novinarstvo s potpisom
(Razmišljanja tijekom Velikog tjedna) Veliki tjedan, meditacije o Pasiji – Isusovoj muci i smrti, navode na svakojake asocijacije. Jedan motiv iz ”Muke po Mateju” Johanna Sebastiana Bacha (BWV 244), oratorijski napjev Jude Iškariotskoga, Gebt mir meinen Jesum wieder (”Vratite mi Isusa”), odišu količinom očaja koja se sručila na doskorašnjega Isusova učenika Judu, kad osvijesti težinu […]
Povijest je materijalni trag što ga iza sebe ostavljaju najružnije ljudske odlike. Ona je slinavi trag puža golaća vođenog pohlepom, egomanijom, željom i voljom za moć. Na prste jedne (i pol) ruke možemo nabrojati prosvijetljene vladare, one koji su gradili zbog opstanka civilizacije, a ne iz straha od smrti, one koji nisu rušili i klali […]
Koji vam je svjetonazor ili religija i koje je vaše političko opredjeljenje ili uvjerenje? To mi je pitanje jednom postavio Facebook nudeći mi da svoj osobni profil na toj društvenoj mreži popunim izjašnjavanjem o svojoj svjetonazorskoj i političkoj pripadnosti. Prihvatio sam ponudu i izjasnio se.
Aleksandar Vučić slikao se u Parizu uz klavir, s čašicom konjaka u ruci. On s jedne, a francuski predsjednik Macron i pijanist Michel Dalberto s druge strane instrumenta. Fotografija je na Instagramu objavljena na profilu koji se zove “buducnostsrbijeav”. Da, upravo to je korisničko ime Aleksandra Vučića i njegove ekipe na Instagramu, što je i […]
Johann Sebastian Bach umro je 28. srpnja 1750. i pokopan je na bolničkom groblju sv. Ivana u Leipzigu, gradu u kojem je proveo i kojem je posvetio posljednja tri desetljeća svog života kao kantor u crkvi i školi sv. Tome. Od tada je trebalo proći skoro stoljeće i pol da Leipzig i svijet počnu otkrivati […]
Pišem ovu kolumnu na dan posljednjeg ispraćaja zemnih ostataka Vladimira Kranjčevića. Na vječni počinak – reklo bi se još u duhu komemoracijske frazeologije. Ali, ovdje ne može biti riječi ni o kakvom počinku. Zemni ostaci su pepeo koji će ostati nakon pogrebne ceremonije na mirogojskom Krematoriju.
Koji vam je svjetonazor ili religija i koje je vaše političko opredjeljenje ili uvjerenje? To mi je pitanje jednom postavio Facebook nudeći mi da svoj osobni profil na toj društvenoj mreži popunim izjašnjavanjem o svojoj svjetonazorskoj i političkoj pripadnosti. Prihvatio sam ponudu i izjasnio se.
Velikoj umjetničkoj glazbi ne trebaju slike. Pročišćenje, ganuće, oduševljenje, nadahnuće i ekstaze događaju se u umu i duhu slušatelja. Znanost danas zna sve o tome kako se titranje žica, ljudskih glasnica i zraka u različitim drvenim i limenim cijevima glazbala pretvara u zvuk.
Svake godine na blagdan Uzašašća, četrdeseti dan nakon Uskrsa, mletački bi dužd isplovio na more, predvodeći ploveću procesiju svečano okićenih brodova i barki. Uz blagoslov svećenika, u more bi bacao prsten. Bio je to simboličan obred vjenčanja Presvijetle Mletačke Republike s morem iznad kojeg se Venecija uzdigla, o čijoj je dobrostivosti ovisila i preko čijih […]
Stephen Roe je oksfordski doktor muzikologije. Ravno sa studija otišao je u Sotheby’s. Tridesetpet godina u toj velikoj aukcijskoj kući bio je šef odjela za vrijedne knjige i rukopise i postao jedan od najpoznatijih stručnjaka, tragača, pronalazača, procjenitelja i prodavača skupocjenih muzikalija i memorabilija.
Nives Celzijus pokorila Lisinski! Kopka me ovaj naslov otkako sam ga barem dva dana gledao na naslovnoj stranici portala velikih novina. Nije važno kojih, premda sam sretan što nisu bile ove u kojima pišem.
Možda sa mnom jednostavno nešto nije u redu. A možda ipak ima ljudi koji će razumjeti o čemu govorim ili onih koji će poći da svojim očima i ušima provjere ima li i zrnca istine u priči o glazbi od koje ljudi postaju bolji.
Pozdrav Predsjednika Republike Hrvatske prigodom Božićnoga i novogodišnjeg prijema, Muzej sa suvremenu umjetnost, Zagreb, 22. prosinca: Zahvaljujem vam svima na dolasku u ovaj lijepi prostor, na ovu skromnu svečanost obilježavanja nadolazećih blagdana, Božića i Nove godine. Dani su ovo kada jedni drugima želimo bolju budućnost u osobnom i obiteljskom životu. Sve čestitke počinju tim […]
Sto godina od početka Velikog rata svet pamti da je oko 35 miliona ljudi izgubilo živote ili osakaćeno. U malenoj Srbiji gubitak, 1.250.000 života, zemlja opustošena i osirotela. Simbolično je uzet datum pucanja na Franza Ferdinanda, 28. juna 1914. na Vidovdan. Pala su četiri carstva (Austro-Ugarsko, Rusko, Osmansko, Nemačko), generacije najmlađih i najboljih nestale. […]
Odličan feljton Drage Hedla o političkoj emigraciji i ubojicama jugoslavenske tajne policije podsjetio me je prije nekoliko dana na tu epizodu i pomislio sam kako je prava šteta da je ona ostala potanje neistražena. Historija nam vjerojatno ne bi bila naročito zahvalna za taj trud, jer je stvar prošla više ili manje nezapaženo i […]
Piše: Drago Pilsel Koristim priliku da vam čestitam Novu godinu, kao i svima onima koji vas cijene i koji će zbog toga rado pročitati ovaj intervju. A i ne biste bili izabrani kao prva figura koja će se pojaviti na našem portalu u 2014. godini da niste, tako mislim, ne samo pametan, obrazovan, duhovan i […]
Ima pisaca koji odaberu svoju sudbinu i, ne misleći na nju, žive i stvaraju do poslednjeg daha. Ne mareći za društvena priznanja i odličja, sudove kulturne čaršije i akademije (najčešće između tog dvoga nema razlike). Stanislav Vinaver (1891.-1955.), jedan od najznačajnijih autora srpske moderne (uz Rastka Petrovića i Miloša Crnjanskog), poliglota, sveznadar, neobuzdani stvaralac […]