autograf.hr

Premda je najveći postkoncilski (a možda i najveći uopće hrvatski) teolog, dr. fra Tomislav Janko Šagi-Bunić, preminuo 21. srpnja 1999., želio bih ponuditi jedno teološko promišljanje u čast mog pokojnog i časnog profesora Šagi-Bunića, ali u povodu jedne navodno male, ali, po mom mišljenju, ogromne geste humanosti patrijarha Porfirija učinjene tijekom boravka u Sarajevu ove […]

Velik dio svojega živoga teolog i svećenik Josip Turčinović uložio je u Kršćansku sadašnjost. Kao kršćanski intelektualac izoštrena osjećaja za  povijest vjere i kulture na našem tlu te, bio je animator mnogih pothvata, urednik časopisa (Kana) i biblioteka, kreator cjelokupne izdavačke djelatnosti tadašnjeg Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije ”Kršćanska sadašnjost”, kasnije Teološkog društva […]

(Opaska uredništva: Kako zbog Međunarodnog praznika rada autorove redovne kolumne nije bilo u subotu u Večernjem listu, kao ni novine na kioscima, kolega Pofuk je zamolio da se ponovi ranije objavljen tekst o etici i mučeništvi kršćanina Dietricha Bonhoeffera). Dietrich Bonhoeffer je dobro upoznao zlo kojem se odupirao i koje ga je na kraju ubilo. […]

Viktor Frankl, ”Liječnik i duša – Temelji logoterapije i egzistencijske analize. Deset teza o osobi”, KS, Zagreb, 2021. Liječnik i duša jedno je od najvažnijih djela Viktora E. Frankla. U njoj su najcjelovitije obrađene glavne teze Franklove logoterapije i egzistencijske analize, osnovni antropološki pojmovi, tumačenja temeljnih pokretačkih snaga čovjeka, koje ga, prema Franklu, nužno vode […]

”Ruši se staro, mijenja se vrijeme…” (Das Alte stürzt, es ändern sich die Zeit…, F. W. Schiller, ”Wilhelm Tell”, IV. čin).

Premda je najveći postkoncilski (a možda i najveći uopće) teolog prof. dr. fra Tomislav Janko Šagi-Bunić preminuo 21. srpnja 1999., Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i Kršćanska sadašnjost organizirali su znanstveni kolokvij “Sluga Riječi” u povodu 20. obljetnice njegove smrti tek prošle subote, 19. listopada, na KBF-u.

(Opaska autora: Svi citati govora Ivana Pavla II. održanog na zagrebačkom hipodromu 11. rujna 1994. prema: ”Ivan Pavao II. Govori u Hrvatskoj 10. i 11. rujna 1994. Kršćanska sadašnjost, Dokumenti 100, Zagreb,1994.”). Dovršavam danas seriju kolumni kojima sam nakanio iz zaborava izvući glasovite riječi pape Ivana Pavla II., izrečene prije 25 godina na zagrebačkom hipodromu. […]

Dietrich Bonhoeffer je dobro upoznao zlo kojem se odupirao i koje ga je na kraju ubilo. Bio je njemački evangelički pastor, teolog i antinacist, jedan od utemeljitelja “Ispovjedajuće crkve” (Bekennende Kirche) disidentske frakcije među njemačkim luteranima koja se suprotstavila suradnji s nacističkom državom i Hitlerom uz kojeg su zdušno pristali “Njemački kršćani” (Deutsche Christen) pod […]

Svi mi iz moje generacije dobro se sjećamo 8. prosinca 1980.; to je jedan od onih dana kad točno znamo gdje smo bili u trenutku kad su mediji objavili smrt Johna Lennona. Ja sam sjedio na podu svoje sobe i slušao neku rock emisiju, koju je prekinuo uzbuđeni glas voditelja. Bila je to i simbolička […]

(Opaska uredništva: U četvrtak 13. rujna je bila 50. godišnjica izlaska iz tiska Zagrebačke Biblije. Ali se kao službeni datum objave uzima 14. rujna. Tim je povodom u srijedu 26. rujna održan/a simpozij/komemoracija na zagrebačkom Kaptolu u organizaciji Kršćanske sadašnjosti, a u sklopu prvog međunarodnog znanstvenog skupa ”Hrvatski prijevodi Biblije – jezikoslovni i kulturni pristup”, […]

Autor je najbolji poznavatelj teološke misli i djela Josipa Turčinovića, a ova je knjiga nastala u sklopu proslave 50. obljetnice Kršćanske sadašnjosti.

Nisam ni psihijatar niti psiholog, nisam član Pravoslavne crkve, ne živim u Srbiji. Nisam pratila njegov profesionalni i ljudski život, nisam pročitala mnogo njegovih knjiga. Uživo sam ga čula tek nekoliko puta. A ipak, njegova me smrt pogodila u ono mjesto koje biva pogođeno kada umre tkogod od bliskih nam ljudi.

