autograf.hr

Frano Prcela, ”Bogozaborav – Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve”, Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2014. Postavljati važna i nužna vjerska, crkvena i društvena pitanja i nije neka rabota kojoj su bezrezervno i bez moraliziranja skloni crkveni ljudi u Hrvatskoj. Štoviše, sindrom šutnje i prešućivanja, sindrom nedostatka crkvene kao i građanske kuraže nadvio se nad gotovo cjelokupni javni crkveni […]

Ivana Bodrožić, ”Rupa”, Ljevak, Zagreb, 2016. Ivana Bodrožić napisala je novi roman, znakovita imena ”Rupa“. Promocija knjige dogodila se, slučajno (ukoliko, dragi čitatelji, vjerujete da slučajnosti uistinu postoje), na isti dan kad i veliki prosvjed protiv cenzure ”Za satiru – spremni“;

Haruki Murakami, ”1Q84”, Vuković&Runjić, Zagreb 11/2015. Slučaj Harukija Murakamija po mnogo je čemu jedinstveni književni fenomen. Poznato je da Murakami već godinama figurira kao ozbiljan kandidat za Nobelovu nagradu, da iza sebe ima fanatičnu armiju odanih fanova u čijim je redovima lako prepoznati i prave književne znalce, da se njegove knjige prodaju u milijunskim nakladama.

Imre Kertész rođen je 1929. godine u Budimpešti. Godine 1944. deportiran je u Auschwitz i nakon toga u Buchen­wald, gdje je dočekao i oslobođenje. Po završetku Drugog svjetskog rata vraća se u Budimpeštu, gdje je isprva radio kao novinar, zatim kao neovisan pisac i prevoditelj.

José Saramago, ”Svjetlarnik”, VBZ (edicija Europom u 30 knjiga), Zagreb, 2015. Svoj prvi roman “Svjetlarnik” José Saramago završio je još godine 1953, poslao nakladniku i naletio na zid šutnje. Nakladnik se nije uopće udostojio odgovoriti mu čak ni da je rukopis zapremljen. Za pisca na početku karijere vjerojatno ne postoji gora situacija: što god on […]

Miljenko Jergović, ”Dvori od oraha”, Durieux, Zagreb, 2003. (Opaska uredništva: Jergovićev roman ”Dvori od oraha” može se naći ako se potrudite. Iako je objavljen 2003., preporučujemo knjigu onima koji je nisu uzeli u ruke ne samo zbog drugoga, sjajnog pojavljivanja na engleskom jeziku. Nakon američkog pojavilo se, naime, i britansko izdanje.)

Juli Zeh, ”Dekompresija”, Fraktura, Zaprešić, 10/2015. Suvremenu njemačku književnicu Juli Zeh hrvatska publika jako dobro poznaje i po njenim romanima, ali i kao autoricu hit predstave ZKM-a “Žuta crta” koju je napisala s Charlotte Roos. Nedavno je na hrvatski preveden i njezin najnoviji roman “Dekompresija” (Fraktura, urednik Roman Simić Bodrožić, prijevod Latica Bilopavlović Vuković, 139 […]

Harper Lee, ”Idi, postavi stražara”, Znanje, Zagreb, 11/2015. Riječ je o rukopisu koji je autorica 1957. predala nakladniku, a iz kojeg je nakon niza izmjena nastao njezin poznati roman. Nedavni, pomalo iznenadni izlazak “prvog” romana Harper Lee (1926.) “Idi, postavi stražara” pravi je primjer što sve sposoban urednik, u ovom slučaju urednica, Tay Hohoff, odnosno […]

Cees Nooteboom, ”Noću dolaze lisice”, Fraktura, Zaprešić, 2015. Cees Nooteboom nizozemski je pjesnik, pisac, esejist, putopisac, nomad, hodočasnik, erudit i mudrac. On će za sebe reći da je samo građanin, s čime se ja ne mogu složiti, jer ga njegov život i djelo demantiraju. Genijalan je i poseban on građanin. Kao prvo, Nizozemac je. Življenje […]

Miljenko Jergović, ”Doboši noći”, Fraktura, Zaprešić, 12/2015. Ovo je sjajan portret jednog čovjeka, priča o njegovu djelu, ali i nadasve dojmljiva priča o gradu i prostoru preko kojeg kao da se prelama sve ono najgore što je čovjek u stanju učiniti čovjeku. Jergović je majstor koji ocrtava to najgore, ali i ljepotu koja živi u […]

