novinarstvo s potpisom
U nedjelju 20. listopada 2024. godine papa Franjo je proglasio 14 novih svetaca i svetica: mučenike ubijene u Damasku 1860. godine zbog vjernosti Katoličkoj Crkvi, zatim osnivača i osnivateljice redovničkih zajednica za socijalnu i duhovnu skrb siromaha. Papa Franjo, već sada rekorder po broju proglašenja novih svetaca (manje svetica), premašio je papu Ivana Pavla II. […]
U povodu Dana reformacije (31. listopada), kada se sjećamo 95 Lutherovih teza navodno postavljenih na vrata crkve Svih Svetih u Wittenbergu toga dana 1517. godine, poželio sam se vratiti jednoj od najznačajnijih teoloških knjiga napisanih na temu pomirenja i izgradnje mira na hrvatskom jeziku: ”Isključenje i zagrljaj”, djelo protestantskog teologa dr. Miroslava Volfa (Stepress, Zagreb, […]
Moram vam nešto priznati. Ja kadgod nešto zaserem, odnosno – da se izrazim manje živopisnim, ali stoga ne i pogodnijim izrazom katoličke moralke – kadgod imam osjećaj da sam u nečemu ”zgriješio”, odmah se laćam Novoga zavjeta.
Dogodilo se to prije osam godina. Bila je nedjelja. Moja supruga je otišla k susjedi, staroj i bolesnoj baki (nažalost već pokojnoj), da je malo obiđe i s njom popije kavu. Baka Ruža je na drugom programu HTV-a tada pratila prijenos ekumenskog liturgijskog slavlja iz luteranske crkve u Slavonskome Brodu u povodu Dana reformacije (koji […]
Pokušaj da s teološki obrazovanim prijateljem u Hrvatskoj dotaknem Hansa Künga poučio me je da je taj koncilski teolog i autor velikoga broja knjiga, prevedenih na mnoge jezike, na našim stranama nepoćudno ime. Pisanje da mu je uglavnom multilokvij upitne pravovjernosti; gubitak vremena čitati ga. Među posljednjima došla mi je na red za čitanje Küngova […]
Peter Kuzmič u svojoj najnovijoj kolumni na Autografu podsjeća na veliki jubilej protestantske reformacije.
Ovih sam dana trebao sudjelovati na jednom važnom reformacijskom jubileju u njemačkom gradu Wormsu – proslavi 500. obljetnice Lutherovog glasovitog govora pred carem Karlom V. Nažalost je sveprisutna korona to onemogućila.
Martin Luther je 1517. godine obznanio svojih 95 teza o reformi Katoličke Crkve, izvjesivši ih na ulazna vrata Dvorske crkve u Erfurtu.
Od trenutka kad je izabran, papa Franjo nailazi na otpore u Crkvi, i kod njezinog institucionalnog dijela (biskupa i svećenika), i kod teologa i vjernika. Tisuće konzervativnih teologa i svećenika diljem svijeta potpisuju peticiju u kojoj od biskupa traže da papu Franju proglase heretikom.
Opasno je i štetno raditi protiv načela i savjesti. ”Zato ne mogu i neću ništa opovrći, jer je štetno i opasno raditi protiv svoje savjesti. Ja ne mogu drukčije. Evo tu sam. Bog neka mi pomogne. Amen!” (”Ako sam zlo govorio, daj mi dokaz o zlu”, Martin Luther, Sabor u Wormsu, 1521.). Ja se ne […]
Marginalni redovnik imenom Martin Luther 1517. započeo je vjersku revoluciju. Pedeset godina kasnije, vjerski, društveni i politički ustroj Europe nepovratno se izmijenio. Izum tiskarskog stroja najvažnije je tehnološko ostvarenje 15. stoljeća. Bez njega ne bi bilo reformacije.
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina.
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina.
Prošlotjedno posvećenje biskupa Reformirane kršćanske crkve u Hrastinu skreće našu pozornost na jednu značajnu, iako manje poznatu granu protestantskog kršćanstva u nas i u svijetu.
U predreformacijskoj Europi je školovanje bilo rezervirano samo za elite, za djecu aristokrata i bogatih trgovaca te za one koje je Katolička Crkva odlučila školovati za svećeničku službu.
Reformacija je duhovni pokret za obnovu doktrina i života Crkve u Europi šesnaestoga stoljeća. Kao početak reformacije slovi 31. listopada 1517. kad je njemački redovnik Martin Luther objavio svoje djelo Devedeset pet teza. U središtu reformacije bila je Biblija – Riječ Božja, Sveto pismo – koja je stoljećima bila zapostavljana u Rimokatoličkoj crkvi.
Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina.
