljače navršilo se pet godina od smrti akademika Predraga Matvejevića. Profesor rimske La Sapienze, pariške Sorbone i Sveučilišta u Zagrebu, ovaj je rođeni Mostarac, član Prodijeve Komisije mudraca za Mediteran, autor iznimnog i intrigantnog književnog opusa. U književnosti se najavljuje monografijom o Jean-Paulu Sartru 1965.
Pričao mi je nedavno jedan znanac da je njegov stari otac otjerao sve njegovateljice koje mu je on nakon majčine smrti doveo. Jednu je uvrijedio da je lijena, drugu da je drska, treću optužio da troši previše deterdženta, četvrta mu je bila neuredna, a peta, za ne povjerovati, ružna.
Hrvatski desničari su se spremno uključili u svjetske i europske trendove ksenofobije prema izbjeglicama i migrantima. Oni su jedno vrijeme u tome zaostajali jer su uvjerljivo glavni objekt mržnje sve vrijeme bili, pa i dalje su, Srbi, mrska Jugoslavija i Jugoslaveni, ma što to zapravo danas značilo. Mrska meta možda dobrim dijelom i zbog toga […]
Isusovac Tvrtko Barun za Telegram govori o migracijama, iracionalnim strahovima, iskonskom kršćanstvu i dopisivanju s Raspudićem.
Na Facebooku se pojavila zbirka posebno ”nadahnutih” komentara uz Istambulsku konvenciju. Žalim što nema više rubrika poput Feralove ”Greatest Shits”. Zapitala sam se nije li – uz tolikih izljeva ”inteligencije” – uzaludan apel na razum. Svejedno: poslovica koja kaže da pametniji popušta nije ništa drugo do osnaživanja glupljeg.
Rezultat izbora u Austrijsko narodno vijeće (Parlament) 2017. godine moraju još probaviti kandidati koji su ostali ispod svojih očekivanja, njihovi stožeri (neki će se morati prijaviti uredima za zapošljavanje i tako upoznati stvarnost iz njima neobičnog kuta gledanja) i naposljetku sami glasači. Oni koji su dali svoje glasove kandidatima zbog njihove vanjštine i performansa zanemarivši […]
Utopijski angažman pisanja ne samo otvorenih pisama, nego i privatni svijet kondicionala kojega je za sebe, koliko reaktivno (prema totalitarnim svjetovima kojima se obraćao), koliko pro-aktivno, slušajući svoju savjest, širom otvorio Predrag Matvejević, stvorio je jedan tih ali moćan prostor komunikacije s drugim i u ime drugoga koji je, upornošću i tvrdoglavošću koja ne haje […]
Izbjeglička kriza, mađarska gradnja graničnog zida, hrvatsko otvaranje granica za izbjeglice, slovensko nećkanje i neujednačen odgovor zemalja Europske unije na masovan priljev izbjeglih na južne granice Unije, otvorili su niz pravno-političkih pitanja na koje smo odgovore pokušali dobiti od dr. Goranke Lalić Novak, docentice na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Uoči puta u Sjedinjene Države papa Franjo se nazvao sinom imigranata i ponovio svoj poziv vjerskim redovima u Europi da otvore svoja vrata izbjeglicama izdavši izravno upozorenje svima onima koji se na poziv oglušuju jer bi radije zarađivali na svojim posjedima.
O nepodnošljivoj lakoći (su)života razmišljam u Mehmedovom i Dijaninom obiteljskom vrtu (njem. Schrebergarten), u središtu B., tijekom srpanjske proslave Bajrama. Pod složenom imenicom “Schrebergarten“ se podrazumijeva inače niz odnjegovanih “parcela“ ili vrtova u središtima njemačkih gradova, što je ilustracija normalnog obiteljskog, pa ako se tako hoće i (malo)građanskog života,
Njemačka zbog demografskih problema ima već danas, a imat će u budućnosti još više, potrebe za ”svježom krvi” ili ”kvalificiranom radnom snagom”, ali se plaši nekontroliranog useljavanja i zlouporabe azila, jer to zlorabe ovdašnje ekstremne političke opcije. Vjerojatno je zbog toga i upriličen u Rostocku sredinom srpnja razgovor njemačke kancelarke Angele Merkel i mladih ljudi […]
Pojam ‘‘politička korektnost“ novijeg je datuma i došao nam je zajedno sa svim drugim demokratskim novotarijama kojima nas tzv. uljuđeni svijet privodi ‘‘političkoj kulturi“. No, i on se, barem u nas, pokazao kao maska za još jedan oblik cenzure ili discipliniranja, tj. samocenzure. Vlastiti primjer, zna se, nije primjer, ili nije najbolji primjer, ali […]