Borivoj Radaković, ”Što će biti s nama”, VBZ, Zagreb, 2015. Gotovo svaka njegova rečenica bremenita je aluzijama, kojima pronalazi cijepne podloge podjednako u Mažuraniću, Šenoi, Prevertu, Lennonu, Zupcu i drugima Uzimajući u ruke “Što će biti s nama” (VBZ, 2015.), pomislio sam na njegova kultnog prethodnika, na “Sjaj epohe” (1990.), i na njihova pisca Borivoja […]

Jerko Bakotin, ”Bratstva i ubojstva, gajđin”, Algoritam, Zagreb, 2015. Publiciranje svojih zapisa s putovanja po stranim zemljama sadrži u sebi neke staromodne elemente, osim ako se putnik ne odluči iskustva uobličiti u neke propulzivnije forme. Može se potencijalni autor orijentirati recimo na tzv. znanstveni diskurs i napisati serioznu monografiju o zemlji koju je obašao. Ako […]

Dragan Markovina, ”Povijest poraženih”, Jesenski i Turk, Zagreb, 2015. Traumu rađanja nove države pobjednici moraju legitimirati kao apsolutno nužnu i izbrisati javnu memoriju na mogućnost drugačijih ishoda, odnosno eliminirati elemente koji narušavaju oktroirani narativ i hegemonsku politiku kolektivnog sjećanja.

Svetlana Aleksievič, ”Rabljeno doba – Kraj crvenog čovjeka” (preveo Fikret Cacan), Edicije Božičević, Zagreb, 2013. „Gradili smo socijalizam, a sada na radiju kažu da je socijalizam gotov. A mi… Mi smo ostali…“

Miroslav Volf, ”Allah: kršćanski odgovor”, (Prijevod: Dragana Divković), Ex Libris – Rijeka / Synopsis – Sarajevo, 2015. Pitanje vjeruju li kršćani i muslimani u istoga Boga postavlja se već skoro tisuću godina i biva na dramatičan način aktualno kad god se povede veliki rat u ime dviju vjera.

Jonathan Franzen, ”Čistoća”, VBZ, Zagreb, 2015. Jonathan Franzen tipično je netipični američki pisac. Hobi mu je istraživanje ptica i ptičjih vrsta, što možemo ocijeniti tipično američkim i pomodarskim. Netipično je da je poznavatelj i ljubitelj Karla Krausa kojeg nikako ne možemo ubrojiti u američku kulturološku popudbinu. Pa ipak, i ptica i neameričke kulturološke popudbine ima […]

Umberto Eco, ”Nulti broj”, Profil, Zagreb, 2015. “Kao prozni autor, ja sam prilično čudnovat stvor: između osme i petnaeste godine pisao sam priče i romane, da bih im se vratio na pragu pedesete” – piše Umberto Eco u eseju “Kako pišem”, objavljenom u knjizi “O literaturi”.

U romanu koji se uglavnom zbiva na stubištu i iza poluspuštenih roleta, čitatelj je uvučen u fabulu koja je istovremeno napeta, tragična, ali i nevjerojatno duhovita Lijepo je kad se za jednu spisateljicu može bez ikakvih dvojbi reći kako je godina na izmaku bila – njezina godina. Ne događa se često ono što se proteklih […]

U romanu koji se uglavnom zbiva na stubištu i iza poluspuštenih roleta, čitatelj je uvučen u fabulu koja je istovremeno napeta, tragična, ali i nevjerojatno duhovita Lijepo je kad se za jednu spisateljicu može bez ikakvih dvojbi reći kako je godina na izmaku bila – njezina godina. Ne događa se često ono što se proteklih […]

Latinka Perović, “Dominantna i neželjena elita: Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (20.-21. vek)”, Danas, Beograd, 2015. O Latinki Perović ne treba trošiti previše riječi. Svakome tko je pratio političke i društvene procese u Jugoslaviji ili suvremenoj Srbiji jasno je kako je Latinka predstavljala jedan od najsnažnijih antinacionalističkih glasova u jednom militariziranom društvu […]