500.obljetnica luteranske reformacije preznačajan je datum europske povijesti da bi se u hrvatskoj javnosti onako ovlaš prešlo preko nje: nekoliko površnih napomena o tome kako je Luther 31.10.1517. pribio svojih 95 teza – o činu koji historiografski nije ni potvrđen. Luther se samo MOŽDA služio metodom svojih profesorskih kolega koji su najave svojih disputa objesili […]
Ni sam Martin Luther tog znamenitog 31. listopada 1517. nije naslućivao što će se dogoditi objavom njegovih 95 teza. Neprovjerena priča – nastala 50 godina nakon Lutherove smrti – veli da ih je okačio na vrata crkve u Wittenbergu kako bi ih se dan prije Svih Svetih moglo javno pročitati.
U utorak, 31. listopada je Dan Reformacije, državni blagdan u susjednoj Sloveniji. Ona se slavi u nizu zapadnoeuropskih zemalja a po prvi puta i u svim saveznim državama Njemačke, jer se ove godine državnom blagdanu pridružuje čak i dominantno katolička Bavarska.
O velikom reformatoru 16. stoljeća, Martinu Lutheru, u našoj ekumenski nepismenoj i konfesionalno netolerantnoj javnosti još uvijek kolaju mnoge laži, izmišljotine pa i zlonamjerne krivotvorine.
Možda se ne bih trebao baš ja javljati – s obzirom na to da ne pripadam Crkvi i branim sasvim suprotan svjetonazor. Ali, kad već neće nitko to javno reći, moram onda ja reagirati.
”Bezbožnička kletva za Boga može biti ugodnija od aleluje pobožnika“ Martin Luther ”Mesija, sin Marije, prolazio pored grupe židova. Klevetali su ga. No, on je njih blagoslivljao. Njegovi se učenici začudiše: ‘Drugi te kleveću a ti njih blagoslivljaš?’ Isus uzvrati: ‘Svaki čovjek može dijeliti samo ono što posjeduje.’“ Michael Asinet Palacios
Nikada neću zaboraviti silno uzbuđenje kada sam daleke 1968. godine po prvi puta u rukama držao jednu golemu crnu knjigu koja se isticala velikim naslovom – Biblija. Pomalo prkosno, ali s velikom dozom ponosa i konačno bez straha od omniprezentnih službenih kritičara religije i njihove milicije, počeo sam tu ”knjigu nad knjigama” demonstrativno čitati u […]
U njemačkom Bildzeitungu je na slici papa Franjo zajedno s protestantskim crkvenim dostojanstvenicima za posjeta Švedskoj. Te su novine papu Bergoglija nazvale ”Martinom Lutherom 2017. godine”. Njegovo sudjelovanje u slavljima prigodom početka proslave 500. obljetnice Lutherova objavljivanja 95 teza (o dilemi ”otkupljenje vjerom ili djelima”) svojevrsna je molba za oprost papinim prethodnicima, koji su – […]
Za razliku od institucionalnog ekumenizma s figom u džepu, papa Franjo odabirom datuma šalje jasnu poruku. Odlazak pape Frane u Švedsku, u Lund, ima nekoliko važnih aspekata, ne samo ekumenskih, nego i doktrinalnih koji su možda senzacionalniji.
Jučer se u kolumni Vrijeme i vječnost o važnosti pohoda pape Franje Švedskoj u povodu početka slavlja 500. godišnjice Lutherove Reforme vrlo nadahnuto javio naš kolumnist prof. Peter Kuzmič, a ja bih danas želio ukazati na, pošto slavimo Dan Reformacije, neprihvatljiv, još jedan u nizu, ispad biskupa Košića koji obezvrijeđuje naše protestante.
Zoran Grozdanov, ”Odbojna riječ – Smrt Boga kod Ranoga Hegela i ranoga Moltmanna”, Fabrika knjiga, Beograd, 2016. Mala su-razmišljanja uz knjigu Zorana Grozdanova o teologiji Jürgena Moltmanna
U danima u kojem će odgovor na pitanje ”što je nama Uskrs” kroz Poslanice, propovijedi i nagovore ponuditi mnoštvo crkvenih službenika, od poglavara i biskupa do župnika, posebno je zanimljivo čuti mišljenje osobe poput Anne Marie Gruenfelder.
Veliki povjesničar Philip Schaff drži da je poslije nastanka kršćanstva protestantska reformacija “najveći i najdalekosežniji događaj u povijesti zapadne civilizacije”. Ona označava kraj srednjeg vijeka i početak modernih vremena. Povijest zapadne civilizacije, posebice europske i sjevernoameričke, nezamisliva je bez snažnog kulturološkog pečata protestantske reformacije.
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog, sisački biskup Vlado Košić, javlja IKA, uputio je u povodu Dana reformacije (31. listopada) poruku kršćanima reformacijske baštine u kojoj ističe da je pojava Martina Luthera i reformacije ”promijenila lice Crkve i usmjerila je trajnoj potrebi njezine nutarnje obnove”. Iako su, kako kaže biskup, osobito […]