U srijedu, 13. lipnja (2018.) svečano je obilježena 50-obljetnica djelovanja izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Tom prigodom održan je i znanstveni kolokvij ”Vjera i kultura”. Njime je, čini se, zatvoren krug obilježavanja kojim se javnost mogla prisjetiti nastojanja oko koncilske obnove Crkve u nas, nastojanja čije su važni protagonisti bili utemeljitelji Kršćanske sadašnjosti:

Ljiljana Matković-Vlašić, ”Blago mirotvorcima – Glas vapijućeg u pustinji”, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2018. Tko je imalo upoznat s krugom teologa i intelektualaca koji su Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj uvelike pridonijeli koncilskoj obnovi – mislim na iznimne ljude kao što su bili Tomislav Šagi Bunić, Josip Turčinović, Vjekoslav Bajsić, Bonaventura Duda, Željko Mardešić – znaju da […]

U vrlo poticajnom razgovoru našeg kolege Branimira Pofuka s četiri katolkinje, javne djelatnice, objavljenom u subotu u prilogu Obzor Večernjeg lista, od svih konstatacija koje su te laikinje izrekle izdvojio bih poprilično tužne riječni teologinje Lane Bobić koja kaže: ”Osjećamo se kao izbjeglice u vlastitoj Crkvi”.

Doista, mnogo toga se promijenilo, i to gotovo preko noći, te 1991. Dopustite mi da ovoga puta ne pokušam analizirati što se dogodilo, nego ispričam svoje iskustvo.

Bilo je proljeće 1991, ono mučno vrijeme prijetnji i prvih vojnih kolona. Mladi zagrebački teolog Otto Raffai tek je osnovao obitelj i s njom se skrasio u Sesvetama, da iz svoje policijske postaje dobije poziv za pričuvnoga policajca.

Jorge Mario Bergoglio, ”Papa Franjo odgovara – Intervjui i tiskovne konferencije”, KS, Zagreb, 2016. Ova knjiga na jedinstveni način potvrđuje zašto je papa Franjo tako omiljen u svijetu, posebice među medijskim djelatnicima, a isto tako zašto ga katolički tradicionalisti i integralisti ne vole.

Nikada neću zaboraviti silno uzbuđenje kada sam daleke 1968. godine po prvi puta u rukama držao jednu golemu crnu knjigu koja se isticala velikim naslovom – Biblija. Pomalo prkosno, ali s velikom dozom ponosa i konačno bez straha od omniprezentnih službenih kritičara religije i njihove milicije, počeo sam tu ”knjigu nad knjigama” demonstrativno čitati u […]

Redom odlaze velikani naše kulture, kreativni, dobri i pravdoljubivi, ponekad svjetonazorski različiti, a ipak ljudski toliko slični i dobrohotni ljudi.

(Opaska uredništva: U ovom se feljtonu analizira hrvatski prijevod poznatoga bibilijskog izraza ”oko za oko”. Rad rabina Kotela DaDona pokazuje da se značenje ovoga ”simbola okrutnosti” mora protumačiti u smislu financijske kompenzacije, a ne odmazde ”lex talionis”. Često je razumijevanje sadržaja ovoga teksta, u skladu s većinom hrvatskih prijevoda i prijevoda na druge jezike, potreba […]

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, pod predsjedanjem suca Ivana Turudića (inače predsjednik toga Suda), u cijelosti je u petak 22. srpnja poništilo presudu zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu kojega su komunističke vlasti osudile na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Nadbiskupov nećak Boris Stepinac, koji je zatražio reviziju […]

Branko Ančić je profesor sociologije i bavi se sociologijom religije Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Sa Sinišom Zrinščakom autor je rada “Religija u javnoj sferi – analiza društvenih očekivanja” koji je prije par godina otkrio da više od 80 posto vjernika smatra da se Crkva ne bi smjela petljati u rad Vlade. U suradnji […]

Predavanje naslovljeno “Josip Turčinović – promicatelj Drugog vatikanskog sabora i ekumenski revnitelj” na znanstvenom kolokviju o 50. obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila i 25. obljetnici smrti Josipa Turčinovića održao je u petak. 4. prosinca prof. dr. sc. Jure Zečević.

Zdravo Zorane, čestitam vam na uspješnoj doktorskoj disertaciji. Molim vas da približite našim čitateljima što ste željeli poručiti svojom tezom, čime ste se bavili i zašto. Hvala vam na čestitkama. U svojoj doktorskoj radnji bavio sam se poimanjem smrti Boga kod Hegela, njemačkoga filozofa iz 19. stoljeća, i njegova utjecaja na ranu misao njemačkoga protestantskog […]

Prošlo je desetak dana od završetka Frankfurtskog sajma knjiga koji se održavao od 9. do 13. listopada. Kako je bilo najavljeno, hrvatski nastup organizirala je Hrvatska dječja knjiga; cijeli program bio je posvećen predstavljanju knjiga za djecu i mlade, a predstavili su se hrvatski pisci književnosti za djecu. Objavljeno je i da će se u […]